Umjetna inteligencija sve više aktivno oblikuje globalno tržište rada, no izvještaj tvrtke Anthropic iz ožujka 2026. godine pokazuje kako je taj utjecaj za sada znatno manji od teoretski mogućeg.
Istraživanje Anthropica, tvrtke najpoznatije po Claude LLM modelu, nudi dubinski uvid u ovu transformaciju koristeći novi metrički sustav nazvan “opažena izloženost”. Analitičari su povezali stvarne podatke o korištenju asistenta Claude s karakteristikama 800 zanimanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati otkrivaju značajan raskorak između tehničkih mogućnosti modela i njihove stvarne primjene u uredima, što iznenađuje stručnjake koji su ranije predviđali znatno bržu automatizaciju.
Jaz u prilikama
Izvještaj detaljno opisuje pojam “jaza u prilikama” koji nastaje razlikom između teorijske i opažene pokrivenosti zadataka. Teorijska pokrivenost označava udio poslova koje bi tehnologija mogla obavljati s obzirom na svoje trenutne sposobnosti. S druge strane, opažena pokrivenost bilježi radnje koje zaposlenici doista prepuštaju umjetnoj inteligenciji u svojim svakodnevnim radnim tokovima. “Rad više ne definiramo onim što čovjek može učiniti, već onim što čovjek odluči ne prepustiti stroju“, navode autori u istraživanju.
U sektoru računalnih znanosti i matematike taj jaz doseže ekstremne razmjere. Dok modeli teoretski mogu preuzeti devedeset i četiri posto zadataka u tim područjima, stvarni podaci pokazuju da stručnjaci koriste tehnologiju za tek trideset i tri posto svog radnog opterećenja. Zaključak autora je da organizacijska struktura i ljudski faktori značajno usporavaju implementaciju novih rješenja na radnim mjestima. Ističu da povjerenje ostaje ključna valuta koju tehnologija još uvijek teško stječe u kritičnim poslovnim procesima.
Pročitajte više: “Prošli ste prvi krug natječaja za posao! U sljedećem trebate razgovarati s našim AI regruterom…”
Zaposlenici ne prihvaćaju alate
Analiza ukazuje na to da poduzeća i dalje procesuiraju promjene kroz filtar sigurnosnih protokola i nužne prilagodbe radnih procesa. Iako su alati dostupni, zaposlenici ih ne prihvaćaju brzinom kojom se razvijaju njihove funkcije. Uprave kompanija često biraju postupan pristup integraciji kako bi izbjegle potencijalnu destabilizaciju operativnog poslovanja. Strah od gubitka kontrole nad intelektualnim vlasništvom i točnošću podataka često nadvladava želju za maksimalnom efikasnošću.
Podaci potvrđuju da umjetna inteligencija najviše ugrožava poslove koji se obavljaju putem ekrana i temelje se na jeziku. Računalni programeri predvode listu s najvišom razinom opažene izloženosti od 74,5 posto, dok ih blisko prate djelatnici u korisničkoj službi sa 70 posto. Analitičari podataka i stručnjaci za medicinsku dokumentaciju također bilježe visoke razine svakodnevne interakcije s automatiziranim sustavima, što njihove uloge čini primarnim ciljevima za daljnju automatizaciju.
Tjelesna aktivnost zaštita od zamjene
S druge strane, fizička prisutnost i manualna spretnost pružaju najjači štit protiv tehnološke zamjene. Kuhari, mehaničari i spasioci na plažama pripadaju skupini s nultom stopom opažene izloženosti jer njihovi zadaci zahtijevaju tjelesnu aktivnost koju softverski modeli ne mogu replicirati. Građevinski radnici i obrtnici također zadržavaju stabilnost jer njihovo radno okruženje zahtijeva stalnu prilagodbu nepredvidivim fizičkim uvjetima. Tehnologija trenutno nema odgovor na kompleksnost ljudskog pokreta u nestrukturiranim prostorima.
