Anglizmi u biznisu ili u poslu? Strane riječi ponekad ‘make sense’

Lideri velikih biznisa otići će na coaching da promijene svoj mindset jer osjećaju presing zbog mitinga koji ih čekaju, a ne žele još jedan burnout. Poslovni svijet preplavili su anglizmi. Nije to nešto do čega je došlo preko noći, a sad smo u fazi kad je to posebno upadljivo. Mnogi su se anglizmi toliko dobro udomaćili da ih više ni ne doživljavamo kao strane riječi, no ipak postoji more njih koje nam ‘paraju uši’ čim ih čujemo. Zvuče tako neprirodno, a tako su zastupljene.

Naše su dnevne navike postale rituali, svoju kožu više ne vlažimo, već hidratiziramo, a radimo na svojim defektima umjesto na nedostacima. Radna mjesta sve češće izražavamo na engleskom jeziku, čak i ako je ostatak govora ili teksta na hrvatskom. Tako smo team leaderi, content writeri ili key account manageri. Na poslovne benefite smo toliko navikli da bi ih zvati dobrobitima bilo čudno.

When in Rome, do as Romans do

„Anglizmi dominiraju jer su i same te pojave u velikoj mjeri prvobitno definirane u anglosaksonskom svijetu. Osim toga, velikim se dijelom upotrebljavaju u poslovnom svijetu u kojem su korisnici izloženi tekstovima i drugim materijalima uglavnom na engleskom jeziku,“ pojašnjava Kristina Bitorajac Gorenc iz VERBA centra. Engleski je danas uistinu postao poslovni jezik, a karijerni je razvoj nemoguć bez njegovog poznavanja, čak i ako radite unutar hrvatskih granica. Svijet je umrežen, a jedinu komunikacijsku granicu predstavlja jezik.

U nekim jezicima javio se velik otpor u obliku poticanja jezičnog purizma. Općenito, kad se javi otpor drugom jeziku to je prvenstveno zbog očuvanja nacionalnog identiteta. Kroz jezik učimo kulturu, izražavamo osjećaje i zamisli, a mnoge je teško prevesti na drugi jezik da ne izgube smisao. Promjena jezika donosi promjene u kulturi.

Bjelačko osvajanje teritorija koje danas znamo kao SAD vršilo se i nametanjem engleskog jezika domorocima, a internet je prepun videa osoba koje se iživljavaju nad useljenicima jer govore drugim jezikom, obavezno uz rečenicu: „Vratite se odakle ste došli.“ Ljudi koji ne govore istim jezikom su ‘tuđi,’ a dolaskom u zemlju drugog govornog područja na neki ste se način obvezali da naučite jezik.

Slično je u međunarodnim tvrtkama. Potrebno je znati engleski jezik kako biste surađivali s drugima, istraživali i poboljšavali se. Ako ste poslani na usavršavanje, možda ga nećete odrađivati na hrvatskom, pogotovo ako je vaša domena IT.

„U određenim jezicima struke, kao što su to poslovni jezik ili jezik koji koriste informatičari, dominiraju strane riječi. Više je razloga dovelo do takve situacije: ponekad ne postoji odgovarajući ekvivalent u hrvatskom jeziku, ponekad ponuđena zamjenska riječ u hrvatskom jeziku govornicima može zvučati arhaično ili isforsirano pa radije koriste anglizam, a ponekad su govornici jednostavno već navikli koristiti stranu riječ,“ tumači Branka Šegvić, vlasnica Jezičnog centra Sintagma.


Pročitajte više: Zašto je važno očuvati materinji jezik?


„Svijet nema samo jezične aspekte“

Šegvić ističe kako je prodor anglizama česta rasprava u jezikoslovnim krugovima, a dio njih, naročito lektori, često se bune zbog pretjeranog korištenja engleskih riječi. „Rezultat je i veliki broj novih riječi u hrvatskom jeziku, odnosno hrvatskih zamjena za anglizme. Neke su od tih riječi zaživjele više, a neke manje.“

Naravno, hrvatski nije jedini jezik u kojemu se to događa.

„U nekim se jezicima aktivno bore protiv toga, no ono što većina ljudi upotrebljava uvijek će nadjačati strukturiranu i službenu borbu protiv neminovnih promjena u jeziku. Svijet nema samo jezične aspekte“, dodaje Bitorajac Gorenc.

Mnogi su primijetili kako Francuzi i Slovenci pružaju otpor stranim izrazima, dok Nizozemci toliko otvoreno prihvaćaju engleski jezik da tijekom boravka u njihovoj zemlji vrlo vjerojatno nećete morati izgovoriti ni riječ nizozemskog. Prevoditeljima je to posebno izazovno jer će se često naći u situaciji u kojoj nisu sigurni trebaju li prevesti riječ ili je tek prilagoditi.

