Može li Aleksandra Kolarić spasiti hrvatsku političku ljevicu?

Nakon poražavajućih izbornih rezultata SDP-a, Zoran Milanović objavio je da se više neće kandidirati za predsjednika najveće hrvatske ljevičarske političke stranke. Već su brojna nagađanja o tome tko će ga zamijeniti, a između brojnih muških imena u medijima se pojavilo i jedno žensko, ime Aleksandre Kolarić, iako trenutno nije ni članica SDP-a.

S obzirom na tešku situaciju u koju je SDP doveden, drastična promjena vodstva čini se jedinim rješenjem, a nameće se  i pitanje može li žena spasiti političku ljevicu.

Aleksandra Kolarić izbačena je iz stranke kojom sada želi predsjedati

Aleksandra Kolarić je komunikacijska stručnjakinja i bivša istaknuta članica SDP-a koja je iz te stranke bila izbačena prije nekoliko godina. Prema informacijama koje je  tada sama objavila na društvenim mrežama, proceduru za njezino izbacivanje pokrenuli su Mirando Mrsić i Gordan Maras, što je glasno podržao i Zoran Milanović. Gotovo svi članovi stranke složili su se oko njezinog izbacivanja, a razlog tome je bio što je otvoreno pozvala članove stranke na pobunu protiv predsjednika Zorana Milanoviča. Nije bila zadovoljna njegovim reakcijama prema Europskoj komisiji, koja je pokrenula sankcije protiv Hrvatske kada se Milanović protivio izručenju Perkovića i Mustača Njemačkoj.

Sve do danas nije se vratila u stranku, no s objavom Milanovićevog odlaska koji je odjeknuo u medijima, za Vijesti.hr  Aleksandra Kolarić najavila je svoju moguću kandidaturu u slučaju ako je, kako sama kaže, SDP spreman za promjene.

Vješto koristi svoju profesiju za komunikaciju s potencijalnim biračima

Iako je Milanović bio najvećim dijelom kriv za njezino izbacivanje iz stranke, ona ga ne okrivljava ni za pogubne rezultate na proteklim izborima, kao ni za činjenicu da stranka od 2011. nije osvojila ni jedne izbore i izgubila velik broj simpatizera. Smatra da je on odgovoran, ali ne i jedini krivac, čime je pokazala dobro razumijevanje opće političke klime u Hrvatskoj, ali ujedno i vješto iznijela svoj stav.

Baš kao i ovaj, sve svoje druge stavove Kolarić redovito iznosi na svom Facebook profilu. Ispod svakog od njezinih statusa redovito se pokreću diskusije. I dok je uglavnom riječ o njezinm simpatizerima koji podržavaju njezinu želju za povratkom u SDP, ima i onih koji je ne štede u optužbama i prozivanju. Kolarić na sve to vješto odgovara i komunicira sa svakim pojedincem koji joj se obratio, pri čemu se vidi da je s razlogom uspješna komunikacijska stručnjakinja. Već tu prednjači ispred Milanovića koji je u medijima bio poznat kao osoba koja je vrlo nespretno komunicirala s narodom, čak i onda kada je imao najbolje namjere.

Žene na društvenim mrežama ne štede svoje komentare

Iako Kolarić službeno (još) nije članica SDP-a, ima želju biti njegova predsjednica. Rezultate njezinih želja vidjet ćemo za koji mjesec, no već sada možemo vidjeti da uživa uglavnom podršku muškaraca. Čini se kao da su je žene odlučile razapeti na društvenim mrežama. Na Facebook stranici već spomenutog portala Vijesti.hr, za koji je i prvi put potvrdila da želi biti predsjednica SDP-a, pojavili su se brojni komentari upereni protiv nje, a ono što je posebno zanimljivo jest da su ih uglavnom napisale žene. Tu se pojavljuju rečenice od onih u kojima joj se „savjetuje“ da se primi pametnijeg posla, da ode kući svome mužu pa sve do vrlo vulgarnih komentara i zaključka da SDP zasigurno nije toliko očajan da je stavi na čelo.

Je li u teškom trenutku opet vrijeme za ženu?

Unatoč zlim ženskim komentarima, Aleksandra Kolarić odlučna je u svojoj namjeri za kandidaturu, dakako, ako se prije toga uspije vratiti u stranku. Stranka se trenutno nalazi u iznimno lošoj poziciji jer godinama nije pobijedila na izborima, a broj glasača od vremena kada je na njezino čelo zasjeo Zoran Milanović pa sve do danas pao je za gotovo jedan milijun. Očito je da je potrebna korjenita promjena, a ne bi bilo prvi put da u ključnom trenutku vodstvo preuzme žena.

Podsjetimo, vrlo slična situacija dogodila se i s Marisom Mayer, koja je na čelo Yahooa stigla u ključnom trenutku za tvrtku, iako je tada bila šest mjeseci trudna, a ništa drugačije nije ni s državnim dužnosnicama.

Theresa May postala je druga britanska premijerka u povijesti te zemlje nakon što je Brexit uzdrmao svijet. Prvu hrvatsku premijerku dobili smo kada se Hrvatska našla u teškoj recesiji, a i brojnim siromašnim zemljama na čelo su stigle predsjednice u ključnim trenucima.

Ono što se nameće kao zajednički nazivnik je da su žene postale vođe u vrlo teškim i zahtjevnim vremenima, što već ima svoj posebni naziv – fenomen staklene stijene.

Upravo se u takvim teškim trenucima na čelo tvrtke, države ili stranke vrlo često postavljaju žene jer je tada mogućnost neuspjeha najveća. Postigne li žena neočekivani uspjeh, kako kaže psihologinja Kristin J. Anderson, tvrtka, država ili stranka će profitirati od nje, no ako podbaci, već ionako loša situacija u tvrtki ili državi neće biti ništa gora, a oni koji su je odabrali još će dobiti i dodatne bodove jer su se zalagali za ravnopravnost spolova i dali ženi priliku da se dokaže.

Ostaje nam za vidjeti hoće li Aleksandra Kolarić uspjeti postati predsjednica SDP-a i unijeti toliko potrebne promjene u stranku koja tone.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

  1. Ne znam što vam je trebalo spominjati Marisu Mayer i Yahoo! jer od trenutka njezina dolaska na čelo tvrtke počela je sustavna degradacija Yahooa i tek nakon osnivanja korisničkih grupa na Facebooku i neizmjernog pritiska protiv groznih postupaka koje je provela, uspjelo se vratiti nešto od prijašnje funkcionalnosti Yahoo! servisa.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Nedostatak radne snage: Hrvatske tvrtke žele zaposliti 50 tisuća stranaca

Nedostatak radne snage sve je veći problem hrvatskog turizma, ugostiteljstva, metalske industrije i građevinskog sektora. Mnoge tvrtke zato radnike sve više...