Fleksibilno radno vrijeme u Hrvatskoj još uvijek samo privilegija, ne i standard

Mogućnost fleksibilnog radnog vremena kada je to najpotrebnije san je svakog zaposlenika, pogotovo ako je ujedno i roditelj. Iako se vani širi praksa o usvajanju fleksibilnijeg rada, što je danas, zahvaljujući razvoju tehnologije, moguće više nego ikad, unutar granica Hrvatske ne možemo se pohvaliti vlastitim primjerima istog.

Fleksibilno_radno_vrijeme_mamforce

No, možda nas utješi činjenica da ni na Zapadu još nije sve posloženo kako bi trebalo biti i mnoge su stvari još uvijek u povojima. Na primjer, puno je zaposlenika zainteresiranih za ovakvu vrstu posla, pogotovo novopečeni roditelji koji smatraju da bi uz komotnije radno vrijeme bili puno efikasniji. No, za njihove želje uglavnom postoji vrlo ograničena potpora.

Neke tvrtke se boje da bi, odobre li fleksibilan rad nekim zaposlenicima, to moglo stvoriti presedan. Neke manje tvrtke pak imaju volju razmisliti o uvođenju takvog radnog vremena i svjesne su prednosti, ali nemaju dovoljno vještina i kapaciteta da to i ostvare.

Kako se izboriti za fleksibilno radno vrijeme?

Stručnjaci zaposlenicima često savjetuju da je najlakši put do ostvarenja fleksibilnosti pronalazak načina kojim bi objasnili poslodavcu da se posao može uspješno obaviti i bez sjedenja u uredu i pokazati im da to neće naškoditi poslovanju te da takav način rada može donijeti i neke prednosti.

Tako se neki segmenti posla mogu učinkovitije obaviti kod kuće u potpunom miru, kao što su analize podataka, čitanje složenijih dopisa, strateško razmišljanje i pisanje izvješća.

Prilikom pregovora o fleksibilnom radu svakako treba biti otvoren za dogovor i ponuditi neka rješenja. Na primjer, ako je osoba do sada radila pola radnog vremena u tvrtki, sada bi mogla raditi puno radno vrijeme od kuće. Ili bi pak mogla raditi manje u ono doba godine kada posao to dopušta. Uvijek naravno trebate biti na raspolaganju, imati uza se mobitel i laptop te biti spremni na hitne intervencije koje možete riješiti bez obzira gdje se nalazili.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj i postoji li kod nas mogućnost fleksibilnog rada, pokušali smo saznati od Dijane Kobas Dešković, direktorice Mamforcea.

„U Hrvatskoj postoje tvrtke koje omogućavaju djelomični rad od kuće i druge oblike fleksibilizacije, iako je to više izuzetak nego pravilo. Fleksibilno radno vrijeme podrazumijeva široku paletu mogućnosti, kao što su već spomenuti rad od kuće, klizno radno vrijeme, sažeti radni tjedan koji podrazumijeva punu satnicu od 40 radnih sati tjedno, ali drugačije raspoređenu – na primjer, unutar četiri dana kako bi peti dan bio slobodan ili djelomično slobodan. Također, fleksibilizacija znači i skraćeno radno vrijeme zbog privatnih potreba uz napomenu da skraćeno radno vrijeme ne mora značiti isključivo pola radnog vremena, što je najčešća praksa u našim tvrtkama, nego pola sata ili sat vremena manje dnevno, odnosno rad u određenom postotku radnog vremena“, objasnila je Dešković dodajući kako su takvi oblici rada posebno pogodni za roditelje male djece i odličan su alat usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza.

No, također naglašava kako takav oblik skraćenog radnog vremena nije dugoročno rješenje zbog kasnijeg ostvarenja prava na mirovinu, ali u jednom kraćem razdoblju je itekako dobrodošao.

U Hrvatskoj imamo pauzu za dojenje, ali i zanimljive interne projekte

Najveći broj praksi fleksibilnog radnog vremena na koje za sada nailazimo u Hrvatskoj vezane su uz zakonske mogućnosti kraćenja radnog vremena zbog dojenja (dva sata dnevno) te pola radnog vremena zbog trećeg djeteta ili zdravstvene skrbi o bolesnom članu obitelji. Nailazimo i na interesantne interne projekte, poput „Petak u papučama“ u Hrvatskom Telekomu kojim se svaki zadnji petak u mjesecu omogućuje rad od kuće.

