Žene pri zapošljavanju diskriminirane i u sustavu nepristranog algoritma?

Problem rodne ravnopravnosti na tržištu rada postao je goruća tema 20. i 21. stoljeća. Tehnološki magnati pokušali su doskočiti nepravdi u kojoj su uglavnom bile zakinute žene. Rješenje je trebao biti algoritam za zapošljavanje koji bira životopise po jedinstvenom kodu referencija na obrazovanje te radno iskustvo. Ukratko, korporacije više nemaju kapacitet za pregledavanje brojnih životopisa, a spomenuti algoritam činio se kao savršeno rješenje za pronaći idealnog kandidata, neovisno o spolu.


Pročitajte više: Hoće li direktiva EU o transparentnosti plaća konačno smanjiti razliku u plaćama?


Nepristrani algoritam u raljama diskriminacije

Sveučilište Melbourne provelo je istraživanje koje je došlo do zaključka kako čak ni tehnologija nije uspjela savladati rodnu diskriminaciju pri zapošljavanju. Prelazak na tehnologiju biranja kandidata bio je sljedeći: 40 kandidata sudjelovalo je u istraživanju, na imaginarnom natječaju za radno mjesto u banci. Ispitanici su bili studenti, magistri, postdoktorandi, navodi Women’s Agenda. Rečeno im je da će biti prosuđivani na temelju radnog iskustva, obrazovanja i ključnih riječi kao što su “diploma” i “ljudski resursi”.

Pedeset posto ispitanika na imaginarnom natječaju je dobilo životopis sa suprotnim spolom od svoga – ostalih 50 posto dobilo je životopise s nepromijenjenim spolom.

Koji su bili rezultati?

Istraživači su otkrili da su zaposlenici u prosjeku rangirali kandidatkinje za četiri mjesta niže od muškaraca za ulogu financijskog službenika. Kandidatkinje su također smještene dva i pol mjesta niže od muških kandidata za mjesto analitičara, unatoč tome što su životopisi potpuno identični. Zašto?

Muški su kandidati bili visoko rangirani na svim traženim pozicijama: Sektor analitike, financija i ljudskih resursa. Razna istraživanja pokazuju da su trenutno analitičari uglavnom muškarci, u financijama postoji „balans“, a u ljudskim resursima postoji ženska dominantnost jer zbog svoje horizontalne komunikacije (prijateljski pristup), za razliku od muške, vertikalne (odozgo prema dolje), čine bolje uvjete za rad u određenoj sredini.


Pročitajte više: Muškarci na dirljiv način ispričali priču o diskriminaciji žena na poslu


Ljudske zablude i u tehnologiji?

Ipak, čak i u odjelu ljudskih resursa muškarci su u ovom istraživanju imali primat tj. postojala je pristranost na razini odluke samog algoritma. Zaključno, utvrđeno je da je vjerojatnije da muškarci u većini slučajeva imaju više mogućnosti za dobivanje posla.

Mike Lanzing, generalni direktor UniBanka, kazao je kako je svjestan da je, najprije, uporaba umjetne inteligencije sve češća, ali kako je „važno da razumijemo kako se naše postojeće pristranosti uvode i u navodno nepristrane modele“, kao što je algoritam za zapošljavanje.

Drugim riječima, algoritam za zapošljavanje se ‘uči’ na temelju naših prosuda koje su još uvijek pristrane.

“UniBank se zalaže za to da u budućnosti žene imaju jednak udio, a ova otkrića podsjetnik su da moramo poduzeti aktivne korake da bismo postigli taj cilj”, nastavio je Lanzing.


Pročitajte više: Žene napuštaju tehnološku industriju zbog diskriminacije na radnom mjestu


Shvaćanje predrasuda na nesvjesnoj razini

Izvanredna profesorica Leah Ruppanner, istraživačica sa Sveučilišta u Melbourneu, primijetila je da računala ne pitaju “zašto?” i nastavlja da je na nama da shvatimo nesvjesnu pristranost o odlukama o zapošljavanju prije nego ove problematične preferencije unesemo u algoritme umjetne inteligencije. Rezultati istraživanja pokazuju da strojevi ipak ne obrađuju ljudsko nesvjesno kad je odabir idealnog kandidata u pitanju. Oni bi trebali ponuditi nepristrane, neovisne ocjene o kandidatima. Ipak, to se nije dogodilo.

Postoji nešto što je ipak karakteristično samo za ženski spol, a to je da su žene rodilje. Svaki nekontinuirani obrazac u radnom iskustvu ili čak obrazovanju, a najčešće je u pitanju majčinstvo, algoritam prikazuje kao nešto nepoželjno. Moramo spomenuti i to kako algoritam za zapošljavanje funkcionira po jedinstvenom kodu koji se kasnije sam razvija odnosno nadograđuje. U sve većoj poplavi radnih mjesta s priloženim životopisima, umjetna inteligencija u osnovi je bazirana da sve što ne zadovoljava krivulju uspjeha, nepoželjno je za poslodavca.

Kad se ljudi ponašaju kao tehnologija, a tehnologija kao ljudi

Početni kod, dakle, ne uzima u obzir životne situacije već se i sam ponaša kao da smo dio tehnologije, ljudi bez krvi i mesa, a ovdje je posebice akcent na ženama koje se ionako crvene kad na intervjuima priznaju kako imaju djecu. To je za pružatelja mogućnosti opterećenje i trošak, iako je to samo po sebi predrasuda.

Čak i Reutersova istraživanja potvrđuju činjenicu da su i u suvremenom tehnologijama žene zakinute za radna mjesta. U svijetu koji je trebao poći progresivno i stabilizirati rodne razlike, i to nepristranim strojevima, dogodilo se upravo suprotno. Ljudske nesvjesne tendencije srasle su upravo s kodom koji diskriminira jednako kao i ljudi.

Foto: Unsplash/Christina

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Dođite na najopakiji doček jeseni ikada – Kaubojska bundevijada u Općini...

Dolazak jeseni Općina Fužine proslavit će interesantnim događanjima, a posebno atraktivna bit će Kaubojska bundevijada koja se održava u nedjelju 26....
- Advertisment -