„Mi svojim prevoditeljima uvijek naglašavamo da prilikom prijevoda u obzir uzmu i izvanjezičnu zbilju. Jedino tako dobijemo zadovoljnog klijenta,“ govori Bitorajac Gorenc. „Ako npr. nekom IT klijentu riječ ‘website’ prevedeš kao ‘mrežno mjesto’ i time ga srozaš u rangiranju na Googleu jer većina ljudi gugla izraz ‘web stranice,’ malo mu znači to što je prijevod jezično izvrstan.“

„Na kraju ipak govornici hrvatskog jezika odlučuju hoće li koristiti hrvatsku ili stranu riječ,“ govori Šegvić.

Anglizmi nas čine sretnima na dnevnoj bazi?

Iako se mnogima ne sviđa ovaj masovni prodor anglizama u hrvatski jezik, važno je napomenuti kako to nije ništa novo. Primjerice, hrvatski jezik obiluje turcizmima kojih mnogi nisu svjesni. Jastuk, krevet, bubreg, boja, sat, dućan, tava… Sve su to turski izrazi. Slično je s talijanizmima i germanizmima, iako ih češće prepoznajemo kao posuđenice. No, uglavnom nikome nisu problematični pršut, plac ili felge.

Mnogi su nam anglizmi već prirodni jer su dugo s nama. Malo tko ima najdraži glazbeni sastav – slušamo bendove. Uspjehe naših nogometaša ne komentiramo govoreći o vratima, nego golovima. Šegvić očekuje kako će se isto dogoditi i s današnjim anglizmima.

Vjerojatno će nam rječnik za 50 do 100 godina izgledati drugačije baš kao što je izgledao drugačije i prije 100 godina. To je prirodno i očekivano. Koliko će se mijenjati? To je već složenije pitanje i ovisi o brojnim faktorima poput kulture brige o jeziku, obrazovanja govornika hrvatskoga jezika, odnosa između brzine razvoja novih tehnologija i područja kojima je ‘materinski’ jezik engleski te brzine razvoja hrvatskih zamjenskih riječi itd.“

U anglizme ubrajamo i promjenu rečeničnih konstrukcija. Primjerice, izraz ‘na dnevnoj bazi’ izravan je prijevoz engleskog ‘on a daily basis,’ a sveprisutan je na štetu izraza ‘svakodnevno.’ Isto tako ćemo reći da nas netko ‘čini sretnim’ umjesto da nas ‘usrećuje,’ piše studentski.hr. I dok god nas nešto ‘čini ljepšim’ umjesto što nas ‘uljepšava’ ili ‘čini boljim’ umjesto ‘poboljšava,’ gledat ćemo kako naši jednostavni i jasni glagoli – nestaju.

Pretjeranim korištenjem ovakvih konstrukcija osoba može ostaviti dojam lošeg poznavanja hrvatskog jezika. Ako kažete ‘ono što je važno jest’ umjesto ‘važno je’ sigurno nećete ostaviti stručan dojam.


Pročitajte više: Najčešće pravopisne pogreške u 2022.: ne zna se razlikovati č i ć, niti ije i je, a ‘nebi’ ni naučili…


„Govornici su ti koji diktiraju što je dio jezika“

Osim u poslovnom jeziku, vidljiv je i prodor engleskog jezika u svakodnevnom jeziku. Nisu u pitanju tek anglizmi. Cijeli se razgovori, u govoru ili pismu, između dvoje mladih Hrvata znaju odvijati na engleskom jeziku. Mnogi će reći i da se na engleskom jednostavno lakše izražavaju, te da ga znaju bolje nego hrvatski. I to je sve češće i češće, naročito kod osoba koje rade s klijentima s engleskog govornog područja.

Zanimljivo je to, naročito ako uzmemo u obzir da je hrvatski jezik bogatiji od engleskog. No, to bogatstvo se polako, ali sigurno gubi ispod globalnog, dominantnog engleskog jezika. Ostaje zaboravljeno. Koliko god je praktično imati jedan rašireni jezik koji će barem netko razumjeti bilo gdje u svijetu, toliko je žalosno da to znanje ide na štetu vlastitog jezika, odnosno – na štetu kulture.

„U svakom slučaju, bez obzira sviđaju li se nama sa stručnog gledišta strane riječi ili ne, govornici su ti koji u najvećoj mjeri diktiraju što jest, a što nije dio hrvatskoga jezika,“ zaključuje Šegvić.

Foto: Canva / Branka Šegvić, privatna arhiva / verba.hr

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

UGP prijedlozi vladi

7 prijedloga Vladi RH za prvih 100 dana novog mandata

Udruga Glas Poduzetnika (UGP) službeno je zatražila sastanak s Ministrom financija i Ministrom gospodarstva i održivog razvoja kako bi predložili nekoliko...
- Advertisment -