Alemka Markotić: Žena na prvoj crti obrane od koronavirusa!

Trenutno u Hrvatskoj vlada najveća kriza od Domovinskog rata, a na prvoj crti obrane od koronavirusa nalaze se ministar zdravstva Vili Beroš i prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Povezano:

Nažalost, svakodnevno se povećava broj oboljelih od koronavirusa, a sa svakom novom press konferencijom čekamo komentar prof. Markotić, njezine riječi se slušaju, a upozorenja bezrezervno prihvaćaju. Žena je to koja će sigurno obilježiti ovu godinu ako ne i ovo desetljeće, a čija će važna uloga u borbi protiv pandemije ostati zapisana u knjigama iz povijesti.

Tko je Alemka Markotić?

Rođena je u Zagrebu, ali srednju školu je završila u Zavidovićima u susjednoj Bosni i Hercegovini. Obitelj se preselila jer je otac bio politički zatvorenik, prenosi Jutarnji list.

Već kao djevojčica je shvatila da želi biti znanstvenica, prvotni plan je bio upisati studij kemije, ali kasnije je ipak odlučila biti liječnica. “Vrlo konkretno: pronaći lijekove, otići u Afriku i spasiti djecu. O tome sam sanjala”, otkrila je za Jutarnji.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1989. godine, magistrirala je na području medicinske mirkobiologije i parasitologije te doktorirala na području infektivnih bolesti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistica je infektologije i kliničke imunologije.

Karijeru znanstvenice započela je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu na međunarodnom projektu istraživanja učinkovitosti ribavirina u liječenju hantavirusnih infekcija u suradnji s US Army Medical Research Institute for Infectious Diseases (USAMRIID). Bila je stipendistica National Academy of Sciences, National Research Council, SAD, za postdoktorska istraživanja imunopatogeneze hantavirusa u USAMRIID-u. Za rezultate ovih istraživanja je dobila Joel Dalrymple Memorial Award i USAMRIID-ov novčić. Dr. Alemka Markotić je za svoja istraživanja do sada ukupno dobila sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada.

Rad tijekom Domovinskog rata

Smirenost i posvećenost spašavanju ljudskih života nije joj strano. Tijekom svoje karijere bavila se i humanitarnim radom, od 1992. do 1994. godine za vijeme rata u Bosni i Hercegovini pomagala je organizirati i sudjelovati u radu i rukovođenju Caritasove „Zdravstvene skrbi“ i ljekarne u Sarajevu, koji su pružali pomoć svim potrebitim građanima Sarajeva.

“Svaki odlazak bio je ruski rulet. Barem 15 puta sam trebala poginuti. Barem koliko sam izbrojala. To je ono što znam, a ono što ne znam, hvala Bogu ne znam”, ispričala je za Jutarnji list. Prva tri mjeseca živjela je u strahu, a onda je shvatila da takvo stanje mora prihvatiti i živjeti dan po dan. I danas smatra da joj je upravo iskustvo rata smanjilo strah od smrti.

Spava samo 5 sati dnevno

Kroz svoju karijeru radila u Sarajevu, Ženevi i SAD-u, a ističe da je u Zagrebu na Klinici za infektivne bolesti pronašla upravo ono što je željela. “To je zapravo bio moj životni san. Kombinacija istraživanja i kliničkog rada. Kako sam tamo došla, tako sam i ostala. Smatram da sada imam sve: rad s pacijentima, istraživanja, prenošenje znanja studentima. A okolnosti su dovele do toga da postanem ravnateljica.” 

Nažalost, osjeća da im premalo vremena, stoga se svako jutro ustaje u 6 dok na spavanje odlazi oko 1. “Živim na adrenalinu. To je moja strast i sama sam to izabrala, tako da od mene nećete čuti da se žalim.”

Foto: HRT screenshut

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

digitalni nomadi turska

Kako je Turska postala raj za digitalne nomade?

Sa svojim živopisnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu, sada postaje utočište i za digitalne...
- Advertisment -