Tko su političarke koje su skupile najviše preferencijalnih glasova

HDZ-u i partnerima 61 mandat, koaliciji Rijeke pravde na čelu sa SDP-om 41 mandat, Domovinskom pokretu 14, Mostu 11, a Možemo! 10 mandata. Parlamentarni izbori 2024. iskristalizirali su ovih pet stranki za najjače hrvatske stranke. Iako već znamo da je na listama nekih od njih manjkalo žena, evo koje su žene iz ovih pet stranki pobrale najviše preferencijalnih glasova u svojim izbornim jedinicama.

Političarke s najviše preferencijalnih glasova

Inače, za ulazak u Sabor potrebno je da pojedinac prikupi minimalno 10% preferencijalnih glasova od svih glasova koje je njegova odnosno njezina stranka dobila u određenoj izbornoj jedinici. U ovom tekstu nalazi se popis političarki s listi pet gore navedenih stranki kojima je pošlo za rukom prikupiti više od 10% glasova.

Dalija Orešković

U 1. izbornoj jedinici u koaliciji Rijeke pravde čak 20 posto glasova odlazi Daliji Orešković. Ukupno je riječ o 11.248 glasova. Prestigao ju je po broju glasova tek nositelj liste, Arsen Bauk, koji ima gotovo 30% glasova.

Dalija Orešković ušla je u Hrvatski sabor 2020. godine kao nositeljica liste koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus. Ipak, prije parlamentarnih izbora 2024. godine pridružila se lijevoj koaliciji na čelu s SDP-om Rijeke pravde. Orešković je poznata po tome što je godinama kao šefica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zagorčavala život mnogim političarima. Između ostalog tu su Milan BandićŽeljko KerumAndrea Zlatar ViolićSiniša VargaMarina Lovrić Merzel, a možda najzvučniji slučajevi su oni protiv Kolinde Grabar-Kitarović i Tomislava Karamarka.

Iako ju je svojedobno Zoran Milanović prozvao “samodopadnom narikačom”, to nije spriječimo da na parlamentarnim izborima 2024. budu na istoj strani. Inače je poznata po gorljivim govorima protiv HDZ-a kojeg se ne libi nazvati korumpiranom strankom. Jedan od najpoznatijih govora je onaj u kojem je za saborskom govornicom poručila: “bando prokleta!”.

“Spomenite mi još jednom da mrzim sve hrvatsko i – časna riječ – proganjat ću vas jednog po jednog i u sabornici i izvan nje nakon ovog mandata! I vi ćete meni danas govoriti o domoljublju? E pa nećete! I ponovit ću ono što sam rekla za ovom saborskom govornicom dok me štiti saborski imunitet zbog svega što ste u Hrvatskoj napravili u proteklih 30 godina. Još jednom vam poručujem – bando prokleta!”

Sandra Benčić

Više od 10% glasova ima i Sandra Benčić iz Možemo!, također iz prve izborne jedinice. Benčić ima čak 44% glasova odnosno 20.352 glasa.

Sandra Benčić hrvatska je političarka i aktivistica za građanska prava. Članica je političke platforme Možemo! od samog početka stranke te je jedna od dvoje koordinatora stranke zajedno s aktualnim zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. Od 22. srpnja 2020. godine zastupnica je u Hrvatskom saboru i članica Kluba zastupnika zeleno-lijevoga bloka. Predsjednica je saborskoga Odbora za zaštitu okoliša i prirode, te članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora jednoglasno je izabrana kao kandidatkinja za poziciju premijera stranke Možemo!. U svom prvom obraćanju javnosti, Benčić je naglasila važnost društvene i ekonomske jednakosti za sve građane Republike Hrvatske, sigurnost i izvjesnost djelovanja institucija te pravo svih građana da budu jednaki pred zakonom. Poznata je po svom aktivističkom djelovanju i borbenom duhu. Tako je u veljači 2024. godine, nakon odluke Andreja Plenkovića da se na poziciju državnog odvjetnika imenuje sudac Ivan Turudić, u društvu ostalih parlamentarnih zastupnika iz Možemo!, provela cijeli dan i noć prije na Markovom trgu u znak protesta.

Ivana Kekin

Na istoj listi kao i Benčić – i jedno mjesto ispod nje po broju glasova – nalazi se i Ivana Kekin. Kekin je osvojila više od 12 posto preferencijalnih glasova, odnosno njih 5730.

