Novo istraživanje sugerira da bi Golfska struja mogla kolabirati najranije 2025. godine. Gašenje vitalnih oceanskih struja, koje znanstvenici nazivaju Sjevernoatlantska meridijanska obrtajna struja (AMOC), donijelo bi katastrofalne klimatske posljedice. No – ima li mjesta panici i što to zapravo znači? Hrvoje Čeprnja iz WWF-a smiruje strasti: potrebno je širiti informacije o tome što se događa s klimom, ali točne i razumljive informacije.
“Klimatske promjene su tu oko nas i događaju nam se pred očima, upravo sad. Svaka takva nova vijest uzrokovana klimatskim promjenama nas pogađa jer ih sve više osjećamo na vlastitoj koži“, objašnjava stručnjak za ribarstvo i akvakulturu sa strašću za održivost i zaštitu prirode.
Evo što je golfska struja, što AMOC i koliko je situacija ozbiljna.
Golfska struja: Kolaps bi ostavio posljedice na klimu i ekosustav Europe
Golfska struja je jedna od najmoćnijih oceanskih struja na svijetu. Ona igra važnu ulogu u reguliranju klimatskih uvjeta na zapadnoj obali Europe. Zahvaljujući Golfskoj struji, sjeveroistočni dijelovi Sjeverne Europe, uključujući Veliku Britaniju, zapadnu Norvešku i Dansku, imaju umjereniju klimu nego što bi se inače očekivalo.
Globalno zagrijavanje može utjecati na ovu struju i potencijalno uzrokovati njezino oslabljivanje ili čak privremeni kolaps. To bi imalo značajne posljedice na klimu i ekosustave u Europi.
Golfska struja dio je AMOC-a. To je veliki sustav oceanskih cirkulirajućih vodenih struja različite temperature, uključujući Golfsku struju koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru Atlantika. S obzirom da se atmosfera zagrijava zbog porasta emisije stakleničkih plinova, ispod površine oceana zadržava se sve više topline. Potencijalni kolaps sustava mogao bi imati ozbiljne posljedice, upozorava Čeprnja.
“Međutim, još uvijek postoji mnogo neizvjesnosti o tome kako će ovaj sustav odgovoriti na povećanja koncentracije ugljika u atmosferi”, smiruje on situaciju.
Pročitajte više: Dan ekološkog duga – od danas živimo na kredit na račun prirode
Mala je mogućnost da sustav kolabira tako brzo
Već se znalo da je AMOC najslabiji u posljednjih 1600 godina zbog globalnog zagrijavanja. Ipak, nova analiza podigla je “morsku prašinu”, kaže Čeprnja. Naime, procjenjuje vremenski okvir za kolaps između 2025. i 2095. godine. Centralna procjena je 2050. godine, ako se ne smanje globalne emisije ugljika.
“Do sad su publicirane brojne studije na ovu temu, međutim ova je izazvala burne reakcije jer se ta prijelomna točka najavljuje puno prije nego se do sad mislilo“, napominje.
Dodaje da sami potpisnici studije smatraju da je vrlo malo vjerojatno da će AMOC kolabirati tako skoro. U svom radu pružaju zapravo statističku značajnost i procjene na temelju podataka.
Čeprnja upozorava da se AMOC izravno prati tek zadnjih 20 godina, što nije dovoljno za procjenu jesu li fluktuacije koje se vide posljedica globalnog zagrijavanja ili prirodnih fluktuacija. To bi zahtijevalo podatke iz prošlosti kako bi se procijenilo koje su prirodne razine prije početka globalnog zatopljenja. Znanstvena predviđanja temelje se na povijesnim podacima iz posljednjih 150 godina te postoje nesigurnosti u nalazima i potrebno je više studija da se potvrde ili opovrgnu rezultati, dodaje.
Pročitajte više: Anita Penić Knep: U održivosti naši postupci govore puno više od riječi
‘Stanje je samo po sebi dovoljno alarmantno’
“Međutim, izgledi kolapsa AMOC-a iznimno su zabrinjavajući i dovoljno alarmantni i znanstvenici se slažu da ga treba izbjeći pod svaku cijenu te zahtijevaju hitnu akciju”, naglašava.
Kolaps AMOC-a imao bi katastrofalne posljedice diljem svijeta. Između ostalog, povećale bi se oluje i smanjile temperature u Europi.
Da bi se kolaps odložio, Čeprnja objašnjava da je jedno od globalnih rješenja da smanjimo ili zaustavimo emisije stakleničkih plinova. Emisije stakleničkih plinova rastu i to bi se trebalo isticati kao nešto s čime se treba uhvatiti u koštac kako bi odgodili ili potpuno izbjegli kao nadolazeću prijetnju.
Umjesto beznađa i vijesti koje govore o sudnjem danu, trebamo potaknuti sve na promišljanje i usmjeriti na promjenu kako bismo poboljšali svijet u kojem živimo, tvrdi Čeprnja.
“Ako je AMOC studija poziv na buđenje, onda je dobrodošla da nas drži budnima” zaključuje.
Foto: Canva / Privatna arhiva
