Zašto je emocionalna inteligencija preduvjet poslovnog uspjeha

Emocije su neizbježan dio većine ljudskih aktivnosti. Sposobnosti zapažanja, izražavanja, razlikovanja, razumijevanja, a naročito upravljanja emocijama, olakšavaju pristup i rješavanje raznih problema s kojima je pojedinac suočen u životu. Navedene su sposobnosti objedinjene u konstruktu nazvanom emocionalna inteligencija koji ističe važnost ovih, dugo vremena zanemarivanih ljudskih osobina.

Što je zapravo emocionalna inteligencija?

Emocionalnu inteligenciju znatno određuje stupanj uspješnosti odnosa prema drugima i uspjeh u poslu. Netko može biti vrlo inteligentan, imati odgovarajuću školsku spremu za neki posao, steći mnoge godine iskustva u tom poslu, pa ipak zakazati jer njegova emocionalna inteligencija ne odgovara tom poslu.Postoji 5 osnovnih emocionalnih i društvenih kompetencija:

  1. SAMOSVIJEST: znati što osjećamo u danom trenutku i realno procjenjivati vlastite sposobnosti
  2. SAMOKONTROLA: nositi se sa svojim emocijama tako da one olakšavaju posao umjesto da nas ometaju u njemu; dobro se oporavljati od emocionalnih stresova
  3. MOTIVACIJA: služiti se svojim najdubljim preferencijama kako bismo se poticali i usmjeravali prema svojim ciljevima, kako bismo preuzimali inicijativu
  4. EMPATIJA: osjećati što ljudi osjećaju, biti kadri zauzeti njihovo gledište te njegovati osobne odnose i usklađenost s vrlo različitim ljudima
  5. DRUŠTVENE VJEŠTINE: dobro se nositi s emocijama u odnosima i točno očitavati društvene situacije i mreže; stupati u interakcije; služiti se tim vještinama da bismo uvjeravali i predvodili, pregovarali i razrješavali sukobe te postigli suradnju i timski rad.

Emocije i moderni menadžer

Suvremenom kompanijom treba upravljati emocionalno zrela osoba, odnosno menadžer koji nadzire svoje osjećaje i vlada njima, pravilno postupa pod stresom te zna podnijeti i neuspjehe i razočaranja jer na svakom koraku svoga života računa s neuspjehom, teškoćama i iskušenjima.

Naime, prema rezultatima istraživanja u gotovo pet stotina poduzeća, vladinih agencija i neprofitnih organizacija diljem svijeta, za uspjeh u poslu nisu više samo bitne inteligencija, naobrazba i stručnost menadžera, već je važnije umijeće kojim se nosi sa samim sobom, kao i s drugima. Kako se poslovni svijet mijenja, javljaju se i novi izazovi koji traže nove talente. Tako su najpoželjnije sposobnosti kod suvremenog menadžera komunikacijske vještine, međuljudske vještine (utjecanje na druge, a za to su potrebne empatija i društvene vještine tj. prepoznavanje emocija kod drugih, te upravljanje njihovim emocijama i motivacijom) i vladanje samim sobom (inicijativa, pouzdanost, ustrajnost, samopouzdanje, nagon za postignućem).

Kako upravljati vlastitim i tuđim emocijama

Emocionalna inteligencija pretpostavlja i sposobnost izazivanja i upravljanja tuđim emocijama. Primjere za to nalazimo kod vještih govornika koji izazivaju snažne reakcije kod publike. Klasični primjeri su impresivno istrenirani menadžeri koji su do savršenstva naučili kako se ponašati u kojoj situaciji. Ipak, i među njima ima razlika u sposobnostima upravljanja tuđim emocijama jer oni sposobniji brže uče i prirodnije se ponašaju u zadanim situacijama.

Trgovački putnici također su primjer upravljanja tuđim emocijama zbog potrebe prikazivanje sebe i proizvoda koje prodaju u što boljem svjetlu. Iskusniji su naučili kako prići i zadobiti povjerenje ljudi, tako što su izgradili brojni repertoar načina upravljanja emocijama za svaku kategoriju potencijalnih kupaca.

Čak i savjetodavci čine kompromise i nisu uvijek pošteni prema klijentu, ako je to nužno za efikasnije rješavanje nastaloga problema. Međutim, sva takva ponašanja koja upravljanje emocijama koriste kao oruđe u svakodnevnom poslu, predstavljaju rizik za zdravlje. Poznat je sindrom sagorijevanja na poslu (burnout) koji se javlja kod osoba kojima je svakodnevni posao pomagati drugima.

Nisu svi ljudi koji nastoje upravljati svojim i tuđim raspoloženjima, emocionalno inteligentni, nego su to samo oni koji uspijevaju unaprijediti (pojačati) emocije i popraviti svoja i tuđa raspoloženja, karizmatski motivirajući i usmjeravajući druge da dostignu sebi vrijedne ciljeve. Ali, ako se sposobnosti i vještine upravljanja svojim i tuđim emocijama i raspoloženjima okrenu u negativnom smjeru, tada najčešće rezultiraju asocijalnim, ili čak antisocijalnim ponašanjima.

Kako koristiti emocionalnu inteligenciju u menadžerskom poslu?

Fleksibilno planiranje bitna je sposobnost mijenjanja (smjenjivanja) raspoloženja. Osobe koje mogu brže jedno raspoloženje zamijeniti drugim, manje su pod utjecajem jednog sklopa razmišljanja u planiranju budućih aktivnosti, pa mogu sagledati veći broj mogućih ishoda.

Također, rješavanje zadataka koji zahtijevaju kreativnost, može olakšati bolja organizacija i korištenje informacija iz pamćenja, a sreća olakšava proces kategorizacije informacija u memoriji. Pozitivan utjecaj ugodnih raspoloženja u procesu kreativnog mišljenja može biti posredovan većom ustrajnošću. Sretne osobe osjećaju veće pouzdanje u svoje sposobnosti, pa duže ostaju raditi na jednom problemu.
Osnovna je korist od sposobnosti preusmjeravanja pažnje da omogući osobi zadovoljavanje unutrašnjih i vanjskih zahtjeva prema načelu važnosti. Tako neko raspoloženje može biti prekinuto i zamijenjeno drugim, koje je pogodnije za rješavanje novonastale situacije.

Konačno, emocije osoba može koristiti da bi povećala motivaciju za obavljanje različitih važnih zadataka. Primjer za to je kada osoba svjesno pojačava anksioznost ili zamišlja kakve bi negativne posljedice imao neuspjeh u aktivnosti koju mora obaviti, što je motivira na bolji učinak.

Važno je naglasiti da osoba s pozitivnim stavovima prema životu kreira međuljudske odnose u kojima se ona sama, a i oni s kojima dolazi u kontakt, u njima osjećaju ugodno.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Stop nepotrenim nametima

UGP organizira potpisivanje peticije “Stop nepotrebnim nametima”!

Udruga Glas poduzetnika odlučila je organizirati potpisivanje peticije STOP nepotrebnim nametima kojom se traži ukidanje obvezne članarine u HGK-u, HOK-u i...
- Advertisment -