Pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac ima korisne savjete za vođenje timova u javnom sektoru!

Privatni i javni sektor mnogi smatraju dijametralnim suprotnostima, a to se posebno odnosi na poduzentnike i osobe na vodećim pozicijama u javnom sektoru. Međutim, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac napravila je takav zaokret pa je nakon 10 godina u vlastitoj firmi, odlučila prihvatiti poziv ministra.

Povezano:

Izađite iz zone komfora

Upravo zaokret koji je napravila odlaskom iz poduzetništva u javni sektor, potaknuo ju je da ispriča koji su izazovi vođenja uspješnog tima. “Nema dana da se ne vozim na posao i ne pjevušim onu Bebekovu ‘Što mi je ovo trebalo'”, iskrena je Ana, dodajući: “Ali isto tako ima dana kad mislim da sa svojim timom mogu mijenjati svijet te napraviti pozitivne promjene za poduzetništvo.”

Jedan od izazova s kojim se susreće su zaposlenici koji govore ‘mi smo to uvijek tako radili’. “Nekad je teško napraviti nešto novo jer ljudi uđu u zonu komfora i ne žele promjene. No smatram kako je najbolje što možemo učiniti jest dati jedni drugima taj poticaj i prepoznati, kako vlastite, tako i kapacitete drugih te se odvažiti na promjenu. Unutar svakog od nas postoji unutarnji kritičar, onaj glas koji nam kaže kako nešto ne možemo. Jedna kineska poslovica kaže: ‘Tko pobijedi druge, jak je. A tko pobijedi sebe, svemoguć je!’

Na svima nama je da težimo biti svemogući i pobijedimo tog unutarnjeg kritičara, čiji nam glas često ometa kako osobni, tako i poslovni rast i razvoj.

Oduvijek sam vjerovala kako su samo najkompetentniji i najbolji ljudi oni ljudi koji zavrjeđuju voditi društvo. Pitala sam se mogu li, uopće, biti dio tog svijeta i jesam li tome dorasla.

Da bih zakoračila u svijet politike i prihvatila dužnost pomoćnice ministra i sama sam, dakle, morala pobijediti tog unutarnjeg kritičara i izašla iz svoje zone komfora”, ispričala nam je Ana Mandac.

Ana Mandac

Kako voditi tim?

Odredite tip zaposlenika

Prvo, kako bismo definirali tim, važno je napraviti razliku između grupe i tima, jer nije svaka grupa ljudi nužno i tim. Tim je zajedničkom cilju usmjerena mala grupa ljudi formirana radi ostvarivanja određenog zadataka. Međutim, kako bi taj tim funkcionirao najviše vremena ćete potrošiti na odnose u timu. “Jako je važno shvatiti tko je kakav tip zaposlenika, netko će u svom radu težiti suradnji i stalnom brainstorming-u, a netko individualnosti kako bi izvršio svoj zadatak”, rekla je Mandac, te istaknula kako je važno svakome omogućiti način rada koji ga čini najproduktivnijim, a onda i najsretnijim.

Podrazumijevanje jednako nerazumijevanje

U određivanju zadataka i dužnosti Ana se vodi krilaticom ‘podrazumijevanje jednako nerazumijevanje’. “Nemojmo podrazumijevati jedni druge! Nema onog ‘ja sam to tako mislila’. Važno je jasno reći što želimo i koje točno zahtjeve stavljamo pred ljude s kojima surađujemo.

Žene su jasnije u izražavanju svog mišljenja i stava. To što se češće sukobljavamo, ne mislim da je naš nedostatak, nego naprotiv, naša vrijednost. Ono što možemo poboljšati jest način na koji se raspravljamo te u tome što više koristiti vještine aktivnog slušanja i raspravljati argumentima. Kod muškaraca je problem to što se često ne znaju jasno izražavati, oni su ti koji podrazumijevaju. To su često razlozi što u komunikaciji dođe do šumova i nepotrebnih rasprava, a ponekad i svađa.”

Ponekad se ovaj problem može riješiti na vrlo jednostavan način, a to je da jedni druge pitamo jesmo li se dobro razumjeli i provjerimo tko je što čuo. Pri tome je važno da budemo pažljivi i dobro procijenimo koga imamo pred sobom jer: “Koliko god ja pokušavala nekad biti direktna, druga osoba, možda, na to nije spremna.”

Nadmetanje unutar tima

Izazov s kojim se često susreće jest prebacivanje odgovornosti na druge članove tima. Tako da su rečenice poput one :„To nije moj posao“ u tim slučajevima  vrlo česte.

Nerijetke su situacije u kojima se odgovornost stavlja na drugi odjel ili sektor.

Iako smatra da u ministarstvu nema boljih i kvalitetnijih ljudi od onih koji su u njezinom timu, ipak postoje svakodnevna previranja za nju. „ Kao jedan od problema vidim nemogućnost poticanja onih ljudi koji se izuzetno trude i iznimno su uspješni  u obavljanju svog posla“

Unaprijed određeni koeficijenti i nemogućnost realnog ocjenjivanja su prepreka nagrađivanju i sankcioniranju onih zaposlenika koji ne rade dobro. No, Ana smatra da se ne treba bojati uvođenja novina i kvalitetnijih načina vrednovanja zaposlenika jer će to potaknuti da rad u javnom sektoru bude na jednoj višoj i boljoj razini. “Zašto bi se netko trudio više ako će biti jednako nagrađen kao i onaj koji gotovo ništa ne radi?”.

