Papa Lav XIV pozvao je svjetske čelnike i zakonodavce na hitno uvođenje jasnih i obvezujućih pravila za razvoj i primjenu umjetne inteligencije (AI), upozorivši da bi nekontrolirani tehnološki napredak mogao ozbiljno ugroziti ljudsko dostojanstvo, produbiti društvene nejednakosti i oslabiti moralnu odgovornost. Poziv je iznesen u njegovoj prvoj enciklici Magnifica Humanitas, predstavljenoj u Vatikanu, u trenutku kada se globalna utrka u razvoju AI-ja ubrzava bez jedinstvenog regulatornog okvira.
Zahtjev za kontrolom
U enciklici, jednom od najautoritativnijih dokumenata Katoličke Crkve, papa upozorava da umjetna inteligencija ne smije ostati isključivo u rukama tržišnih interesa ili vojno-tehnoloških strategija. “Ne smijemo spavati”, poručio je papa tijekom predstavljanja dokumenta, naglašavajući potrebu za stalnom budnošću i političkom odgovornošću u upravljanju tehnologijom koja sve snažnije utječe na rad, ratovanje, informiranje i društvene odnose.
Papa Lav XIV istaknuo je da AI nije samo tehničko, nego i moralno pitanje te da zahtijeva demokratski nadzor i zakonske mehanizme koji će osigurati da tehnologija služi “općem dobru”, a ne koncentraciji moći u rukama nekolicine.
Glavne poruke enciklike
Ključne poruke nove enciklike su sljedeće:
- Očuvanje ljudskog dostojanstva – tehnološki napredak mora uvijek služiti ljudima, promicati opće dobro te biti vođen istinom, slobodom i socijalnom pravdom, s posebnim naglaskom na zaštitu najranjivijih.
- Osuda primjene AI-ja u vojne svrhe – oštro osuđuje upotrebu umjetne inteligencije i autonomnih oružanih sustava u ratovanju. Papa upozorava da prepuštanje kontrole nad oružjem strojevima olakšava započinjanje sukoba, te izjavljuje da je tradicionalna teorija “pravednog rata” danas zastarjela.
- Odbacivanje transhumanizma – Suprotstavljajući se ideji da se ljudska priroda treba tehnološki “ispravljati”, dokument tvrdi da ljudska ograničenja – poput starenja, bolesti, patnje i ranjivosti – nisu samo greške koje treba ukloniti.
- Izbor između “Babilona” i “Jeruzalema” – koristi biblijsku sliku kako bi objasnio da današnje čovječanstvo stoji pred izborom: može graditi novu “Kulu babilonsku” (simbol oholosti, tehnološke dominacije i moći odvojene od etike) ili obnoviti “Jeruzalem” (simbol pravedne zajednice usmjerene na čovjeka u kojoj Bog i čovječanstvo borave zajedno).
Pročitajte više: Estonija uvodi AI u škole: „Zabrane su pogrešna borba”
Kontinuitet upozorenja Crkve
Iako je Magnifica Humanitas prva enciklika u potpunosti posvećena umjetnoj inteligenciji, papini stavovi predstavljaju nastavak višegodišnjeg angažmana Vatikana na ovom području. Već njegov prethodnik, papa Franjo, upozoravao je na opasnosti “tehnokratske paradigme” i 2020. je pokrenuo inicijativu Rome Call for AI Ethics, koju su potpisali i veliki tehnološki akteri poput IBM-a i Cisca.
Sam Lav XIV, izabran 2025. godine, od početka pontifikata isticao je AI kao jedno od ključnih globalnih pitanja. U obraćanju Kardinalskom zboru neposredno nakon izbora upozorio je da umjetna inteligencija predstavlja nove izazove za “ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad”, čemu se više puta vraćao u govorima i porukama međunarodnim skupovima.
Zašto upravo sada?
Objava enciklike dolazi u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti oko regulacije umjetne inteligencije. Dok je Europska unija u završnoj fazi implementacije AI Acta, prvog sveobuhvatnog zakonodavnog okvira za AI, Sjedinjene Američke Države i druge sile daju prednost brzom razvoju tehnologije zbog gospodarskih i sigurnosnih razloga. Papa je u tom kontekstu kritizirao “utrku za nadmoć” koju vode države i korporacije, upozorivši da takav pristup može imati dugoročne društvene posljedice.
Dodatni kontekst predstavlja i nagli porast generativnih AI sustava, uključujući alate sposobne za stvaranje realističnih lažnih sadržaja, autonomno odlučivanje i primjenu u vojnoj tehnologiji, što je potaknulo zabrinutost oko dezinformacija, gubitka radnih mjesta i uporabe autonomnog oružja.
Širi međunarodni konsenzus
Papina upozorenja uklapaju se u širi krug zabrinutosti koje već godinama izražavaju međunarodne institucije. UNESCO je još 2021. usvojio Preporuku o etici umjetne inteligencije, prvi globalni standard koji naglašava zaštitu ljudskih prava, transparentnost, ljudski nadzor i odgovornost u razvoju AI sustava.
Ujedinjeni narodi, kroz različite agencije, upozoravaju da bi neadekvatno regulirana umjetna inteligencija mogla produbiti postojeće društvene i ekonomske nejednakosti, osobito u obrazovanju i na tržištu rada. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) dodatno je istaknuo rizike vezane uz pristranost algoritama, netransparentnost i sigurnost osobnih podataka u AI sustavima.
Crkva kao akter
Papa Lav XIV u enciklici povlači povijesnu paralelu s papom Lavom XIII i enciklikom Rerum Novarum iz 1891. godine, koja je odgovorila na društvene posljedice industrijske revolucije. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija danas predstavlja sličan preokret, koji zahtijeva jasna etička i društvena mjerila.
U dokumentu se naglašava da Crkva ne odbacuje tehnološki napredak, ali inzistira na tome da razvoj mora ostati podređen čovjeku. “Poziv na oprez i sporiji tempo nije protivljenje napretku, nego odgovorna briga za ljudsku obitelj”, navodi se u enciklici.
Izvan vjerskog okvira
Reakcije na papin zahtjev ne dolaze samo iz vjerskih krugova. Brojni stručnjaci za etiku, pravo i tehnologiju ocjenjuju da bi Magnifica Humanitas mogla postati referentna točka u globalnim raspravama o upravljanju umjetnom inteligencijom. Analitičari ističu da Vatikan, iako nema zakonodavnu moć, posjeduje znatan moralni autoritet i sposobnost da poveže različite aktere – od vlada do tehnoloških kompanija – oko zajedničkih standarda.
U tom smislu, papin apel dodatno pojačava pritisak na političke institucije da pitanje umjetne inteligencije ne tretiraju isključivo kao tržišno ili sigurnosno, već i kao temeljno društveno pitanje s dugoročnim posljedicama za čovječanstvo.
Foto: Creative commons, Nano Banana 2 (ilustracija)
