Kamatne stope ponovno porasle. Što to znači za poduzetnike?

Europska središnja banka (ECB) prošlog je mjeseca ponovo podigla ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, unatoč slabom gospodarstvu.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako od 21. lipnja iznosi četiri posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,5 posto. Za prekonoćne kredite komercijalne banke plaćaju kamatu od 4,25 posto. Sveukupno je od srpnja prošle godine ECB podigao kamatne stope u eurozoni za četiri postotna boda.

ECB podiže kamatne stope

“Inflacija je opala, ali se očekuje da će ostati visoka još dugo vremena”, poručila je na konferenciji za medije Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ECB). Vijeće guvernera stoga je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih poena, s obzirom na odlučnost ECB-a da osigura da se inflacija vrati na ciljanih 2% u srednjoročnom razdoblju.

“Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente kako bismo osigurali da se inflacija vrati na naš cilj i očuvali glatko funkcioniranje prijenosa monetarne politike”, poručila je Lagarde.

ECB tako nastavlja s podizanjem kamatnih stopa, za razliku od američke središnje banke koja je napravila pauzu u ciklusu podizanja troškova zaduživanja, piše Hina. ECB je u najnovijim makroekonomskim prognozama osjetno podigao procjene temeljne inflacije koja isključuje cijene hrane i energije i sada očekuje da će ove godine iznositi u prosjeku 5,1 posto i tri posto u 2024. U ožujku su prognozirali da će iznositi 4,6 posto u 2023. i 2,5 posto u 2024.


Pročitajte više: 6 ključnih faktora koji utječu na odobrenje kredita poduzetnicima


S rastom troškova kreditiranja, poduzetnici teže dolaze do kapitala

S rastućim troškovima kreditiranja i dodatno restriktivnim kreditnim politikama poslovnih banaka, poduzeća, osobito ona manja sve teže dolaze do kapitala. Ne samo onog za nove investicije, nego i za financiranje redovnog poslovanja, objašnjava Vesna Jurković, direktorica 3D poslovnih financija. Dodaje da će to neminovno dovesti do usporavanja ekonomske aktivnosti.

“Pitanje je samo hoće li tračak nade na jesen dati sveti gral hrvatskog gospodarstva – turizam ili će monetarna nastojanja da se ovlada inflacijom kroz povećanja kamatnih stopa ipak u konačnici rezultirati negativnim efektima”, naglašava Jurković.

“Danas poslovne banke sve češće povlače ručnu, a čak i klijentima s odličnim bonitetom otežano odobravaju nova financiranja, usporavajući tako dodatno nova zaduživanja, a u konačnici i potrošnju”, zaključuje.


Pročitajte više: Čeka li nas još jedna financijska kriza? Evo što kažu bankarica i revizorica


Trendovi sliče onima krizne 2008. godine

Mario Kurtović, Credit Analyst & Debt Advisor, naglašava da potražnja za investicijskim kreditima već lagano usporava, a za očekivati je daljnje usporavanje uslijed porasta kamatnih stopa i pada potražnje u mnogim industrijama. Ističe da je već prošle godine bilo vidljivo da je realna potražnja u padu, iako su prihodi poduzeća zbog visoke inflacije nominalno rasli po visokim stopama.

Refinanciranje kratkoročnih kredita postaje sve skuplje pa je moguće istovremeno povećanje kamatnih stopa koje banke traže uz smanjivanje iznosa dostupnih kreditnih linija”, tvrdi.

Već sada poduzeća nešto slabijeg rejtinga plaćaju i do 6% na zaduženja, što bi moglo jedan dio potražnje za kreditima pogurati prema HBOR-u koji djeluje protuciklički, ističe Kurtović. Dodaje da će, osim porasta kamatnih stopa, na cijenu i dostupnost zaduživanja utjecati i kreditni rejting poduzeća te trendovi u broju defaultiranih poduzeća.

“Naime, sve vodeće rejting agencije evidentiraju kontinuirani trend slabljenja kreditne sposobnosti poduzeća i povećani broj defaulta, s trendovima sličnima onima prije posljednje globalne financijske krize 2008. godine”, objašnjava.


Pročitajte više: Kako definirati optimalnu razinu duga poduzeća?


Monetarne politike ESB-a su ne optimistične prognoze

Direktorica 3D poslovnih financija slaže se s Kurtovićem. I ona ističe da je s promjenama kreditnih politika banaka i uvjeta kreditiranja, došlo i do promjene strukture kredita. Dugoročni investicijski krediti, koji su znatnije poskupili od kratkoročnih sve se manje odobravaju. I dok su investicijski krediti u prvih pet mjeseci 2022. godine činili četvrtinu prvi put ugovorenih kredita poduzećima, u istom razdoblju ove godine njihov postotni udio pao je na 18 posto.

“Ne optimističnim prognozama treba dodati i činjenicu da se očekuje zadržavanje monetarne politike ESB-a u restriktivnom području kroz duže vremensko razdoblje, čime bi dodatno mogao ojačati intenzitet prelijevanja viših ključnih kamatnih stopa na kamatne stope banaka”, upozorava Jurković. 

I anketa koju su proveli u 3D poslovnim financijama ukazuje da je pristup financiranju trenutno najveći ograničavajući faktor poslovanja poduzeća.

“Čak je i nedostatak radne snage, problem s kojim se suočava velika većina hrvatskih tvrtki, prema toj anketi, pao na drugo mjesto”, ističe direktorica.


Pročitajte više: Kreditne unije – svjetski poznate institucije za podršku mikro poduzetnicima o kojima se u Hrvatskoj malo zna


Kako pomoći malim i mikro poduzetnicima

Načini na koje pomažu mikro i malim poduzetnicima, sada u doba izrazito teškog pristupa “novom novcu” za njihov operativni ciklus, djelomično su inovativni, objašnjava Jurković.

“Kako su kredit risk politike u domeni građanstva još uvijek djelomično relaksiranije, te je pristup novcu ‘lakši’, dolazimo do novca za operativni ciklus tvrtke putem nenamjenskih i hipotekarnih kredita gdje je nositelj kredita – vlasnik tvrtke (metoda “kombinirani dohodak”), a gdje vlasnik ta sredstva posljedično unosi u tvrtku putem vlasničke pozajmice”, objašnjava.

Unutar grupe 3D financije imaju odobrenje Ministarstva financije i licencu HNB-a za potrošačka i stambeno-potrošačka financiranja. Tako i u doba najizazovnijih tržišnih kontrakcija mogu podupirati svoje klijente. 

Savjeti za poduzeća koja imaju kredite ili ih planiraju tražiti

Mario Kurtović poduzećima koja imaju kredite ili ih planiraju tražiti savjetuje:

  1. Refinancirajte kratkoročne kredite na vrijeme. Idealno na način da se dio kratkoročnih kredita pretvori u dugoročne kako bi se smanjio pritisak na likvidnost u slučaju recesije.
  2. Dobro obratite pažnju kakvi uvjeti se nude povrh kamatne stope i ročnosti, odnosno posvetite pažnju ostalim ugovornim uvjetima / klauzulama koji uvelike mogu ograničiti poslovanje poduzeća u budućnosti.
  3. Osigurajte dovoljno likvidnosti da bi se lakše prebrodila potencijalna nadolazeća recesija.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

digitalni nomadi turska

Kako je Turska postala raj za digitalne nomade?

Sa svojim živopisnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu, sada postaje utočište i za digitalne...
- Advertisment -