Treći petak zaredom potrošači su pozvani na opći bojkot svakog oblika kupovine proizvoda i usluga. Osim toga, s platforme “Halo inspektore” potrošači su pozvani, počevši od ove subote, na jednotjedni bojkot trgovačkog lanca Konzum. Tjedan dana ranije poziv na tjedni bojkot odnosio se na tri trgovačka lanca i tri proizvoda, a organizatori su sada očito odustali od toga, vjerojatno zbog prigovora da je takva kombinacija komplicirana.
Sada je odluka o bojkotu jednog trgovačkog lanca prepuštena samim potrošačima koji su o tome donijeli odluku u anketi na platformi “Halo, inspektore”. U međuvremenu je Vlada proširila listu proizvoda s ograničenim cijenama s 30 na 70, a odluka stupa na snagu danas. Usto su i neki trgovački lanci samostalno najavili akcije kratkoročnog ili dugoročnijeg sniženja cijena.
‘Vlada zove na bojkot jer ne zna što će’
A što o bojkotu trgovina misle umirovljenici koji su vjerojatno najviše pogođeni visokim cijenama, saznali su iz N1.
“Bogati umirovljenici, poput umirovljenih saborskih zastupnika s 2000 i više eura mirovine, ne bojkotiraju. Ostali umirovljenici nemaju što ići u bojkot kad ionako nemaju novca ni za najosnovnije proizvode”, kaže Ivica Beširović, dopredsjednik Stranke umirovljenika (SU), koji živi u Karancu u Baranji, za N1.
Za odluku Vlade da proširi broj proizvoda s ograničenim cijenama kaže da je “mazanje očiju” građanima.
“Jesu li u tih 70 proizvoda s ograničenim cijenama i lijekovi? Ili ogrjev? Nisu. To je čisto mazanje očiju. Vlada je kriva za inflaciju i ne zna što da u toj situaciji napravi pa čak i sami ministri pozivaju na bojkot, iako će to umanjiti priljev novčanih sredstava u državni proračun”, dodaje Beširović.
Pročitajte više: Koje su moguće posljedice bojkota trgovina?
‘Bojkot može uspjeti samo u većim gradovima’
On smatra da bojkot trgovina može uspjeti samo u velikim gradovima.
“U ruralnim sredinama imate male trgovine i jednog ili dva umirovljenika u selu s donekle pristojnom mirovinom, obično vojnom, a sve ostalo je sirotinja. Kako će tamo uspjeti bojkot? Bojkot može uspjeti samo u većim gradovima i u velikim trgovačkim centrima i treba biti dugoročan da bi pokazao neki mali rezultat. Bojkot može uspjeti samo ako bogati ne idu u kupovinu razbacivati se. A umirovljenici moraju kupiti kruh i ono najosnovnije za što jedino i imaju novca. Oni ne kupuju ništa luksuzno. Zato pozivamo one koji imaju novca da bojkotiraju”, poručio je dopredsjednik Stranke umirovljenika.
Pročitajte više: Evo što kaže stručnjakinja Ana Brajković o visokim cijenama
‘Koliko inače trošim, to je kao da bojkotiram’
Slično govori i Antun, umirovljenik i samac iz Zagreba koji živi s ispodprosječnom mirovinom od oko 550 eura. On podržava bojkot, ali kaže da si ne može dozvoliti luksuz bojkotiranja.
“To koliko ja trošim praktički je kao da bojkotiram. Kupujem samo najosnovnije. Kad je prvi petak bio bojkot nisam nigdje išao kupovati. Prošlog petka morao sam po lijek u ljekarnu i usput sam kupio kruh i mlijeko. I to je to. Kad zbrojim koliko trošim preko tjedna i koliko uopće mogu potrošiti nakon što platim sve režije, ispada da sam stalno u bojkotu. U neke trgovine nikad ne idem jer su preskupe. Kad kupujem, kupujem najjeftinije, robne marke. I pazim na svaku lipu”, kaže.
Pročitajte više: Otvoreno pismo UGP-a političarima koji se pridružuju bojkotu
‘Ne mogu prežaliti kune’
Ispravljamo ga i kažemo kako je očito mislio na cente kada je spomenuo lipe, a on odgovara da je namjerno tako rekao.
“Vjerujte da ne mogu prežaliti kune. I s njima je bilo skupo, ali ne ovoliko. Kada je došao euro još je bilo kako-tako dok su cijene bile ispisane i u kunama pa je čovjek mogao usporediti s onima na koje je navikao. A kada su to (dvojno iskazivanje cijena, nap.a.) maknuli, cijene su poludjele. Djeci sam rekao nek’ bojkotiraju ako će se time nešto postići, ali ja nemam što bojkotirati. Meni je svaki dan bojkot nečega”, rezignirano je zaključio ovaj umirovljenik iz Zagreba.
Foto: Canva
