Sarma je jedno od tradicionalnih hrvatskih jela. Uz štrukle i dalmatinsku pašticadu, ono što predstavljamo turistima kao ‘ono što se jede u Hrvatskoj’. Istina je da sarma originalno do nas došla iz Turske, ali obično se u razgovoru ne ide dalje od toga. Znate li odakle je zapravo to jelo i gdje se sve jede?
Sarma ili dolma?
Česta je rasprava oko samog naziva jela. Dok se na Balkanu to jelo zove ‘sarma’, u drugim dijelovima svijeta zove se ‘dolma’. U čemu je razlika? Obje riječi dolaze iz turskog jezika, pri čemu sarma znači ‘zamotano’, a dolma ‘punjeno’. Inače, nijedna riječ ne znači samo ono što mi zovemo sarma, već bilo koje zamotano ili punjeno jelo.
Pročitajte više: Lagana sarma idealna nakon teških blagdanskih slastica!
Prva sarma potencijalno iz Armenije, najrasprostranjenija u Azerbajdžanu
Mnogi vjeruju da je prva sarma/dolma napravljena prije 3.000 godina u Armeniji, u današnjem gradu Armaviru. Sastojala se od mesa zamotanog u lišće vinove loze. Prvo su ju širili putnici, a svoju maksimalnu ekspanziju doživljava dolaskom Osmanlija na armenijski teritorij i širenjem carstva. Zbog toga je neke oblike dolme ili sarme danas moguće pronaći na cijelom Bliskom Istoku, preko Pakistana do Indije, u svim mediteranskim i balkanskim državama te na sjeveru Afrike do Alžira. Dok su mnoge države tvrdile da su upravo one originalni vlasnici sarme ili dolme, UNESCO je 2017. godine dolmu proglasio Azerbejdžanskom nematerijalnom kulturnom baštinom. Iako je tehnički zaštićena dolma sarma.
Pročitajte više: Savršena sarma po receptu s kojim ne možete pogriješiti!
Kako se priprema u različitim državama?
I dalje su u pripremi najkreativniji kuhari Bliskog Istoka, koji se ne ograničavaju samo na lišće vinove loze ili kupusa, već mesom pune različito povrće, ali ga i zamataju lišćem. U Indiji dolma ovisi o regiji, no najpoznatiji je punjeni patlidžan. U Alžiru su ljute punjene paprike nacionalni hit, ali su i punjeni patlidžani popularni.
Balkanska verzija je svima poznata – jedna i jedina ‘naša’ sarma. Ona podrazumijeva mljeveno meso – najčešće svinjetinu, pomiješanu s rižom i zamotanu u list kupusa. A u obzir treba uzeti da ni tako univerzalno jelo kao što je sarma nije ista na svim područjima. U Hrvatskoj se, tako, najčešće jede kuhana sarma, koja pripremom podsjeća na varivo, a u južnoj Srbiji najveći je specijalitet zapečena sarma.
Pročitajte viš: Sarma: Jelo bez kojeg ne može proći Božić!
Važno je spomenuti i mediteransku dolmu, koja je za razliku od balkanske, ljetno jelo. Meso se u mediteranskoj dolmi zamata u listove vinove loze, koji su tanji i laganiji od kupusa. Zbog toga se može reći da je mediteranska sarma sličnija onoj armenijskoj i azerbajdžanskoj.
Osim različitih načina pripreme, sarma i dolma imaju i različita imena u različitim državama pa se tako Azerbajžanu sarma zove dolma, u Grčkoj se dolme i sarme nazivaju dolmades, a u Egiptu je dolma mahshy.
