Infobipov tim za Korporativne poslove promijenio je svoje ime. Sad se naziva timom za Poslovni integritet što je Aurora Volarević, potpredsjednica poslovnog integriteta objasnila time što je integritet temelj načela i vrijednosti tvrtke. „Ova promjena naglašava našu predanost njegovanju kulture integriteta, promicanju otvorene komunikacije i odgovorne poslovne prakse,” stoji u njezinoj LinkedIn objavi.
Mnoge tvrtke mijenjaju nazive svojih odjela i timova, a jedan od upečatljivijih primjera je promjena naziva odjela za ljudske resurse u People & Culture, odnosno odjel za ljude i poslovnu kulturu. Je li u pitanju tek trend ili iza ovakvih promjena doista stoji želja da se tvrtke usklade sa svojim vrijednostima?
Naziv mora odražavati stvarne vrijednosti
Sanja Varlaj, mag.oec., poslovna savjetnica i vlasnica tvrtke SV Education & Consulting pozdravlja promjenu koju je uveo Infobip. “Smatram da je ovaj naziv puno bolji, jasniji i, dapače, točniji od prošlog. Podržavam da se razmišlja o boljitku i na tom nivou.”
No, ističe kako je suština ipak najvažnija. “Ako postupci, vrijednosti koje se zaista cijene i njeguju ne odgovaraju stvarnosti, nikakvo ime dugoročno neće donijeti boljitak. Dakle, deklarativna, samo promjena naziva, neće donijeti željeni ishod. Dapače, bit će još gore. U stvari pokazujemo pomanjkanje poštovanja i etičnosti prema svim dionicima jer koristimo neke nazive i ‘kitimo se perjem’ koje ne zaslužujemo.”
Oprimjerila je to na B2B marketingu – ako poslovni partneri ne osjete da je druga strana autentična i da doista ne živi ono što priča, neće biti zadovoljni. Kroz nazive se moraju odražavati stvarne, glavne vrijednosti, a ne one poželjne i izmišljene.
“Ako se kroz promjenu naziva naglašavaju glavne vrijednosti, onda je to dobar potez,” izjavila je Varlaj.
Pročitajte više: Integritet je najvažnija osobina dobrih zaposlenika, evo kako odabrati i zaposliti takve
Integritet je puno više od etike
I dr.sc. Silvija Vig, CCEP-I, osnivačica Codupo ovu promjenu smatra dobrom. “To nije trend, nego jednostavno odabir smjera i načina kako neka kompanija želi poslovati.”
Dodala je i kako je integritet puno više od etike. Dok je etika vanjska i određuje pravila i propise koji su određeni i omogućavaju pojedincu da djeluje u skladu s moralnim načelima, integritet je unutarnji i odnosi se na ponašanje, odnosno na ono što je u pozadini tog ponašanja, što ga potiče. Zato je pristup implementacije etike i integriteta u tvrtkama u potpunosti različit, pri čemu se potonji temelji na izgradnji organizacijske kulture koja se temelji na integritetu.
“Ovaj pristup ima jači učinak na zaposlenike, a u konačnici i na cjelokupno poslovanje jer se temelji na konceptu self-governancea, ili kako se može još reći samoregulacije, u skladu s etičkim organizacijskim vrijednostima” pojasnila je Vig.
Uloga vodstva tu je da definira etičke vrijednosti kao smjernice u poslovanju i stvori radno okruženje koje takvo ponašanje podržava. Važno je uspostaviti i osjećaj zajedničke odgovornosti među zaposlenicima. U skladu s time, pridržavanje zakona postaje pozitivan aspekt organizacijskog života, a ne nametnuto ograničenje regulatornih institucija.
“Takav integrity-based pristup ili value-based kako ga još nazivaju, preduvjet je učinkovite provedbe ESG kriterija,” pojasnila je Vig i dodala kako je to nešto čemu se priklanja sve veći broj multinacionalnih kompanija. “Oni su ovako zaključili da im je to važno u poslovanju i da se time vode,” zaključila je.
Foto: Canva / privatna arhiva
