TV će morati ravnopravno pratiti muški i ženski sport – Je li to rješenje za ravnopravnost u sportu?

Sukladno prethodnim najavama, Vijeće za elektroničke medije, izradilo je i usvojilo novi Popis značajnih događaja kojim se definiraju događaji koji moraju biti javno dostupni na televizijskim programima slobodnog pristupa. Među njima su i sportska događanja, a među obvezama je ravnopravno emitiranje muških i ženskih sportskih događanja, a vezano uz diskriminirajuće postavke prema kojima su sportska natjecanja u ženskoj konkurenciji bila gotovo posve isključena iz Popisa na što je upozoravala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

O kakvim je promjenama riječ?

Popis, primjerice, nije kao nacionalno značajna događanja definirao finala ženskih svjetskih i europskih prvenstava u rukometu, košarci i vaterpolu. Paralelno, finala istih sportova u muškoj konkurenciji bila su definirana kao značajna. Novi je Popis u skladu s time značajno unaprijeđen na prethodnika iz 2008., pišu Žene i mediji.

U članku 3. više se ne određuje razlika između muške i ženske konkurencije. Između ostaloga tako stoji:

„Događaji značajni za javnost su:

– Olimpijske igre – ljetne i zimske,

– Paraolimpijske igre – ljetne i zimske,

– Finale Svjetskog i Europskog nogometnog prvenstva za seniorke i seniore, sve utakmice u kojima sudjeluje hrvatska nogometna reprezentacija, kao i utakmice kojima ti događaji počinju,

– Sve utakmice hrvatske nogometne reprezentacije za seniorke i seniore, kod kuće i u gostima,

– Polufinale i finale Hrvatskog nogometnog kupa i utakmice Superkupa (muškarci i žene),

– Finale i polufinale nogometne Lige prvaka, Europske lige i Konferencijske lige ako u njima sudjeluju hrvatski klubovi,

– Finale teniskih Grand Slam turnira (Wimbledon, Roland Garros, US Open, Australian Open) ako u njima nastupaju hrvatski sportaši i sportašice,

– Davis Cup i Billie Jean King Cup – svi mečevi hrvatske teniske reprezentacije,

– Finalna natjecanja svjetskih i europskih prvenstava u bazičnim sportovima (atletika, plivanje, gimnastika) ako u njima nastupaju hrvatski sportaši i sportašice,

– Polufinale i finale svjetskih i europskih prvenstava u ekipnim sportovima (košarka, rukomet, odbojka, vaterpolo) ako u njima sudjeluje hrvatska reprezentacija (u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i kvalifikacijski turniri za nastupe na Olimpijskim igrama,

– Završni turniri europskih klupskih natjecanja u rukometu, košarci, odbojci i vaterpolu ako u njemu sudjeluje hrvatski klub (u muškoj i ženskoj konkurenciji)…”

Kompletan Popis značajnih događaja dostupan je ovdje.


Pročitajte više: 7 lekcija koje nas naučile sportašice na Olimpijskim igrama u Tokiju


Emitiranje ženskog sporta – iluzorna ravnopravnost?

No, iako je ova promjena bez sumnje korak naprijed za rodnu ravnopravnost u sportu, ovaj je sistem teško provediv. Trenutno od ukupnog sportskog sadržaja u medijima na ženski sport otpada tek 5-15%, ovisno o zemlji i medijima, ističe dr.sc. Marin Galić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. “Veća popraćenost uočena je jedino tijekom većih natjecanja, kao što su primjerice Olimpijske igre.”

Najvidljiviji sport uvjerljivo je nogomet, koji pretežito igraju muškarci, odnosno broj natjecanja na kojima sudjeluju muškarci znatno je veći od onoga na kojima sudjeluju žene.

