Azil – žene čine preko 50% azilanata

„Broj tražitelja azila u Hrvatskoj nije doživio svoj bum ulaskom u EU razlog je tome što je Hrvatska i dalje tranzitna zemlja. No, Hrvatska se mora što intenzivnije pripremati za prihvaćanje azilanata u zajednicu kako se ne bi događali slučaji „hotela Porin“ poručuje Sanja Pupačić iz Crvenog križa, voditeljica Službe za zaštitu migranata sa treninga održanog u okviru projekta „Ljudi u pokretu“ („People on the Move“) financiranog od Europske unije, program IPA 2010.

Projekt «People on the Move» migracije i azil – prevencija diskriminacije među migrantima od strane lokalne zajednice

Ove godine azil je u Hrvatskoj zatražilo 867 osoba, dok ih je 2012. bilo 1.195. No, gledajući unatrag broj raste iz godine u godinu. Prije pet godina azil su zatražile 154 osobe, godine 2009. njih 148. Do većeg porasta broja tražitelja azila dolazi 2010. godine kada ih je zabilježeno 290. Azilanti uglavnom dolaze iz Afganistana, Somalije, Alžira, Sirije, Pakistana, Maroka.

„Tražitelji azila dolaze iz različitih dijelova svijeta, različitih kultura. Potrebno ih je naučiti kako se uklopiti u lokalnu zajednicu, ali i lokalnu zajednicu naučiti da prihvati svoje nove članove. Primjerice u Danskoj se tako organiziraju dani otvorenih vrata kao povod za druženje i predstavljanje tražitelja azila koji tako predstavljaju svoju kulturu kroz kuhinju, pjesmu, ples i razgovor. Nedostatak ovakve interakcije dovodi do slučajeva poput onog u Zagrebu u hotelu Porin, ali i stalnog maltretiranja azilanata, fizičkih obračuna i konačno, predrasuda!“ dodaje Pupačić.

Nitko ne želi zaposliti azilanta

Na treningu je sudjelovao i Prince, azilant iz Nigerije. Prince trenutno živi u Zagrebu u stanu kojeg mu je osigurala država i prima socijalnu pomoć. Radio je kao volonter u Centru za mirovne studije. Trenutno je bez posla i volontira kao savjetnik u grupi za podrške koje se održavaju jednom mjesečno u prihvatilištima za azilante. “Nitko ne želi zaposliti azilanta” kaže Prince te dodaje kako je stalno izložen predrasudama, optužbama i nerazumijevanju lokalne zajednice jer ih ona dovoljno ne poznaje. U nadi da će ostati u Hrvatskoj i dalje intenzivno uči jezik. Osim toga Princ pomaže ostalim tražiteljima kroz grupe za podršku te ih uči hrvatski jezik i upućuje na pravila suživota u zajednici.

“Kada se govori o migracijama u našem je društvu najvidljiviji je dio migracija koji se odnosi na azil i tražitelje azila. Međutim jedan vid migracija su radne migracije gdje možemo očekivati dolazak stranih radnika u Hrvatsku kada gospodarstvo ojača. Radni migranti dolazit će u Hrvatsku i suočavati se s problemima prihvaćanja od strane lokalnog stanovništva. U posebnoj kategoriji su žene migrantice. Partneri smo u projektu Crvenog križa i pokušat ćemo kroz kulturne aktivnosti djelovati na širu javnost da se promjeni odnos prema migrantima.” kaže Lovorka Marinović, predsjednica Centra za nove inicijative te dodaje da se pojavio novi trend povećanog broja djece, stranaca bez pratnje.

Preko 50 posto žena migrira svake godine

Unatoč činjenici da su unatrag 40 godina mnoge žene kao i muškarci migrirali, migrantice su uglavnom bile nevidljive. 1980. godine od ukupnog broja migranata 47% su bile žene, 2000. godine su činile 49% migrantske populacije a danas ih je preko 50%. U nekim državama taj postotak daleko veći, npr Filipini 70%.

No, osim postotaka i brojki, važnije za feminizaciju migracija je promjena u migracijskom obrascu. Prije 40 godina žene su uglavnom migrirale kao članice obitelji i selile su se radi spajanja obitelji, dok danas sve više žena migriraju same iz ekonomskih razloga i postale su vidljivije.

“Ponekad je jedina mogućnost za žene suočene sa siromaštvom migrirati i tako dobiti priliku za bolji život za nju i njenu obitelj. Migrantice rade u formalnom i neformalnom sektoru. Globalno gledano većina žena migrantica radi u nekvalificiranim zanimanjima kao domaćice i njegovateljice, u uslužnom sektoru kao konobarice i zabavljačice, a također i u poljoprivredi. Neregulirana priroda ove vrste posla stavlja žene migrantice u rizik od eksploatacije: loši radni uvjeti, dugo radno vrijeme, mala primanja, zlostavljanje” objašnjava Marinović.

Sve veća tendencija netrpeljivosti prema azilantima

„Hrvatska nije iznimka po pitanju ksenofobije. Zasad je u javnosti svega jedna stranka istupala s ekstremnim stavovima prema azilantima. No, pretpostavlja se da će tendencije netrpeljivosti prema azilantima rasti. Kako hrvatska zajednica prihvaća migrante i azilante pokazat će rezultati istraživanja MIPEX kojeg provodi Institut za migracije i narodnosti, a koji će dati pregled pravno-političkog okvira integracije stranaca i hrvatsko društvo“, najavio je sudionik treninga Drago Župaljić-Iljić, iz Instituta za migracije i narodnosti.

U sedmom mjesecu donesen je Nacionalni akcijski plan migracijske politike od 2013. do 2015. godine koji predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, smatraju sudionici. Mjere iz akcijskog plana trebaju se što kvalitetnije prenijeti u lokalnu sredinu stoga je u organizaciji Crvenog križa u sklopu projekta IPA 2010 «People on the Move» održan ovaj trening za predstavnike centara za socijalnu skrb, nevladinih organizacija, Hrvatskog Crvenog križa, Ministarstva unutarnjih poslova (koji se bave migracijama i azilom) kao i drugih relevantnih institucija. Teme su prezentirali osim nacionalnih i EU stručnjaci iz Danske, Belgije i Bugarske.

Svojim mjerama i aktivnostima projekt također utječe na rješavanje problema nedostatka poznavanja različitih skupina migranata, među širom javnosti i među profesionalcima, uključujući poznavanje njihovih specifičnih potreba i prava, kao i upoznavanje s problemima s kojima se populacija migranata susreće.

Za više informacija o projektu slobodno se obratite Sanji Pupačić, 099 2192 601 ili email [email protected]

Foto: Dreamstime/Adamgregor

 

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više