Odvjetnice u Hrvatskoj – na papiru ih je mnogo, ali gdje ‘nestaju’ u praksi?

Posljednjih nekoliko godina, statistički podaci o studentima koji završavaju pravne fakultete u Hrvatskoj pokazali su zanimljiv trend. Naime, na jednog mladića koji završi Pravni fakultet dolaze čak četiri djevojke. Iako bi takvi podaci mogli navesti na zaključak kako odvjetništvo postaje ‘ženska profesija’ stanje na terenu je nešto drugačije.

Prema podacima Hrvatske odvjetničke komore u 2011. godini od ukupno 4129 registriranih odvjetnika, njih 58,6 posto su muškarci. S druge strane, od 1619 odvjetničkih vježbenika, samo su 37 posto muškarci. I u medijima su, barem se tako čini, češće odvjetnici, dok su uspješne odvjetnice poput Jadranke Sloković spominjane u kontekstu svojih poznatih kllijenata kao što su Ivo Sanader ili Severina. Pa gdje onda ‘nestaju’ odvjetnice?

Odvjetnice u Hrvatskoj – na papiru ih je mnogo, ali gdje ‘nestaju’ u praksi?

Kako bismo odgovorili na to pitanje porazgovarali smo s odvjetnicama Sandrom Lisac, Ana-Marijom Skoko i Tamarom Stručić iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko. Sve tri odvjetnice iza sebe imaju desetak godina prakse. Odvjetnice Lisac i Skoko radile u nekoliko različitih odvjetničkih ureda, dok je odvjetnica Stručić prije radila kao porezni savjetnik u revizorskom društvu Ernst&Young. Otkrile su nam neke od razloga zašto, iako u većem broju završavaju Pravni fakultet, žene na kraju ne prakticiraju pravo kroz odvjetništvo.

‘Odvjetništvo je na neki način i poduzetništvo. Da biste mogli raditi, morate imati klijente, a to znači da ih morate pronaći. Bez obzira radite li kao samostalni odvjetnik ili unutar odvjetničkog ureda, ako ne dovodite klijente, vi niste isplativi’, ističu odvjetnice i dodaju kako su u tom aspektu muškarci probitačniji.

Pojašnjavaju kako je moguće da su djevojke sklonije učenju pa zato u većem broju završavaju fakultete, ali nakon toga teže pronalaze svoje mjesto na tržištu rada.

‘Uz časne iznimke, primijetili smo da su djevojke općenito prirodno organiziranije, elokventnije i preciznije, što je, posebice u poslu kojim se bavi naš ured, izuzetno važno. Mladići su u tom periodu, neposredno nakon fakulteta, izvrsni na sastancima, ali im nedostaje dosljednosti u obavljanju zadataka. Nisu skloni detaljima koji se poslije mogu pokazati bitnima, ali su probitačniji. Lakše će ostvariti ono što si zacrtaju. To je vjerojatno jedan od razloga zašto s godinama opada broj žena u odvjetništvu i statistika se okreće na stranu muškaraca’, smatraju odvjetnice.

odvjetnice Sandra Lisac
Odvjetnica Sandra Lisac

Muškarci su ambiciozniji i kompetitivniji

No, nije stvar samo u organizaciji i preciznosti, već i u željama i ciljevima koje mladi ljudi stavljaju pred sebe po završetku fakulteta.

‘Žene biraju raditi onoliko koliko im treba da ostvare neke svoje ciljeve. Bez obzira bili ti ciljevi financijska stabilnost, kupovina stana, automobila ili nekoliko dizajnerskih torbica. One su, kad to ostvare, zadovoljne postignutim i teže zadržavanju tog statusa. Muškarci, s druge strane, sve vide kao natjecanje i stalno žele više. Ženama je nekako bitnija stabilnost’, zaključuju odvjetnice, ali i dodaju kako uvijek postoje iznimke. Nisu rijetkost ni odvjetnice koje su se usredotočile na svoju karijeru i žele biti najbolje među najboljima.

Međutim, najčešće djevojke koje završe pravni fakultet i odrade vježbenički staž u nekom od odvjetničkih ureda, pravo nastave prakticirati ili u sudstvu ili u društvima koje traže pravnike, kao što su to banke, velike kompanije ili osiguravateljske i revizorske kuće.

‘Događa se da djevojke dolaze sa stavom – kad se udam i dobijem djecu, više neću moći biti odvjetnica. To nije točno. Prije svega, ne žele sve žene biti i majke i supruge, niti zbog toga žele zapostaviti karijeru. Također, nije nemoguće biti istovremeno uspješna odvjetnica i majka i supruga. Negativan stav je vjerojatno glavni „krivac“ za to što nakon odrađenog vježbeničkog staža žene biraju radna mjesta koja imaju fiksno ili barem određeno radno vrijeme’, pričaju nam odvjetnice.

Radno vrijeme ovisi o poslu

Naime, kada radite kao odvjetnik morate biti na raspolaganju klijentu. I iako vas taj klijent vjerojatno neće svaki dan tražiti da mu budete na raspolaganju od 0-24, postoje trenuci u kojim ćete na poslu ostati i do kasno navečer.

‘Na početku karijere, bilo tko tko želi ostvariti karijeru u pravu, ne bi trebao razmišljati o radnom vremenu. Na početku učiš kako se posao obavlja. Kasnije, kad stekneš određeno iskustvo možeš pokušati prilagoditi radno vrijeme svojim potrebama. Istina, ima odvjetničkih ureda koji rade od 9 – 17 sati, ali isto tako ima i onih u kojima odvjetnici ostaju i do 22-23 sata. To sve ovisi o poslu’, ističu odvjetnice.

Upravo je radno vrijeme jedan od presudnih faktora zbog čega žene ‘bježe’ iz odvjetništva u druge grane poput pravosuđa. Tako podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju kako je među sucima županijskih, općinskih, trgovačkih i prekršajnih sudova mnogo više sutkinja nego sudaca. U prosjeku je 70 posto sutkinja i 30 posto sudaca. Situacija je drugačija tek na Ustavnom sudu gdje je 61,5 posto sudaca u odnosu na 38,5 posto sutkinja.

Letimičan pogled na te podatke mogao bi odavati dojam da u Hrvatskoj sudove drže žene. Jedino je na županijskim sudovima više predsjednika nego predsjednica sudova. Na svim ostalim razinama, žene su u većini. Za razliku od sudova, mjesto Glavnog državnog odvjetnika još uvijek je rezervirano za muškarca. No, nedavno je na mjesto ravnateljice USKOK-a imenovana prva žena na toj poziciji – Tamara Laptoš, ujedno zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Ova ugledna odvjetnica 2011. godine imenovana je za najbolju tužiteljicu na svijetu, a hrvatskoj je javnosti poznata kao tužiteljica u sudskom procesu za aferu ‘Index’, ali i za ratno profiterstvo protiv Ive Sanadera. Njen primjer pokazuje kako i karijera u pravosuđu može biti izuzetno uspješna za ženu.

odvjetnice u Hrvatskoj
Odvjetnica Tamara Stručić

Nedostaje podrška zaposlenim majkama

Problem se javlja kad odvjetnice pokušavaju biti i supruge i majke i odvjetnice i sve ostalo što društvo od njih očekuje. Naime, u takvim slučajevima zakazuje potpora drugih institucija.

‘Većina vrtića još uvijek očekuje da po dijete dođete između 16 i 17 sati. Ali sve više tvrtki radi od 9 do 17. To znači da vi ili morate imati osobu koja će otići po dijete u vrtić ili dolaziti posljednji po njega, zbog čega vas u vrtiću gledaju kao lošeg roditelja. To je možda jedan od razloga zašto žene koje ostaju u odvjetništvu osnivaju samostalne urede. Kako bi imale fleksibilnije radno vrijeme’, kažu odvjetnice.

Za razliku od SAD-a ili Velike Britanije pa čak i Njemačke u kojoj postoje veliki odvjetnički uredi sa po nekoliko stotina odvjetnika, u Hrvatskoj zakon tržišta diktira manje odvjetničke urede.

‘Kod nas najveći odvjetnički ured vjerojatno ima dvadesetak ljudi. Hrvatska je ipak malo tržište i za veće urede jednostavno ne postoji potreba’, pojašnjavaju odvjetnice, ali i ističu da se i u manjim uredima može biti fleksibilan.

‘Mi smo u uredu imali situaciju da smo imali nekoliko odvjetnica koje su radile pola radnog vremena. No, iako smo im na taj način izašli u susret zbog djece, takav rad je teško održiv zbog prirode našeg posla. Možete im davati poslove koje je moguće odraditi samo u tom periodu u kojem su one u uredu. Isto je i s radom od kuće. Vi možete ponekad ostati odraditi nešto od kuće, ali u tom slučaju netko ipak mora biti u vašem uredu kako bi vam bio na raspolaganju. Također, ako morate nešto obaviti, možete otići ranije s posla, ali ćete posao onda odraditi od kuće, tijekom večeri’, pričaju odvjetnice i dodaju kako je slučaj s pola radnog vremena funkcionirao i u njihovom partnerskom uredu u Njemačkoj, ali su tamo dvije odvjetnice radile u istom području prava pa su zapravo imale smjenski rad. Dok je jedna odrađivala posao ujutro, druga ga je preuzimala poslijepodne. No, naglašavaju naše sugovornice, takva organizacija rada zahtjeva izuzetnu organiziranost i visok stupanj komunikacije između partnera, ali i tolerantnost drugih kolega s kojima rade.

odvjetnice Ana-marija Skoko
Odvjetnica Ana-Marija Skoko

Na kraju su naše sugovornice poslale zanimljivu poruku svim mladim pravnicima i pravnicama koji tek završavaju fakultet i ulaze u svijet prava.

‘Moraju biti spremni na rad i učenje dok su na početku karijere. Ideje o ‘work-life’ balance nisu izvedive kad ste vi na samom početku. Mi smo, nakon desetak godina karijere, zadovoljne položajem u kojem se nalazimo, ali i mi smo jednom bile na početku i morale smo naučiti što i kako se radi’, zaključuju naše sugovornice.

Foto: privatna arhiva, 123rf

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

3 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

hodanje tijekom radnog dana

Zašto usred radnog dana trebate prošetati?

Ako ste radoholičarka, hodanje tijekom radnog dana sigurno nikad nije bila opcija za vas. No, možda je vrijeme da to promijenite....
- Advertisment -