Završio treći susret Žene u biznisu

U zagrebačkom Hypo centru treću godinu zaredom održan je Liderov susret „Žene u biznisu“. Uz pregršt panela, „jedan na jedan“ razgovora te predavanja uspješnih hrvatskih poslovnih žena, predstavljen je i ovogodišnji popis 300 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu.

Liderov susret Žene u biznisu

Susret je svojim predavanjem otvorila dr. Mirjana Krizmanić osvrnuvši se na prepreke koje žene doživljavaju u poslu i na privatnom planu. Istaknula je da su žene same sebi najveća prepreka u životu, od postavljanja prema kolegama na poslu do odgoja djece.

U razgovoru „One on one“ voditelj manifestacije Duško Ćurlić razgovarao je sa Selmom Prodanović, vlasnicom tvrtke Brainswork koja djeluje u Beču na savjetovanju startupa i novih biznisa. Prodanović je kao glavnu žensku prednost istaknula upravo to što ih se u svijetu biznisa često podcjenjuje, a podcijenite li konkurenciju ona može postati opasna.

žene_u_biznisu_1

Prvi panela naziva „Žene i inovacije“ predstavio je Anu Buricu i Josipu Majić, mlade inovatorice i začetnice projekata iDerma te Teddy The Guardian, dr. Vidu Demarin iz Poliklinike Aviva, Malin Elisabeth Holmberg iz Tele2, Gordanu Kovačević iz Ericssona Nikole Tesle te Sašu Cvetojevića, osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Sudionici panela složili su se oko toga da su žene manje samopouzdane i uvjerene u uspjeh od muškaraca te da ih treba više poticati na pokretanju projekata. Mlade inovatorice istaknule su i da sustav obrazovanja treba prilagoditi te više usmjeriti na otkrivanje i podupiranje potencijala mladih. Treba imati hrabrosti upustiti se u poduzetništvo, no treba imati i potporu okoline, bilo fakulteta, institucija ili poduzetnika koji su sve to već prošli.

Sanela Dropulić iz tvrtke Agit predstavila je projekt fleksibilnog radnog vremena za majke. Iako je riječ o projektu koji u svijetu polučuje jako dobre rezultate, kod nas je to još uvijek „fikcija“. Dropulić je predstavila podatke istraživanja koji su pokazali da žene znatno više vremena provode u kućanskim i obiteljskim poslovima od muškaraca. U europskim zemljama stanje je najbolje u Danskoj, a najgore u Italiji, dok Slovenija, primjerice, spada pod zemlje koje nagrađuju „familiy friendly“ tvrtke, dakle one koje omogućavaju fleksibilno radno vrijeme zaposlenim majkama.

Istraživanje je pokazalo i da jedna od tri žene u Hrvatskoj laže svom poslodavcu o razlogu izostanka s posla, kad je razlog obiteljske naravi, a s druge strane praksa uvođenja fleksibilnog radnog vremena pokazala je da su žene produktivnije, rjeđe idu na bolovanje, imaju više discipline te su manje pod stresom.

 Žene kao faktor ekonomskog rasta

U drugom razgovoru „One on one“ Sanja Popović-Pantić iz Udruženja poslovnih žena Srbije, naglasila je da se često previđa žene u biznisu gledati kao faktor ekonomskog rasta, što one dokazano jesu. Napomenula je da je u Srbiji 26% poduzetnica, što nije daleko od europskih 30%, no problem je održivost tih tvrtki zbog nedostatka sustavne podrške. Ukazala je i na to da se muškarci znatno lakše umrežuju jer im to dolazi prirodno u bilo koje vrijeme na bilo kojem mjestu, dok ženama trebaju udruženja i grupe da bi se oslobodile i povezale.

Drugi panel nosio je naziv „Žena je ženi…“, a sudjelovali su Maja Enis, vlasnica izdavačke kuće Enco Book, odvjetnica Natalija Lacmanović, Andreja Turčin iz Privredne banke Zagreb, Dubravka Vrgoč iz Zagrebačkog kazališta mladih te Drenislav Želić iz Preclarusa. Uz spomen situacija u kojima je žena ženi vuk te u kojima postoji izrazito izraženo rivalstvo, svi sudionici su se složili da žene trebaju jedna drugoj biti podrška te da često u poslu i jesu, bez obzira na negativna iskustva. Zapravo je, smatraj većina sudionika, problem u tome što se žene više trebaju dokazivati u poslu pa je i rivalstvo automatski jače.

žene_u_biznisu_2

Nakon panela predstavljeno je 10 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu. Devetu godinu zaredom na prvom je mjestu Ljerka Puljić iz Agrokora, a slijede: Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Lada Tedeschi Piorio (Atlantic grupa), Irena Jolić Šimović (HT), Mladenka Grgić (Agram), Iva Balent (Agrokor), Anđelka Buneta (Fina), Vedrana Jelušić Kašić (EBRD), Malin Elisabeth Holmberg (Tele2) te Đozi Heberling (Plodine). Nagrade je prisutnim dobitnicama uručio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.

Susret je završen trećim „One on one“ rzgovorom s dr. Vidom Demarin koja je istaknula specifičnost medicinske branše te odnosa unutar nje. Napomenula je i da se žene bolje nose sa stresom od muškaraca jer istovremeno mogu raditi više stvari.

Zaključak i dojam konferencije? U prostoriji prepunoj uspješnih žena, koje su predvodnice u svojim branšama, imaju svoje tvrtke i mentoriraju mlađe generacije, zaključak bi zasigurno bio da se treba odmaknuti od vremena kad se radila razlika između muškaraca i žena. Treba raditi na sebi, vjerovati u sebe i otvoriti svoj um da bi nam se otvorile i mogućnosti. I kako bi poručila Dubravka Vrgoč, da nam jednog dana ne trebaju zasebne konferencije „Žene u biznisu“ već „Ljudska bića u biznisu“.

 

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Bespovratne potpore za digitalizaciju

Natječaj za bespovratne potpore za digitalizaciju eliminira većinu tvrtki i obrta...

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je poziv "Bespovratne potpore za digitalizaciju" namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Cilj je osigurati...