Političarke na listama za parlamentarne izbore, napredak ili nazadovanje?

Hrvatski građani će 5. srpnja ponovno izaći na parlamentarne izbore, liste su se sastavile, odabrali su se najbolji kandidati unutar stranaka, a čini nam se da političarke čine minimalni broj nositeljica lista. U emisiji Otvoreno raspravljalo se o tome kakav je položaj žena u politici. Slijedi li nam napredak ili nazadovanje?

Povezano:

“Zakon obvezuje stranke da na kandidacijskim listama za izbore bude najmanje 40% podzastupljenog spola, i dalje su to žene. Hoće li se na skorašnjim parlamentarnim izborima to poštovati ili će stranke plaćati kazne kao i dosad?” započela je voditeljica Zrinka Grancarić.

Već je dugi niz godina praksa plaćanja kazni umjesto ravnopravnosti na listama. PR stručnjak Krešimir Macan objasnio je kako se ravnopravnost može jednostavno popraviti. “Liste koje nemaju dovoljan broj političarki na listama trebale bi biti nevažeće, nikakve kazne neće spriječiti veći broj muškaraca na izborima”, istaknuo je.

Je li sustav kvota kvalitetan te kako povećati broj političarki?

U polemiziranju je sudjelovalo šest političarki, Nikolina Brnjac (HDZ), Mirela Ahmetović (SDP), Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka), Dalija Oreškovića (Stranka s imenom i prezimenom), Marina Budimir (MOST) i Vladimira Palfi (Živi zid). I sama voditeljica je istaknula da nije još bilo emisije u kojem je bilo toliko žena.

Je li sustav kvota dobar ili loš? Hoće li kandidatkinje za novi saziv sabora biti pri vrhu lista ili na nižim pozicijama samo kako bi se ispunila forma? Jesu li žene na hrvatskoj političkoj sceni dovoljno zastupljene i utjecajne?

Naime, u posljednjem sazivu sabora, bilo je samo 29 zastupnica od 151 jednog člana sabora. No, vodeće hrvatske stranke, HDZ i SDP, naglašavaju kako će kvota od 40% zastupnica biti ispunjena na listama. Iako su ispuni kvote, samo jedna žena nositeljica liste za HDZ, a slična je situacija u SDPu.

No, većina političarki u emisiji je naglasila kako se ne slaže sa sustavom kvota. Saborska zastupnica Mirela Ahmetović, jedna od političarki koja se zalaže za kvote, naglasila je važnost ženske solidarnost u promicanju ravnopravnosti, ali korištenje ZIP sustava kako bi se pravedno odredilo mjesto na listi.

“Sve dok ćemo žene držati na dnu liste i samo ispunjavati kvote, stvarne ravnopravnosti neće biti”, rekla je Dalija Orešković argumentirajući zašto se ne slaže s kvotama.

S druge strane, Ruža Tomašić je spomenula kako je ženama potrebna “pozitivna agresivnost” kako bi se probile u svijet politike. No isto tako je naglasila da bi sustav kvota imao funkciju postavljanja nekoga kao figure, a kako bi se povećao broj političarki, i to onih na visokim dužnostima, istaknula je važnost demistifikacije politike.

Prema posljednjim informacijama sustav kvota i nije ispunjen. No, to vrijedi za oba spola, naime potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Ana Lovrin otkrila je kako ima dosta lista na kojima nemaju ravnomjernu zastupljenost spolova, uključujući i liste s nedovoljnim brojem muškaraca.

Stavljaju li se žene ciljano niže na liste ili nema dovoljno kvalitetnih političarki?

Ako je prema većini komentara političarki, kvote nisu rješenje. Pitanje se postavlja ima li Hrvatska dovoljno kvalitetnih političarki koje bi mogle biti nositeljica lista?

Marina Budimir, nezavisna kandidatkinja Mosta te nositeljica u 5. izbornoj jedinici, smatra da je rješenje trud i rad za stvaranje ravnopravnosti, a otkrila je i svoje mišljenje o tome kakav je položaj žena u politici. “Ne mislim da se ciljano stavljaju nisko na listu. Što se tiče Mosta, ja sam nezavisna kandidatkinja i bit ću nositeljica u 5. izbornoj jedinici. Nikada u životu se nisam osjećala podređeno. Dobro je da žene budu u politici jer imaju drugačiji pristup od muškaraca. Sama kvota neće značiti ništa, ako neće biti kvalitetnih ljudi.”

Navela je kako je imala trojicu protukandidata, ali da je ipak ona izabrana za nositeljicu liste. No, u politici, naravno, postoje brojni slučajevi u kojima žene ne dolaze do izražaja, a o osobnom iskustvu je progovorila Vladimira Palfi. Isto tako, dodala je da jedan dio krivnje trebaju preuzeti i mediji radi estradizacije politike. “Ako netko zna kako je biti u politici žena, mislim da znam ja, doživjela sam svakojake udare i medijske napade.”

Uz to je naglasila kako su upravo nju mediji stavljali “na niže pozicije” pa se tako o njoj redovito pisalo kao o “Sinčićevoj ženi” iako je ona prije krenula s političkim angažmanom. Ruža Tomašić je naglasila kako bi se žene međusobno trebale podupirati bez obzira na stranačke preferencije, a naglasila je da će Domovinski pokret ima tri žene kao nositeljice na listama.

Dalija Orešković pak smatra da je važno mijenjati cjelokupni stav društva prema ženama, a istaknula je da je problem ženska uloge u obitelji te često nemogućnost usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obveza. “Ne postoji društvena podrška da žene mogu ostvariti profesionalni i privatni balans. Vrtići rade do 17, a postoje aktivnosti koje traže angažman do kasnije.”

Hoće li veći broj političarki dovesti do bolje ravnopravnosti i usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obveza žena?

Upravo odabir većeg broj političarki u Hrvatskom saboru, može imati pozitivnu lančanu reakciju na ulazak žena u politiku.

Foto: Screenshut HRT

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

učenje iz pogrešaka

Kako Coca-Cola, Netflix i Amazon uče iz pogrešaka?

Zašto sve više uspješnih poslovnih lidera potiče svoje zaposlenike, ali i druge tvrtke na učenje iz pogrešaka? I štoviše, potiče...
- Advertisment -