Kekin je diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine, a potom stekla specijalizaciju iz psihijatrije te subspecijalizaciju iz psihoterapije. Doktorirala je 2018. godine, a disertacija je dobila Dekanovu nagradu za najbolji doktorat Medicinskog fakulteta. Zaposlena je na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb. Članica je Nove ljevice od osnivanja, 2016. godine i stranke Možemo!. Sudjelovala je u nizu društveno aktivnih prosvjeda, a na parlamentarnim izborima 2020. bila je kandidatkinja na listi Nove ljevice. Predsjednica je Nove ljevice od rujna 2020.

Supruga je Mile Kekina, frontmena Hladnog piva, kojeg je nagovorila na ulazak u politiku. Kekin je nezadovoljstvo stanjem na političkoj sceni otkrio još 1999. godine u pjesmi “Politika“, čiji su stihovi i danas aktualni. Kad su Mile i Ivana ulazili u politiku, rekla je da je dovoljno mlada, ali i dovoljno stara da joj je dosadilo u opservatorskoj poziciji gledati i komentirati kako je sve lošije.

“Ja sam dio tog društva i mislim da moram preuzeti svoj dio odgovornosti”, istaknula je Kekin.

Marija Selak Raspudić

Marija Selak Raspudić hrvatska filozofkinja i bioetičarka te saborska zastupnica Mosta. Na parlamentarnim je izborima ove godine osvojila nepunih 48% preferencijalnih glasova na listi Mosta u prvoj izbornoj jedinici. Selak Raspudić ulazi u politiku 2020. godine na listi Mosta. Tad osvaja mandat te ulazi u Sabor.

Selak Raspudić u javnosti i medijima često je obilježena etiketom ‘desničarke’, a jednom je prilikom izjavila je da joj je u potpunosti svejedno kako će je pojedinci doživljavati u svjetonazorskom kontekstu.

Meni je potpuno svejedno, ja se nikad nisam javno legitimirala kao desničarka niti sam se, a možda je to veći problem, legitimirala kao ljevičarka jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti, što je ono od čega bi svako misleće biće trebalo bježati. Drugi je problem to što kad vi kažete desničarka netko drugi najčešće misli dvije stvari – prva je psovka, a druga je pokušaj eliminacije mene iz javnog diskursa. Time se zapravo želi reći da sve što ja govorim ne vrijedi ništa”.

Selak Raspudić kritičarka je suvremenog feminizma, a za Istanbulsku konvenciju kazala je da kao dokument nije nužna za konsenzus o borbi protiv nasilja nad ženama. Nedavno je iznenadila stranačke kolege kada je na N1 televiziji rekla kako smatra da je pobačaj temeljno pravo žena.


Pročitajte više: ‘Želiš li žene u politici?’ Uklonjena seksistička pitanja iz udžbenika


Danijela Dolenec

Danijela Dolenec u drugoj je izbornoj jedinici jedina žena iz 5 najjačih stranaka odnosno koalicija (HDZ, Rijeke Pravde, DP, Možemo i Most) koja ima više od 10 posto preferencijalnih glasova. Dolenec je nositeljica liste Možemo! za 2. izbornu jedinicu, a osvojila je četvrtinu glasova odnosno njih 4478.

Dolenec je trenutno zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. Izvanredna je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti. Usavršavala se na studijskim boravcima na Sveučilištu Harvard i Oxford, a dobitnica nekoliko prestižnih stipendija i dvije nagrade za znanost. Osnivačica Zagreb je NAŠ! i Možemo! i koordinatorica programa za obje platforme.

Dolenec nerijetko javno nastupa i progovara o gorućim društvenim pitanjima. Između ostalog, okazala je i jasan stav o tome treba li zabraniti molitve i klečanje na Trgu bana Jelačića.

To nije molitva, nego vrsta retrogradnog aktivizma koji je diskriminatoran i mizogin. Ne očekujem da će doživjeti veći utjecaj u društvu” – zaključuje Dolenec koja smatra da je Možemo! vrlo jasno iskazao svoj stav o moliteljima te da zabrana nije najspretnije rješenje.


Pročitajte više: Tko više omalovažava žene – Plenković ili Milanović?


