Postotak djece koja imaju prilike pohađati dječji vrtić daleko je ispod razine Europske Unije i stavlja nas na samo dno država članica u nekoliko faktora. Dječji vrtići u Hrvatskoj nedostupi su širokim skupinama ljudi, a ovaj problem najviše pogađa majke koje zbog brige o maloj djeci nisu u mogućnosti vratiti se na posao nakon porodiljnog niti početi tražiti nove poslove. Osim njih, najviše trpe i, naravno, njihova djeca kojoj su automatski smanjene šanse za jednaki napredak u obrazovanju.
Povezano:
- Država ne razumije potrebe mama poduzetnica
- Ova zaposlena mama ‘poklopila’ je kritičara koji joj je predložio da napusti posao ako joj nedostaje kćer
- 6 razloga zašto su zaposlene mame odlični uzori koje treba svaki poslodavac
Kako vrtići u Hrvatskoj utječu na zapošljavanje?
Čak trećina mladih žena s djecom ne može tražiti posao
Žene u Hrvatskoj uglavnom same moraju skrbiti za svoju djecu, a manjak mjesta u vrtićima često im predstavlja barijeru kada se nakon porodiljnog žele vratiti na posao. U usporedbi s EU, Hrvatska ima vrlo mali broj dječjih vrtića. Prema postotku djece mlađe od 3 godine koja pohađaju vrtić, Hrvatska je među sedam najgorih zemalja.
Čak 32% žena u Hrvatskoj nezaposlene su i ne traže posao upravo zbog toga što trebaju skrbiti o svojoj djeci (ili starijim i nemoćnim osobama), u usporedbi sa 6% muškaraca u istoj situaciji.
Što se tiče djece predškolske dobi, od treće do šeste godine života, samo 51% posto ih pohađa dječje vrtiće zbog njihove velike potkapacitiranosti. Ovaj postotak Hrvatsku stavlja na zadnje mjesto država članica EU, u kojoj je postotak djece koja pohađaju dječje vrtiće inače 86%.
To znači da skoro svaki treći grad i općina u Hrvatskoj nema nikakvu opciju vrtića, jaslica, ili predškolskog odgoja, koji bi inače trebao biti obavezan za svu djecu prije nego što krenu u školu.
Dječji vrtići u cijeloj su Hrvatskoj u deficitu, no posebno su pogođeni njeni ruralni dijelovi. Ovaj bi problem bi predstavljao mnogo veći teret za žene koje žele raditi da nije raširen običaj da bake i djedovi čuvaju djecu dok im roditelji rade. Ipak, taj oblik čuvanja djece nije dostupan uvijek i svima, a i kada je, ne pruža iste razvojne prilike kao socijalizacija u dječjim vrtićima.
“Vrtići imaju prije svega odgojno-obrazovnu funkciju. Radi se sustavu koji je iznimno bitan sa stajališta izjednačavanja životnih izgleda djece te ublažavanja negativnih posljedica koje sa sobom nosi odrastanje u siromaštvu – rekla je dr. Ivana Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta za Jutarnji list.
Problem dječjih vrtića s vremenom postaje i socijalni prolem
Dostupnost predškolskog odgoja jedan od temeljnih principa socijalnih prava EU. Ona omogućuje roditeljima da osiguraju financijsku sigurnost i stabilnost svoje obitelji, ali još je važnije osiguravanje preduvjet za daljnju socijalizaciju i sposobnost učenja. Predškolski odgoj igra važnu ulogu u izjednačavanju izgleda u obrazovanju na sljedećim stupnjevima.
Hrvatska ima najniže razine vertikalne socijalne mobilnosti u EU. Ovo znači da djeca uglavnom odrastu u istu socijalnu poziciju svojih roditelja. Tako će ona siromašnijih roditelja uglavnom i sama biti slabijeg imovinskog statusa, ili primati socijalnu pomoć ako je primaju i roditelji. Obrazovanje je jedan od najvažnijih faktora koji omogućuje socijalnu mobilnost, a istraživanja su pokazala da vrtići imaju određujuću ulogu.
Dobrotić je za Jutarnji list dala primjer situacije iz prvog razreda i jednoj ruralnoj školi u Hrvatskoj. U istom su se razredu našla dva prvašića od kojih je jedan znao da postoje i negativni brojevi, da oni idu i s jedne i druge strane u beskonačnost, te da može imati manje od ništa (ako je nekome dužan, dok njegovom školskom drugu koji nije pohađao predškolski odgoj uopće nije bio jasan pojam broja, i znao je brojati do deset isključivo recitirajući pjesmicu.
Problem vrtića pobudio je dosta polemika u Hrvatskoj kroz godine, no u središte rasprave na žalost nije došao izrazito negativan utjecaj na majke koji bi htjele raditi. Problemu dječjih vrtića u Hrvatskoj još uvijek se ne nazire rješenje, a njih možemo dodati u niz faktora koji utječu na lošiji položaj žena, pogotovo majki.
Foto: Pexels