“Ako analiziramo situaciju u Hrvatskoj vidimo da se iz tjedna u tjedan kompletna Super sport HNL liga može pratiti putem malih ekrana, pa čak i dio nižeg ranga natjecanja. Tome treba dodati sva europska natjecanja, prvenstveno Ligu prvaka, te svake dvije godine jedno veliko natjecanje – Svjetsko i Europsko prvenstvo. Tu su još i utakmice lige petica, pa i egzotična natjecanja poput primjerice Indijske lige. Sva navedena natjecanja igraju muškarci i zbog toga je iluzorno očekivati ravnopravni tretman u medijima muškaraca i žena,” ističe Galić ovaj veliki problem. “Ja sam apsolutno za spolnu ravnopravnost u svakom pogledu, ali sport je od osamdesetih godina prošlog stoljeća sve više komercijaliziran i tu postoji samo jedan zakon, a to je onaj ponude i potražnje, naročito u privatnim medijima, a žene u tom pogledu ne stoje trenutno dobro.”


Pročitajte više: Sve popularniji ženski nogomet – za Svjetsko prvenstvo prodano već pola milijuna ulaznica


Atraktivnost sporta, atraktivnost žena

S druge pak strane, vidi prostor za poboljšanje. Galić smatra kako se već sada mogu poduzeti važni koraci da žene budu više zastupljene u sportu na malim ekranima.

“Ove godine je HTV uredno prikazivao muška natjecanja u skijanju, dok smo nastupe Zrinke Ljutić i Leonarde Popović mogli pratiti samo na stranim kanalima. To je veliki propust HTV-ovih urednika koji je doduše u međuvremenu ispravljen, ali je šteta napravljena. Kada su rukometašice 2020. godine osvojile broncu na Europskom prvenstvu, opet nije bilo prijenosa na početku natjecanja. Takve situacije se ne smiju događati,” pojašnjava. “Urednici trebaju bolje pratiti potencijal naših natjecateljica, naročito na javnoj televiziji, i svugdje gdje postoji i minimalna šansa da se ostvari korektan rezultat, treba osigurati prijenos.”

Osvrnuo se i na problem toga što mnogi smatraju ženski sport manje atraktivnim od muškog što se koristi kao argument da ga se zapostavlja. No, ističe kako su ženska odbojka, rukomet i nogomet koji trenutno jako napreduje, vrlo atraktivni i neizvjesni.

“Postoji i druga strana medalje gdje se zbog atraktivnosti ženskih tijela sportašicama doslovno određivao dress code, a tu prvenstveno mislim na odbojku i rukomet na pijesku gdje su žene morale prema pravilnicima igrati oskudno odjevene. Čak su bile kažnjavane ukoliko nisu poštivale dress code. Srećom to je promijenjeno, ali opet je ostala mrlja nad ženskim sportom koji se ponekad koristi kako bi se u prvi plan se stavili fizički atributi sportašica, a ne i sam sport,” upozorava.


Pročitajte više: Norveška ženska rukometna reprezentacija kažnjena jer su odbile nositi bikini gaćice


Realnim ciljevima i ulaganjima do istinske ravnopravnosti

Konačno, žene su u sportu naveliko potplaćene. Jedini izuzetak je tenis u kojemu su primanja izjednačena, iako se muški tenisači i ljubitelji sporta često bune zbog toga govoreći kako je ženski tenis manje plaćen, te kako na velikim turnirima žene igraju na dva, a ne na tri dobivena seta kao muškarci.

“Međutim, još uvijek su primanja izjednačena i tako treba i ostati. Možemo navesti i primjer da su francuski nogometni reprezentativci imali 2018. godine obećanu dvadeset puta veću premiju za naslov svjetskog prvaka, od svojih kolegica godinu dana kasnije.”

Galić smatra kako je iznimno važno boriti se za veću zastupljenost ženskog sporta u medijima, no kako je to važno raditi kroz realne ciljeve, a prije svega je potrebno pojačano ulagati u ženski sport.

“Primjerice, da u idućim godinama ženski sport bude zastupljen između 20 i 25%. Istovremeno treba znatno više ulagati u ženske sportove i aktivno raditi na masovnosti ženskog sporta i tek kada se tako nešto ostvari, možda za dvadesetak godina možemo pričati o punoj ravnopravnosti u medijima, što je trenutno po meni jednostavno neostvarivo.”

Foto: Canva / YouTube screenshot

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

lojalnost kupaca

Što je zajedničko Dioru i Krašu?

Dior prodaje statusne simbole, a Kraš prodaje emocije 'u celofanu'. Ipak, u zadnje vrijeme čini se kao da i jedni i...
- Advertisment -