Biljana Borzan

Nesumnjivi pobjednici izbora su oni koji su s dna lista voljom birača osvojili zastupničko mjesto. Jedna od njih je i Biljana Borzan, SDP-ova europarlamentarka. Borzan je pokupila 19% preferencijalnih glasova na listi Rijeke pravde u 4. izbornoj jedinici. Više od nje ima tek nositelj liste Mišel Jakšić s nepunih 25% glasova.

Borzan je Potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Borzan ističe da Hrvatska ima povijesnu priliku sljedećoj generaciji ostaviti bolju zemlju u naslijeđe. Parafrazirajući Račana ističe svoju viziju: “Želim da naša djeca kad porastu i počnu putovati svijetom mogu svugdje s ponosom reći: Hej, ja sam iz Hrvatske! To je moja vizija”.

Iako je liječnica i političarka, sebe doživljava kao umjetnički tip osobe – voli slikati, pjevati, čitati, dio odjeće koju nosi sama je sašila… Nemirna je duha, a politikom se počela baviti nakon završetka studija, kad je odlučila ne biti pasivna promatračica, nezadovoljna razinom demokracije, tolerancije i pravde u svojoj zemlji.

Vesna Vučemilović

Čak 20% posto preferencijalnih glasova na listi Mosta u 4. izbornoj jedinici osvojila je Vesna Vučemilović. Više i od nositelja liste, Josipa Skočibušića koji je osvojio manje od 15%.

Vučemilović je inače sestra Miroslava Škore, utemeljitelja i prvog predsjednika Domovinskog pokreta. Na prošlim je parlamentarnim izborima nosila listu Domovinskog pokreta u IV. izbornoj jedinici.

Vučemilović je uz starijeg brata vrlo rano naučila čitati i pisati pa je na vlastito inzistiranje u školu krenula s nepunih 6 godina. Cijelo je vrijeme bila odlikašica, a čak je oslobođena državne mature! Godinama predaje na Veleučilištu u Slavonskom Brodu. Prije toga je 26 godina radila u gospodarskom sektoru, najdulje u Pivovari Osijek te Nexe grupi, odnosno našičkoj cementari. Kao studentica radila je i kao fotomodel, a i kao čistačica. Nikad ju, voli istaknuti, nije bilo sram raditi.

Katarina Kruhonja

Nepunih 2000 glasova, odnosno 18% preferencijalnih glasova, u 4. je izbornoj jedinici osvojila Katarina Kruhonja iz Možemo!

Ova Osječanka magistra je medicinskih znanosti i primarius nuklearne medicine u mirovini. Rat joj je otvorio oči za odgovornost koju građani imaju za izgradnju demokratskog društva otpornog na nasilje. Suosnivačica je Centra za mir – Osijek koji je dao značajan doprinos procesima mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja za što 1988. dobiva Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood). Zagovornica je suosjećajnih politika – politika nenasilja.

Na predstavljanju kandidacijske liste Kruhonja je ocijenila kako u Hrvatskoj nema dobrog života, niti nade u dobru budućnost, ako se ne budemo ozbiljno suprotstavili uzurpaciji političke moći i ako se ne izvučemo iz mreže korupcije i klijentelizma, koja guši ljudske resurse i razvoj.


Pročitajte više: Žene u javnom sektoru: ‘Premalo smo zastupljene u medijima’


Mira Anić

Nositeljica liste Možemo! u 5. izbornoj jedinici, Mira Anić, osvojila je 12% preferencijalnih glasova.

Područja njezina djelovanja su socijalna politika, ljudska prava, razvoj civilnog društva, ekonomska pravda i zelena transformacija. Obavljala je poslove upravljanja neprofitnom organizacijom, upravljanja socijalnom zadrugom, pripreme i provedbe EU projekata, pripreme i provedbe programa socijalnih usluga, izvještavanja, komunikacije s nadležnim tijelima i institucijama, uvođenja i provedbe standarda kvalitete socijalnih usluga i organizacije, upravljanja ljudskim resursima i upravljanja programskim timom, razvoja civilnog sektora u lokalnoj zajednici te upravljanja ljudskim resursima.

Ova aktivistica je dobar dio svog života dala borbi za prava djece s poteškoćama u razvoju, kao i zaštiti okoliša u Valpovštini.

