U Njemačkoj zadnjih godina raste siva ekonomija – to uključuje prihode od neprijavljenog rada i ilegalnih aktivnosti poput kockanja i određenih oblika seksualnog rada – a krivac je loša gospodarska situacija, govori najnovija studija.
Siva ekonomija je u tom europskom gospodarskom motoru dosegnula 510 milijardi eura u prošloj godini, što je najviša razina u više od 10 godina. Sada ona čini 11,5 posto BDP-a, no to je i dalje ispod je prosjeka 20 najvećih industrijaliziranih zemalja. U medijskim se izvještajima ipak naglašava da raste brže od europskog prosjeka.
Siva ekonomija će rasti u 2026.
U pitanju je procjena iz istraživanja koje je proveo ekonomist Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu i Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja u Tübingenu. Studija predviđa da će siva ekonomija u 2026. godini porasti za 5,5 posto, na ukupno 538 milijardi eura, prenosi DW.
To se bilježi u vrijeme slabog rasta službene njemačke ekonomije i porasta nezaposlenosti, a oba su faktora identificirana kao pokretači jačanja sive ekonomije, piše DW.
U studiji se dio odgovornosti pripisuje i povećanju minimalne plaće početkom 2025. na 12,82 eura (s daljnjim rastom na 13,90 eura od 1. siječnja 2026.), a spominje se i povećanje gornje granice zarade za tzv. mini-poslove na 603 eura. Blagi dodatni rast sive ekonomije uzrokuju i viši doprinosi za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koji proizlaze iz povećanja osnovice za obračun doprinosa, stoji u priopćenju koje je objavljeno na stranicama Instituta. Schneider smatra da bi smanjenje troškova za poslodavce, kako to prenosi DW, pomoglo u borbi protiv neprijavljenog rada.
U studiji se također ističe da je smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu imalo suprotan učinak jer je smanjilo poticaje za rad u sivoj ekonomiji. Ta bi procjena možda mogla biti inspirativna za donositelje politika u Hrvatskoj, a svakako zanimljiva domaćim poduzetničkim udrugama.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Što se sive ekonomije tiče nemamo dostupnih recentnih istraživanja, a prema posljednjima smo u neslavnom vrhu EU-a.
Pročitajte više: “Sustav nam je u nekim segmentima bolestan”: Ekonomistica Ivanov o plaćama, porezima i poduzetnicima
Podaci za sivu ekonomiju u Hrvatskoj
Prema podacima koji se odnose na 2022. godinu, u Hrvatskoj je obujam sive ekonomije bio procijenjen na 21 milijardu eura odnosno 30,5 posto BDP-a, dok je prosjek EU-28 bio gotovo upola niži, 17,9 posto. To je pokazalo istraživanje tvrtke Vise Europe predstavljeno 2024. godine u Saboru. Ta je studija bila provedena, kako je rečeno, u suradnji s Friedrichom Schneiderom te globalnom konzultantskom tvrtkom za strateško upravljanje i kartična plaćanja Kearney.
Pokretačima sive ekonomije u Hrvatskoj, kako je tada rečeno, smatraju se visoka zastupljenost gotovinskog plaćanja, visoka stopa PDV-a i niska razina povjerenja u državne institucije.
Što teorija kaže o uzročnicima sive ekonomije
U njemačkoj studiji autori navode i sljedeće: “Što je veća razlika između bruto troška rada u službenom gospodarstvu i neto iznosa nakon oporezivanja, to je veći poticaj za izbjegavanje poreza i doprinosa te rad u sivoj ekonomiji. Ukupno porezno i parafiskalno opterećenje predstavlja jedan od ključnih čimbenika postojanja i rasta sive ekonomije.”
Dio je to općenitog popisa uzročnika sive ekonomije koji se poziva na ekonomsku teoriju. Na popisu je, uz bruto trošak plaća, još pet stavki: kvaliteta državnih institucija, regulatorni okvir, javne usluge, porezna disciplina te odvraćanje od prekršaja i kažnjavanje.
Fotoilustracija: Nano Banana
