Zašto trebate pitati ljude kako se osjećaju?

Marc Brackett, utemeljitelj Yaleovog centra za emocionalnu inteligenciju, ispitivao je tisuće adolescenata o njihovim pozitivnim i negativnim emocijama te njihove učitelje o tome kako oni vide emocije svojih učenika. Istraživanje je pokazalo kako učitelji nisu mogli percipirati kako se učenici stvarno osjećaju. Drugim riječima, teško je znati kako se netko osjećaj ako ga ne pitate i ne poslušate.

Utemeljitelj centra Marc Brackett govori iz vlastitog iskustva zašto je važno pitati kako se netko osjeća. Njegov ujak mu je postavio to jednostavno pitanje u dobi u 12 godina te odbio odgovor “U redu sam, hvala” jer Marc nije bio u redu. Tada mu je rekao istinu: “Nemam pravih prijatelja, loš sam u sportu, debeo sam, a djeca u školi me mrze.”

Uz sve to, Marc se osjećao nevidljivim oko drugih odraslih, uključujući i vlastite roditelje.

“Samo jedno pitanje bilo je potrebno da mi promijeni život”, napisao je Marc u svojoj knjizi Permission to Feel, dodajući: “Nije samo stvar u tome što je rekao već način na koji je to rekao. Iskreno je želio čuti odgovor. Ne osuđujući me zbog onoga što sam osjećao. Samo je otvoreno i s empatijom slušao ono što sam mu izrazio.”

Povezano: Zašto je emocionalna inteligencija preduvjet poslovnog uspjeha?

Emocionalna inteligencija

Mirta Fraisman Čobanov iz Partus akademija objasnila nam je zašto je važno pitati ljude kako se osjećaju:

“Aktivno slušanje nije samo kvalitetna ljudska karakteristika, već jedna od odlika emocionalno inteligentnih ljudi. Ukoliko naučite aktivno slušati druge ljude, lakše ćete komunicirati svoje poruke, pronalaziti zajednička rješenja, a drugi ljudi će u odnosu s vama biti mirniji, optimističniji, motiviraniji i spremniji za suradnju.”

Aktivno slušanje podrazumijeva gledanje osobe koja govori, praćenje komunikacije mimikom i pokretima, razmišljanje o tome što osoba govori te pokazivanje empatije i suosjećanja. “Dvije su ključne vještine koje pretpostavljaju uspješno aktivno slušanje: parafraziranje i reflektiranje“, istaknula je Mirta.

Parafrazirati znači svojim riječima ponoviti ono što je govornik rekao, odnosno ponoviti sadržaj. Na taj način dajete sugovorniku do znanja kako ste doista čuli ono što vam je ispričao. Pritom je važno da izgovorene riječi ne ponavljate mehanički. Primjerice:

  • Sugovornik: „Ponekad me voditelj smjene zna naljutiti.“
  • Parafraziranje: „Znači, voditelj smjene Vas ponekad ljuti.“ 

Reflektiranje podrazumijeva prepoznavanje osjećaja kod drugih ljudi, odnosno primjećivanje kako se drugi ljudi osjećaju te reflektiranje onoga što osjećate natrag sugovorniku. Primjer reflektiranja:

  • Sugovornik: „ Ne mogu vjerovati što mi se danas dogodilo.“
  • Reflektiranje: „Činiš mi se baš jako uznemiren.“ 

Emocionalna inteligencija se može razvijati

“Emocionalno inteligentni ljudi u svakodnevnim situacijama s lakoćom komuniciraju s drugima, usklađeni su sa svojim odlukama i postupcima te se vrlo dobro nose sa stresom. Također, prihvaćaju izazove, slamaju se pod pritiskom, određuju si granice i imaju visoko samopouzdanje. Dobra je vijest što emocionalnu inteligenciju, za razliku od kvocijenta opće inteligencije, možete razvijati”, rekla je Mirta.

Želite li krenuti u tom smjeru, prvi korak je upoznati sebe i svoje emocionalne potrebe kako biste mogli osjetiti i emocionalne potrebe drugih ljudi. To bi značilo osvijestiti svoje emocije i osjećaje te naučiti njima upravljati. Danas postoji velik broj tehnika i alata koje vam u tome mogu pomoći; od vježbi disanja, mindfulnessa do tehnika dijalektičko bihevioralne terapije. Nadalje, emocionalna inteligencija pretpostavlja svjesnost sebe, svjesnost o tome kakvi su drugi ljudi te u konačnici uspješno upravljanje komunikacijom i odnosima. Mirta nam je otkrila kako možete postati svjesni svojih reakcija na druge te odabrati kako ćete reagirati.

Povezano: Kako žene emocije u govoru mogu okrenuti u svoju korist?

Postanite svjesni svojih reakcija na druge ljude i situacije:

  1. Prosuđujte tek kada saznate sve činjenice
  2. Izbjegavajte stereotipe i pretpostavke
  3. Budite otvoreni prema stavovima i potrebama drugih ljudi (stavite se u njihove cipele)
  4. Prije nego što nešto izgovorite, razmislite
  5. Prije nego bilo što učinite, također razmislite
  6. Budite autentični i govorite jasno i razumljivo što mislite i želite, kako u komunikaciji ne bi ostalo „neizgovorenih riječi“.

Ponekad kada je to potrebno, uzdignite se iznad svoje situacije i iz tzv. „ptičje perspektive“ sagledajte prvo sami sebe, nakon toga situaciju, napravite procjenu, donesite zaključke te pametno odaberite kako ćete reagirati. U tome vam mogu pomoći slijedeći savjeti:

  1. Osvijestite svoje slabosti i snage kako biste bili svjesni njihovog utjecaja u komunikaciji s drugima.
  2. Prihvatite sami sebe kakvi jeste, priznajte si pogreške i nastojte svakim danom biti bolja verzija sebe
  3. Natječite se sami sa sobom, odnosno nemojte se nikad uspoređivati s drugima
  4. Provjerite jeste li iskreni i otvoreni u komunikaciji
  5. Prihvatite tuđe nedostatke
  6. Preuzmite odgovornost za sebe i svoje postupke.

Najjednostavnije je slijediti savjet Roberta Adamsa: “Nemojte pretpostavljati da su ljudi u vašem životu dobro. Pitajte ‘Kako se osjećate?’ A zatim bez prosuđivanja, ometanja ili ispravljanja – slušajte.”

Članak je napisan u suradnji sa Partus akademijom.

Foto: Unsplash

POVEZANI ČLANCI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

5 razloga zašto volimo Beyonce

Kao i vjerojatno svi ostali na planeti, za Beyonce smo saznali prije nekih dvadesetak godina, dok je još bila članica grupe...
- Advertisment -