Kristina Ikić Baniček

Kristina Ikić Baniček je gradonačelnica Siska od 2013. godine. Na parlamentarnim izborima bila je na listi Rijeke pravde, a osvojila je 17% glasova. Riječ je o beskompromisnoj ljevičarki sklonoj sukobima. Ona je udana majka dvoje djece, a svoje govore zna završiti s parolom “Smrt fašizmu, sloboda narodu”.

Na lokalnim izborima 2013. u drugom je izbornom krugu pobijedila s 51,12% glasova. Na lokalnim izborima 2017. godine osvojila je drugi mandat nakon što je u drugom krugu izbora pobijedila HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Franju Šabana. Povjerenje većine birača i treći mandat osvaja i na izborima 2021.

Draženka Polović

U Sabor prvi put ulazi Draženka Polović. Ova rođena Karlovčanka je u 7. izbornoj jedinici ispred stranke Možemo! osvojila 15% glasova.

Riječ je o ženi bez afera, svakodnevnoj i ‘iz naroda’. Diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te bibliotekarstvo. Bavi se kulturnom poviješću Karlovca, publicistikom, objavljuje književne recenzije i članke, a aktivna je u društvenom i javnom životu Karlovca.

Članica je stranke Možemo! od njezina osnutka i vijećnica u Gradskom vijeću Karlovca 2021. – 2025. Godine 2021. bila je i kandidatkinja stranke Možemo! za gradonačelnicu Karlovca.


Pročitajte više: Žene u lokalnim samoupravama grade put ka uključivosti i održivosti


Mirela Ahmetović

Nesuđena nasljednica Davora Bernardića na mjestu predsjednika SDP-a, Mirela Ahmetović, u 8. izbornoj jedinici osvojila je više od 16% preferencijalnih glasova. Prestigao ju je samo Peđa Grbin, ujedno i nositelj liste za tu jedinicu, s 30% glasova.

Ahmetović se nudila za lidericu SDP-a 2020. godine. Ona je načelnica općine Omišalj u dva mandata i saborska zastupnica SDP-a. Zalaže se za modernu socijalnu demokraciju kakva postoji u razvijenim zemljama te za ekološko, socijalno, tržišno gospodarstvo.

Često ju opisuju kao upornu i ratoborna kada misli da je u pravu.

Dušica Radojčić

Oko 13 posto preferencijalnih glasova simpatizera Možemo! u 8. izbornoj jedinici otišlo je Dušici Radojčić.

Radojčić je istaknuta aktivistica s više od 20 godina iskustva u borbi za bolji okoliš, pravednije društvo, ali i zaštitu javnog i pomorskog interesa. Radojčić je jedna od pokretačica pitanja zaštite Lungomeare u vijeću Grada Pule čiji se politički, osobni i moralni integritet pokazao upravo na slučaju Lungomare.

Nije joj bilo teško zbog tog pitanja, ne samo podržati referendumsku inicijativu na sve načine na koje je mogla, nego nametnuti to i kao par excllance političko pitanje Vijeća Grada Pule, do razine da je bila spremna odstupiti s mjesta predsjednice Gradskog vijeća. Kako je istaknula Sandra Benčić, to nije nešto što često možemo vidjeti u politici, ali to dokazuje njezin politički integritet.


Pročitajte više: Ministrice obrane nisu rijetkost, ovo su žene koje su se probile


Sabina Glasovac

Predvodnica liste Rijeke pravde za 9. izbornu jedinicu je Sabina Glasovac. Glasovac je ‘pobrala’ čak 27% glasova odnosno njih 10.424. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru te je profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti. Još tijekom studija započela je svoj društveni i politički angažman, i to kroz Forum mladih SDP-a, koji se zalagao za promicanje socijaldemokratskih vrijednosti. Poseban naglasak stavljali su na poboljšanje položaja mladih u društvu te njihovu veću socijalnu i političku uključenost.

Na lokalnim izborima održanim 2005. izabrana je u Skupštinu Zadarske županije kao najmlađa vijećnica. Kao dio SDP-a, na parlamentarnim izborima 2015. izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Četiri godine je obnašala dužnost potpredsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (od 2015. do 2019.), a kratko vrijeme bila je i na čelu Odbora za ravnopravnost spolova (od listopada 2019. do srpnja 2020.).

