Jesu li umjetna sladila bolja nego šećer? Evo što kaže nutricionistkinja

Što bi bilo bolje koristiti u prehrani – šećer ili umjetna sladila? Glavna razlika između šećera i umjetnih sladila je to što je šećer prehrambena namirnica, a sladila dodaci prehrani bez značajne kalorijske vrijednosti. I šećeri i umjetna sladila djeluju donekle poput droga jer izazivaju osjećaj ugode, zbog čega se u globalu konzumiraju prečesto i u prevelikim količinama.

Šećer nije poželjan u velikim količinama

Ne postoji ni jedan ozbiljan način prehrane koji bi dopuštao neograničen unos šećera. Upravo suprotno, bilo mediteranska, dash, paleo, prehrana siromašna ugljikohidratima – slatkiši uvijek ispadaju prvi.

Svi pristupi koju zagovaraju zdravi uravnoteženi način prehrane pozivaju na manje ili više strogo suzdržavanje od šećera. Poznato je da bijeli stolni šećer ima više negativnih nego pozitivnih strana, ali samo ako se konzumira u količinama koje su iznad preporučenih dnevnih unosa. U suprotnom, može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući visoku razinu šećera u krvi, inzulinsku rezistenciju, metabolički sindrom, probleme sa zubima kao što su karijes, povećanih triglicerida, pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Naposljetku, sve se svodi na doziranje, odnosno na količinu. Tu i tamo, koji komad torte, sladoled za vrućeg ljetnog dana ili slatki desert poslije nutritivno izbalansiranog obroka sasvim je u redu.


Pročitajte više: Je li mršavljenje u predjelu trbuha povezano sa zdravom prehranom?


Jesu li umjetna sladila nezdrava?

Umjetna sladila? Jesu li zdrava? Jesu li dobra zamjena za šećer? Načelno se službeno opisuju kao sigurna, uz navode da tijelo te sintetičke tvari zapravo ni ne može razgraditi.

Opsežna istraživanja potvrdila su sigurnost šest niskokaloričnih sladila u Europi i SAD-u. Tu se ubrajaju aspartam, saharin, sukraloza, kalijev acesulfam, ali i neotam i stevija, koja je pak jedna od prirodnih zamjena za šećer.

Preporučena dnevna doza određena je za svako od ovih sladila. Međutim, duboko u crijevima, brojčano najviše u debelom crijevu, mirno žive milijarde bakterija. Upravo ti mikroorganizmi koji nastanjuju crijeva nazivaju se mikrobiomom, koji čini jedan do dva kilograma tjelesne mase. I baš kao i mi, i oni su gladni. Tako gladni, čekaju da dobiju ono što je ostalo neprobavljeno u tankom crijevu, kao primjerice dijetalna vlakna iz integralnog kruha.

Međutim, isto tako mogu biti ne tako zdravi izvor, u što prema istraživanjima spadaju umjetna sladila koja ozbiljno narušavaju ravnotežu bakterijskih sojeva u debelom crijevu. Taj poremećaj u ravnoteži mikrobioma nema posljedice samo na crijeva, nego negativno utječe na cijelo tijelo, na način da nije moguće dobro regulirati glukozu u krvi, što je prvi korak na putu dijabetesa.

Nadalje, postoje znanstveni dokazi da umjetna sladila u većim količinama mogu pridonijeti razvoju pretilosti. Posežući za sladilima želeći izbjeći pretilost i dijabetes, ironično možemo pridonijeti upravo razvoju tih stanja koje pokušavamo izbjeći.


Pročitajte više: Pretilost u Hrvatskoj je sve veći problem, kako ga riješiti?


Budite umjereni i pazite na zdravlje

Ukratko, ukoliko medicinsko stanje zahtjeva ili želite smršavjeti, pogodna su alternativa. Dok za osobe sa specifičnim bolestima umjetna sladila nisu dobra zamjena za šećer i u određenim okolnostima nisu sigurna.

Umjerena konzumacija niti šećera niti umjetnih sladila zasigurno nije pogubna za zdravlje. Ali, nije ni svaki šećer jednak i nema najboljeg pristupa za individualne ciljeve i sklonosti svake osobe. Stoga je uistinu od krucijalne važnosti raditi na osvješćivanju u kojim ga se količinama doista unosi u vlastiti organizam, čitati deklaracije, educirati se po tom pitanju te po potrebi konzultirati s nutricionistom.

Autorica: Merdijana Dugonjić, nutricionistkinja i osnivačica MD Nutrition&Health

Foto: Canva / privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -