Teško je, ako ne i nemoguće, naći ekonomistu koji je ovih dana javno komentirao najavljeni Vladinin antiinflacijski paket i dao mu prolaznu ocjenu. U principu, ispada da je autor paketa (ministar financija Tomislav Ćorić) u njega ubacio i nekoliko kukavičjih jaja. Vjerojatno pogađate, ta podmetnuta jaja su porezne izmjene koje bi trebale stupiti na snagu – iduće godine.
Inflacija i tko će jesti diplomu
Ekonomski savjetnik Predsjednika Republike Velibor Mačkić čak je izjavio da će pojesti svoju diplomu ako će skup Vladinih mjera smanjiti inflaciju, probivši se time u rang najupečatljivijih kritičara. Dodao je da se, zapravo, radi o spašavanju proračuna u situaciji usporavanja gospodarskog rasta, što više-manje poručuju i drugi ekonomisti; jedina mjera koja doista gađa inflacijske pritiske je ograničavanje državne potrošnje (Neven Vidaković).
Zanimljivo je i kako se tumači dio mjera zbog kojih se ovih dana potpisuje peticija u organizaciji UGP-a, a to je najavljeno dizanje davanja za jedan dio paušalnih obrtnika, odnosno za iznajmljivače u turizmu. Iz Udruge traže od Vlade da najprije pokaže analizu i procjenu učinka, a upozoravaju da svako dodatno opterećenje znači veći pritisak na cijene, manju zaradu, manje ulaganja i veći rizik zatvaranja obrta, a kad mali obrt zatvori vrata, država dobiva manje, ne više.
Naravno, taj je porez i lako „prevaljiv“ na potrošača, pa cijene usluge obrtnika paušalaca mogu zbog njega rasti. „Ako neki obrtnik na paušalnom oporezivanju zarađuje cca 30.000 EUR neto godišnje, učinit će sve što može da zadrži taj neto iznos. A najlakši mu je način da to napravi kroz povećanje cijena svojih proizvoda i usluga. I tu se pokazuje da je mjera Vlade u stvari inflatorna, a ne antiinflatorna“, kaže porezni stručnjak Hrvoje Zgombić.
Pročitajte više: Kako je Plenković uvjeravao von der Leyen da odobri silne milijune eura za Rimca: Male su nade za časni “otpust”
“Molimo ih da to ne rade”
Suočen s reakcijom, ministar financija Tomislav Ćorić je skočio i tumači da bi najavljene porezne izmjene trebale stupiti na snagu tek 1. siječnja 2027. godine te bi ovosezonsko dizanje cijena bilo neopravdano i neutemeljeno ako se predstavlja kao reakcija na buduće porezne mjere. „Molimo ih da to ne rade“, rekao je u razgovoru s novinarima, obraćajući se poduzetnicima.
Zvuči li on to pomirljivije? Uviđa li da je u paket nesmotreno ubacio elemente koji imaju potencijal da potiču inflaciju, a ne je smiruju? Tvrdi da je spreman na argumentiranu raspravu. Predstavnici UGP-a očekuju sastanak, vidjet ćemo, kao i dokle će dovesti rasprava o tome tko je od paušalaca zapravo prikriveno zaposlen te kako se s tim problemom država treba nositi (pisali smo na našem portalu o statusu paušalnih obrtnika više puta, a postoje već i sudske presude koje bi vladajući trebali uzeti u obzir). Oko poreza Ćorić pak tvrdoglavo ponavlja: paušalni obrt i dalje ostaje sa značajno nižim poreznim tretmanom od nesamostalnog rada, a kratkoročni najam u turizmu i dalje će biti niže oporezivan od dugoročnog najma. Ukratko, porezno je najpovoljniji model za vođenje malog biznisa u Hrvatskoj, a možda i među najpovoljnijima u Europskoj uniji, te daleko manje oporezovan od nesamostalnog rada.
HUP: Pozitivno je povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni najam
Porezne izmjene za paušaliste nisu, dakle, antiinflacijska mjera, ali zasad su dio istoimenog Vladinog paketa. Dodatno valja reći da nisu svi protiv njih, barem u jednom dijelu. Mačkić, primjerice, ukazuje da će pozitivno utjecati na „solidarni doprinos izgradnje sustava socijalnog osiguranja, što je baza socijalne države“. Naravno, bit će i pozitivno za proračun (najavili su da očekuju 80 milijuna eura dodatnog prihoda). Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je svoju kritiku Vladinog paketa prvenstveno usmjerila na ono što pogađa srednje i velike tvrtke – porez na ekstra dobit, ali pozitivnim su ocijenili povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni najam u turizmu, na užas UGP-ovaca.
Nude pritom sljedeću eksplikaciju: „Efektivno porezno opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja bilo je višestruko niže od opterećenja rada, čime se slala pogrešna poruka o tome što hrvatska porezna politika želi poticati. Fiskalna politika mora snažnije podupirati rad, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti te da se od rada isplati živjeti. HUP smatra kako se kupovna moć građana dugoročno učinkovitije jača poreznim rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje dodatno potiču inflatorne pritiske.“
Što donose idući mjeseci
Za sada, međutim, nema najava da bi se smanjila davanja na plaće. U međuvremenu, Državni zavod za statistiku je objavio da je u svibnju inflacija u Hrvatskoj usporila na 5,2 posto, s travanjskih 5,8 posto na godišnjoj razini. Ministar je odmah optimističan i kaže kako vjeruje da ćemo i sljedeći mjesec, u kontekstu antiinflacijskih mjera Vlade (racionalizacije na proračunskim stavkama) i normalizacije cijena energenata, vidjeti daljnje usporavanje inflacije. Brzo će i to, kao i odgovor na pitanje tko bi na koncu trebao jesti svoju diplomu.
Foto: Nano banana, Vlada RH, EFZG, Canva