Na unutarstranačkim izborima održanima u rujnu 2020. Sabina je izabrana za potpredsjednicu SDP-a, a na sjednici održanoj 16. listopada 2020. izabrana je na dužnost potpredsjednice Hrvatskoga sabora. Sudjelovala je u organizaciji političkog prosvjeda 23. ožujka te je poručila da je „građanima dosta korupcije, urušavanja neovisnih institucija, zatiranja demokracije i sve lošijeg standarda“.

Maja Šintić

Maja Šintić bila je nositeljica liste stranke Možemo! u 9. izbornoj jedinici. Osvojila je 20% preferencijalnih glasova.

Rodom iz Šibenika, u Zadru je diplomirala sociologiju i pedagogiju. Od srednjoškolskih dana uključena je u rad organizacija civilnog društva i savjetodavnih tijela za mlade. Ondje je volontirala, vodila, osmišljavala i prijavljivala niz projekata u području mladih i kulture.

Autorica je analize potreba mladih u procesu izrade modela upravljanja Centrom za mlade grada Šibenika. Organizatorica je niza prosvjeda za prava žena i antiratnih prosvjeda u Šibeniku, uključujući ženski Noćni marš, provedbe kampanja Dosta! i #prekinimosutnju. Od prošle godine predsjednica je udruge Fališ, koja organizira festival alternative i ljevice Fališ u Šibeniku. Predsjednica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova Šibensko-kninske županije.

Kaže kako živi u gradu koji postaje sve opterećeniji turistifikacijom i gentrifikacijom, a u kojem je glavnina javnih politika usmjerena servisiranju rasta turizma, privatnog interesa ili stranačkih interesa financiranih javnim novcem. Cilj joj je doprinijeti vidljivosti lokalnih problema, kao i motivirati građane/ke i posebno mlade na aktivniji angažman u političkom životu.

Tamara Visković

Profesorica filozofije i diplomirana povjesničarka umjetnosti Tamara Visković osvojila je gotovo 17 posto preferencijalnih glasova ispred Možemo! u 10. izbornoj jedinici. Od 2005. do 2009. obnašala je dužnost članice poglavarstva Grada Splita zadužene za kulturu. Na tom mjestu dovršava 10-ak kapitalnih investicijskih projekata i pomaže pokretanju niza novih kulturnih manifestacija, čime Split na nekoliko godina postaje vodeći grad u Hrvatskoj po ulaganjima u kulturu i po realiziranim projektima. Od 2014. do 2019. ravnateljica je Centra Zlatna vrata u Splitu, pri kojemu, između ostalog, djeluje i splitska Kinoteka. Trenutno je voditeljica kulturnih programa Centra. 

Članstvo u „Možemo!“ je njezino prvo članstvo u nekoj političkoj stranci, iako je politički aktivna dobar dio svog odraslog života. Uključila se 2019. kao članica Incijativnog odbora stranke, te koordinatorica lokalne grupe Split. Članica je Vijeća stranke u dva mandata, nositeljica liste za X izbornu jedinicu na prošlim parlamentarnim i lokalnim izborima, kandidatkinja za gradonačelnicu, te članica Gradskog vijeća Grada Splita u 2021.-2022. godini.

Po broju žena predvodnik je Možemo!, a DP i HDZ nemaju niti jednu

Po broju preferencijalnih glasova koje odlaze u ruke žena predvodi 1. izborna jedinica s 4 političarke: Orešković, Benčić, Kekin i Selak Raspudić. Podbacile su 3. i 6. izborna jedinica u kojima niti jedna žena iz 5 najjačih stranaka nije prešla 10% preferencijalnih glasova.

Od analiziranih stranki / koalicija najviše se proslavio Možemo! koji ima čak 9 političarki u osam izbornih jedinica s više od 10% preferencijalnih glasova. Slijedi SDP (Rijeke pravde) pa Most, a Domovinski pokret i HDZ u svojim redovima nemaju niti jednu političarku koja je sakupila 10% preferencijalnih glasova.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

orka grupa

Povezali se Fisherija, the meat, Wine&Friends i Mesoprerada

Dobro poznata društva Bosnić, Fisherija, Slavonica i LU-MA Ekskluziv povezali su se u ORKA Grupu kako bi zajednički osnažili tržišnu poziciju...
- Advertisment -