Vjera i nada, mir, ljubav i radost. Sve što čovjeku treba da bi svoj život nazvao potpunim. Upravo ove vrijednosti razlog su zašto u nedjeljama došašća palimo četiri svijeće na adventskom vijencu. Paljenje svijeća stoljetna je tradicija. Jedna po jedna, adventske svijeće pale se četiri tjedna i sa zadnjom upaljenom dočeka se Božić, a svaka svijeća ima svoje značenje. Također, uvriježeno je mišljenje da svaka svijeća simbolizira 1000 godina, zajedno 4000 godina, što je biblijsko vrijeme od stvaranja Adama i Eve do rođenja Krista.
Što svaka pojedina adventska svijeća simbolizira i kada ih palimo ove godine, pročitajte u nastavku.
Prva adventska svijeća: simbol vjere i nade
- Pali se: 3. prosinca
Prve nedjelje došašća pali se prva svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i postilica ili proročanska u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. Tako se u prvom tjednu došašća čitaju ulomci iz evanđelja koji navješćuju dolazak Mesije.
Iako u modernim adventskim vijencima nema pravila kakve će boje prevladavati, tradicionalno se koriste adventske svijeće ljubičaste i ružičaste boje. U liturgiji adventskog vremena prevladava ljubičasta boja, kao pokornička boja. To se koristi još iz vremena kada se tijekom Došašća prakticirao post, objašnjava Hrvatska katolička mreža. Danas kao izraz pokore i duhovne pripreme Božić vjernici kroz četiri tjedna pohode rane mise zornice. Stoga se, tradicionalno, na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta svijeća.
Pročitajte više: Uz ove savjete vaša božićna pšenica će sigurno uspjeti!
Druga adventska svijeća: simbol ljubav
- Pali se: 10. prosinca
Druga svijeća naziva se još i Betlehemska svijeća ili pomirilica. Ova svijeća simbolizira Kristove jaslice, a predstavlja ljubav. Također je ljubičaste boje. Drugu svijeću nazivaju betlehemskom, jer su Josip i Marija na putu prema Betlehemu kako bi obavili popis po naredbi cezara Augusta.
Treća adventska svijeća: simbol radost
- Pali se: 17. prosinca
Na polovini došašća pali se pastirska svijeća. Ona simbolizira radost zbog Božića koji se bliži. Treća svijeća tradicionalno bi trebala biti ružičaste boje. Naziva se pastirskom da bi podsjetila da svi trebaju bdjeti i budno čekati dolazak obećanoga Mesije.
Četvrta adventska svijeća: simbol mira
- Pali se: 24. prosinca
Četvrta adventska svijeća najčešće je i posljednja adventska svijeća. Ljubičaste je boje i simbolizira mir. Četvrta se naziva anđeoskom svijećom ili svijećom anđela glasnika koji donose radosnu vijest o Isusovu rođenju i pozivaju vjernike da se spreme u pohode malenom Isusu.
Peta adventska svijeća: simbol Kristove bezgrešnosti
- Pali se: 25. prosinca
Neke inačice adventskog vijenca imaju i petu svijeću koja je simbol Kristove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali na Badnjak ili Božić. Peta svijeća, ako se koristi, trebala bi biti bijele boje.
Pročitajte više: Božićna zvijezda: Otrovna ljepotica koja zahtjeva posebnu pažnju
Četiri adventske svijeće kao…
Valja napomenuti da ima više tumačenja simbolike svijeća. Prema germanskoj tradiciji svijeće označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. No drugi govore da su one oznake godišnjih doba, treći spominju da ih se može povezati s četiri evanđelista (Matej, Marko, Luka i Ivan), dok je najučestalije tumačenje kako one predstavljaju brojanice i svaka od njih označava jedan tjedan došašća, pisao je za prošlog adventa fra Zvonko Benković.
Simbolika vijenca
Imao on četiri ili pet svijeća, koje god da su boje i kako god ih mi tumačili, jedno je sigurno: nema vijenca bez kruga i bez svijeća. Krug predstavlja vječnost, on je savršen i nema mu početka niti kraja, a svijeće su svjetlost. One predstavljaju pobjedu nad tamom koja simbolizira zlo. Najčešće se vijenac ukrašava zimzelenim raslinjem kako bi se oslikao neprekinuti ciklus života, stavljaju se i božikovina i tisa koje simboliziraju besmrtnost. Bodljikavi listovi božikovine podsjećaju na Kristovu krunu od trnja, a postoji i legenda prema kojoj je Isusov križ bio načinjen od božikovine. Kao simbol života i uskrsnuća stavljaju se još i orasi, sjemenke mahuna te češeri bora.
Prvi adventski vijenac nastao je 1839. godine u Hamburgu, a izradio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Njegova je ideja bila slikovito djeci pojasniti iščekivanje Božića pa je od drvenog kotača i 23 svijeće – 19 malih crvenih i 4 velike bijele – napravio prvi adventski vijenac. Svaki dan palili bi jednu malu crvenu svijeću, a nedjeljom se palila veća bijela.
Foto: Unsplash / Pixabay