Destruktivni obrasci komunikacije

Kad radi skupina ljudi, nerijetko se pojavljuje omalovažavanje, zatezanje, cinično povlačenje, a sve s ciljem ponižavanja i posramljivanja drugog.

Isto tako, nerijetko se javlja misaona zatvorenost tima. U takvim slučajevima se malo ili nimalo raspravlja o problemu, ne preispituju se donesene odluke, pojavljuje se puno samohvale, potpuno uvjerenje da je tim u pravu te osjećaj ‘mi protiv svijeta’. U takvim slučajevima tim je toliko zatvoren da ne želi komunicirati ni s kim drugim.

Postupak brze procjene tima

Kako bi shvatila što u timu funkcionira, a što ne, Ana koristi postupak brze procjene PERFROM.

  • PRODUKTIVNOST – Kakav je uradak tima?
  • EMPATIJA – Osjećaju li svi članovi tima ugodno?
  • ULOGE – Znaju li svi članovi tima što im je činiti?
  • FLEKSIBILNOST – Jesu li svi članovi ima otvoreni za vanjske utjecaje i doprinose?
  • OTVORENOST – Govore li svi članovi tima ono što misle?
  • PREPOZNAVANJE – Prepoznaju li se i ističu postignuća grupe?
  • VJERA U TIM – Žele li svi članovi ostati u timu?

Strukturirani proces rješavanja problema

Kako bi tim kvalitetno radio važno je riješiti ključne problema, pri tome treba koristiti sljedeće pitanja:

  • U čemu je problem, tj. što se, zapravo, dogodilo?
  • Kako se osjećamo u vezi s tim?
  • Što želimo da se dogodi?
  • Što se, stvarno, može dogoditi?
Ana Mandac
Ana Mandac

Zašto Ana Mandac odlučila postati pomoćnica ministra?

Na kraju predavanja osvrnula se na odluku da uđe u ministarstvo. Prije gotovo 4 godine uputila se sa suprugom na večeru povodom svog rođendana. Na izlasku iz stana zvoni joj telefon, a osoba s druge strane bio je Darko Horvat, tada predsjednik Odbora za energetiku, danas ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ispričao joj je da ide na koalicijski sastanak te će za dva dana postati ministar, zamolio ju je može li mu napisati nekoliko bulleta, obzirom na to da je tada bila tajnica Odbora za poduzetništvo i obrt.

U tom trenutku joj suprug postavlja pitanje: ‘Želiš li i ti, zaista, biti dio te Vlade?’, na što je ona odgovorila da ne želi, tj. da o tome nije uopće razmišljala jer je zadovoljna svojim sadašnjim životom. “Imam svoj posao, sina, tebe, širu obitelj, prijateljice i to mene čini moćnom. Ne treba mi nikakva promjena i nikakva vrsta takvog dokazivanja.”

No, tada kreću pozivi, pregovaranja i uvjeravanja. Ono što je presudilo jest osobnost i povjerenje u samog ministra. “ Pomislila sam kako bih baš mogla s ovim čovjekom surađivati te s njim i timom koji on okupi mijenjati svijet ”, prisjeća se.

Njezin rad u ministarstvo obilježilo je puno dobrih poteza. Isto tako kaže kako je svjesna da su neke stvari trebale biti brže i konkretnije. Ima i onih stvari koje nije uspjela napraviti. Ono na što je iznimno zadovoljna jest iskorak u strukovnom obrazovanju i stipendije učenicima koji se obrazuju u tzv. obrtničkim zanimanjima.

Do dolaska ove Vlade, aktivnost stipendiranja učenika provodila se na način da su se sredstva osiguravala iz državnog proračuna, a dolaskom ove Vlade napravljen je zaokret te je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava osiguralo sredstva iz Europskih fondova. “Stipendije su 2016.godine iznosile 750 kuna mjesečno, jer su postojale zakonske prepreke da bi bio viši. U međuvremenu smo izmijenili Zakon te od ove školske godine 2019./2020. stipendija učenicima koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima iznosi 1.500,00 kn mjesečno, tj. 18.000,00 kn godišnje. Osim toga, potičemo poslodavce da uzmu te učenike na naukovanje (nekadašnje šegrtovanje), te im osiguravamo do 500.000.00 kn bespovratnih sredstava.

Po prvi puta smo postigli da je trošak nagrade za učenika minimalan za gospodarske subjekte koji provode naukovanje za obrtnička zanimanja. Naime, Ministarstvo učenicima dodjeljuje 18.000,00 kn stipendije na godišnjoj razini, a poduzetniku koji sudjeluje u obrazovanju učenika, tj. naukovanju sufinancira 80% troška učeničke nagrade. Također, gospodarskim subjektima kod kojih su učenici na naukovanju, može se dodijeliti iznos od 60.000,00 kn godišnje po mentoru. 

Foto: Martina Cvek

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Glas poduzetnika postao udruga!

Na zahtjev članova Inicijative, danas je osnovana Udruga GLAS PODUZETNIKA, koja će kao formalni predstavnik 100.000 članova, nastaviti aktivno boriti se za prava članova...
- Advertisment -