Ova podjela stvara novu dinamiku unutar tvrtki gdje automatizacija preuzima repetitivne zadatke poput pisanja osnovnog računalnog koda ili trijaže upita korisnika. Time se fokus radnika u visokotehnološkim sektorima pomiče prema kompleksnijem rješavanju problema i aktivnom nadzoru sustava. Istraživanje sugerira da izloženost ne znači nužno nestanak radnog mjesta, ali zahtijeva potpunu transformaciju vještina koje zaposlenik donosi na tržište. Profesionalci moraju naučiti upravljati strojevima umjesto da obavljaju zadatke koje strojevi sada rade brže.
Najviše izloženi stariji i žene
Istraživanje donosi neočekivane spoznaje o demografskom profilu radnika koji osjećaju najveći utjecaj tehnoloških promjena. Ranije pretpostavke su sugerirale da će automatizacija pogoditi prvenstveno slabije plaćene administrativne poslove. Međutim, podaci pokazuju da tehnologija najviše dotiče visokokvalificirane stručnjake s visokim primanjima. Radnici u gornjoj četvrtini izloženosti zarađuju u prosjeku četrdeset i sedam posto više od onih koji nemaju nikakav doticaj s ovim alatima.
Obrazovna struktura izloženih radnika također potvrđuje ovaj trend jer osobe s diplomama najviših stupnjeva obrazovanja najintenzivnije koriste napredne modele. Statistički podaci ukazuju na to da su izloženi zaposlenici često starije dobi i ženskog spola. Ova korelacija proizlazi iz činjenice da ove skupine dominiraju u sektorima poput obrazovanja, prava i administracije visoke razine. Umjetna inteligencija postaje alat koji pomaže iskusnim profesionalcima u rješavanju kognitivno zahtjevnih problema.
Optimizacija produktivnosti
Ekonomski gledano, tvrtke usmjeravaju resurse prema najskupljim segmentima radne snage kako bi povećale njihovu učinkovitost. Fokus implementacije leži na optimizaciji produktivnosti stručnjaka čije je radno vrijeme najvrjednije na tržištu. Umjesto zamjene jeftine radne snage, kapital se primarno ulaže u transformaciju kompleksnog intelektualnog rada. Izvještaj naglašava da se prava revolucija događa u “bijelim ovratnicima” dok manualni rad zadržava svoju tradicionalnu vrijednost.
Pitanje nezaposlenosti ostaje središnja tema rasprava o budućnosti rada, ali Anthropicov izvještaj ne pronalazi dokaze o trenutnom sistemskom šoku. Masovna otpuštanja uzrokovana isključivo uvođenjem umjetne inteligencije trenutno izostaju u mjerljivom opsegu na nacionalnoj razini u SAD-u. Tržište rada pokazuje otpornost dok se organizacije prilagođavaju novim tehnološkim okolnostima. Zaposlenici koji koriste alate postaju produktivniji, što u kratkom roku stabilizira njihove pozicije unutar tvrtki.
Usporavanje rasta zapošljavanja
Ipak, dugoročne projekcije sugeriraju suptilnije negativne trendove u zapošljavanju unutar najizloženijih sektora. Svako povećanje opažene izloženosti posla od deset postotnih bodova korelira s padom predviđenog rasta zaposlenosti od nula cijela šest postotnih bodova. To znači da će sektori poput programiranja ili pravnih usluga u budućnosti rasti sporije nego što su ranije procjene predviđale. Poslodavci radije povećavaju opterećenje postojećih radnika uz pomoć tehnologije nego što otvaraju nova radna mjesta.
Najveći izazov predstavlja usporavanje zapošljavanja novih, mlađih kadrova na ulaznim pozicijama u profesijama poput prava i financija. Tvrtke koriste postojeće zaposlenike uz pomoć umjetne inteligencije kako bi obavile isti volumen posla, čime smanjuju potrebu za početnicima. Ovaj fenomen stvara visoke prepreke za generacije koje tek izlaze na tržište rada jer automatizacija najuspješnije zamjenjuje upravo početničke zadatke. Budućnost rada ovisit će o sposobnosti društva da integrira mlade ljude u sustave koji sve manje trebaju ljudski rad za osnovne operacije.
Foto: Nano Banana 2 (Ilustracija)