Već i takva mjera znatno utječe na zadovoljstvo zaposlenika, ali i na podizanje svijesti o prednostima i mogućnostima rada od kuće.

„Upravo je osvještavanje i razvoj podržavajuće organizacijske kulture od izuzetne važnosti za punu implementaciju, kako bi svi zaposleni shvatili zašto se omogućuju takvi oblici rada i pod kojim uvjetima. Zaposlene je također potrebno voditi kroz proces prelaska na fleksibilne radne aranžmane, ukazivati im na prednosti i nedostatke te im pomoći da i dalje budu efikasni, jer promjena vremena i načina rada sa sobom nosi i potrebu za drugim prilagodbama, kao npr. radnog mjesta i vremena kod kuće – neometanog od ostalih ukućana“, smatra naša sugovornica.

Ističe kako kroz MAMFORCE postupak certifikacije s tvrtkama radi na osvještavanju tog važnog pitanja te na uvođenju fleksibilnog oblika rada. Tako se od ove godine u INA-i uvodi pilot projekt fleksibilnog radnog vremena, a u jednoj banci se pripremaju uvjeti za proširenje mogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena, što uključuje i osvještavanje o važnosti omogućavanja fleksibilizacije kod menadžmenta te razvijanje kulture korištenja takvih oblika rada kod zaposlenih.

Ovakav rad ne bi trebao biti smatran benefitom, nego standardom, ukoliko radno mjesto to dozvoljava, misli Dešković, te zaposlenike ne bi trebalo biti strah iznijeti svoje zahtjeve poslodavcu.

Zaposlenici se ne usude pitati da rade od kuće

„U praksi to naravno nije tako i zaposleni često ne znaju za takvu mogućnost, a ukoliko imaju takvu potrebu, najčešće se boje pitati kako ne bi dobili etiketu neodgovornosti i nedovoljne posvećenosti poslu. Često čujem od prijatelja da bi rado radili šest sati ili od kuće, ali uopće ne razmišljaju o tome da pitaju poslodavce za takvu mogućnost. Upravo zato velika odgovornost leži na poslodavcima koji interno trebaju osvještavati menadžment i zaposlene o mogućnostima i prednostima fleksibilizacije kako bi takvi oblici rada postali organizacijski prihvatljivi. Jedan od korisnih koraka koje organizacije mogu napraviti je uvođenje procedure zahtjeva za fleksibilnim radnim aranžmanom kako se takve prakse ne bi svodile samo na dogovor s direktno nadređenim, a samim time ovisile i o njegovoj ili njezinoj dobroj volji“ savjetuje Dešković.

Zaposlenici s druge strane, preporučuje ona, trebaju biti proaktivni i uz zahtjev odmah predložiti na koji će način organizirati posao tijekom korištenja fleksibilnog radnog aranžmana, čime pokazuju da su svjesni odgovornosti koju preuzimaju, da su motivirani i da će savjesno obavljati svoje poslovne obaveze.

Neke tvrtke koje svojim zaposlenicima i omogućuju ovakvu „privilegiju“ o tome javno šute jer se boje kazni i sankcija, no je li to opravdano, ni sami nismo uspjeli u potpunosti saznati.

Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca kazala nam je sljedeće:

„Nije jednostavno govoriti o tome. Rad od kuće mora biti definiran i u redu je ako je u ugovoru, ali ga treba pažljivo definirati, paziti na radno vrijeme, a važni su i mnogi detalji, kao zaštita na radu – takav radnik kod kuće mora imati sve uvjete rada kao i na poslu; ergonomsku stolicu, radni stol, itd. Načelno, ako je ugovoren rad od kuće, a zadovoljeni su svi drugi uvjeti, ne bi trebalo biti prevelikih problema za poslodavce“.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Oprah Winfrey i Melinda Gates ponudile su isti karijerni savjet: Kada...

Često se nalazite u poslovnom okruženju gdje se osjećate prisiljenom uklopiti se u uredske kalupe? Pritom nerijetko gubite dio sebe ili...
- Advertisment -