Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a prikupit će potpise kako bi njihov prijedlog izmjena Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, nakon sedam mjeseci, konačno došao na raspravu, a njima traže da pravo na medicinski pomognutu oplodnju imaju i samkinje i žene u istospolnim zajednicama.
„Za zemlju kao što je naša, s ozbiljnim demografskim problemima, što liberalniji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji je i pitanje zdravog razuma i mora biti važan dio demografske politike, a ne samo pitanje temeljne jednakosti pred zakonom za sve građane”, kazala je na konferenciji za novinare u Saboru Anka Mrak-Taritaš.
Podsjetila je da su još prošlo ljeto drugi put u proceduru poslali izmjene Zakona kojima traže da se pravo na pomognutu oplodnju omogući svim ženama, uključujući i one u istospolnoj zajednici ili životnom partnerstvu, i to u potpunosti na teret HZZO-a. U prošlom mandatu prijedlog nije ni došao do rasprave, a i sada već sedam mjeseci stoji na dnevnom redu pa ćemo početi skupljati potpise zastupnika da konačno dođe do raspravu, rekla je.
Mrak Taritaš je ocijenila i da je sadašnji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji prerestriktivan, po većini kriterija.
“Pravo na medicinski pomognutu oplodnju trenutačno imaju samo bračni i izvanbračni heteroseksualni partneri i samkinje čije je, citiram, ‘dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno‘, što znači da žene koje nisu u braku ili izvanbračnoj vezi zapravo nemaju pravo na medicinski pomognutu oplodnju”, upozorila je.
Problem je i ograničenje dobi za žene, kao i zamrzavanje spolnih stanica i zametaka
Pravo na medicinski pomognutu oplodnju, napomenula je, nemaju ni žene u istospolnoj zajednici, čime ih se eksplicitno diskriminira po kriteriju seksualne orijentacije. Ograničenje dobi za žene također je prerestriktivno jer dok većina EU zemalja ograničava dob na 50 godina, kod nas je 42 godine, a problem je i zamrzavanje spolnih stanica i zametaka što je, po sadašnjem zakonu, dozvoljeno samo onima kojima prijeti opasnost da zbog nekog zdravstvenog stanja ostanu neplodni, kazala je.
Smatra i da zanemarivanje pomognute oplodnje i njezino strogo ograničavanje samo na one koji su ‘dokazano i bezizgledno’ neplodni “samo je još jedna politika kojom se žene nastoji kontrolirati i podčiniti”.
„Ako se pita velike demografe u DP-u i HDZ-u, nemaju žene što birati kad bi i na koji način rađale ako nisu u braku. Takva restriktivna definicija pomognute oplodnje reflektira, naravno, i nazadnjačko poimanje obitelji, ali i prava žene na izbor i odlučivanje u planiranju obitelji”, zaključila je Mrak Taritaš.
Pročitajte više: Embrij smrznut prije 30 godina, a beba tek rođena: O tome govori pionir izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj
Pitanje demografije
Potpredsjednica GLAS-a Marta Ana Cesar ustvrdila je da – što god rekli politički oponenti s desnice – i liberali brinu za opstanak hrvatskog naroda. „Baš zato na tako važna pitanja gledamo malo šire, šire od percepcije obitelji utjecajnih političkih i vjerskih krugova u vlasti. Ali, ako nam je cilj ipak zajednički, i pošto vjerujem da se slažemo da su sva djeca jednako vrijedna, vjerujemo kako će biti sluha i za naš zakonski prijedlog”, istaknula je.
U suprotnom ćemo, rekla je, biti slobodni zaključiti da se u pitanju demografije ipak ne radi o opstanku i sigurnosti, nego o ideološkoj, vrlo isključivoj viziji društva i obitelji od strane vladajućih koji i obitelj kroz svoje politike rezerviraju samo za one koji odgovaraju njihovom specifičnom vrijednosnom i religijskom sustavu.
„Takav pristup držimo ne samo licemjernim i oportunističkim, nego i posebno okrutnim”, poručila je Cesar.
Izvor: Hina
Foto: Freepik, screenshot, Canva
