Psihologinja savjetuje kako se smiriti kad nas obuzme anksioznost

Tjeskoba, odnosno anksioznost nešto je s čime se većina ljudi suoči tijekom života. Ne mora u bitanju biti poremećaj, već prolazni osjećaj koji se, prema psihologinji Lisi Damour, nepotrebno demonizira. Naime, anksioznost dolazi u zdravim i nezdravim oblicima, a ona koju doživljavamo svakodnevno je zapravo zdrava. No, što to zapravo znači?

Anksioznost je zapravo korisna

„Anksioznost je zdrava kad nas upozorava na nešto, daje nam do znanja da nešto nije u redu. Privlači našu pozornost i pomaže nam da budemo na sigurnom,” pojašnjava Damour. Ako se u opasnoj situaciji ponašamo ležerno, to nije dobro za nas, to nas ugrožava.

Anksioznost je nezdrava u dva slučaja. Prvi je kad je osjećamo, a ne postoji nikakva prijetnja. Drugi slučaj je kad je reakcija pretjerana u odnosu na ono što se događa. Primjerice, panični napadaj u prometu nije koristan – naprotiv. To su slučajevi u kojima je potrebno potražiti stručnu pomoć. U protivnom, anksioznost je normalan sistem zaštite, iako osjećaj nije ugodan.

No, kako se zapravo nositi s njom? Iako na pojavu anksioznosti ne možemo utjecati, možemo znati pravilno reagirati.

„Prvo što se dogodi kad osjećamo anksioznost jest fizička reakcija. Ona je prilično univerzalna i svima poznata. Srce brže lupa, disanje postaje brzo i plitko,” pojašnjava. To se događa zato što se naše tijelo sprema za borbu ili bijeg. „I taj osjećaj nazivamo anksioznošću, iako je možemo nazvati drugačije.”

I nakon što identificiramo taj osjećaj, počnemo paničariti. Precjenjujemo rizike i podcjenjujemo svoje sposobnosti za nošenje s tim rizikom. Mislimo da nemamo kontrolu. Što poduzeti?


Pročitajte više: Što je anksioznost? “Svjesni smo pretjerivanja vlastite psihe, no ta svjesnost nam ne omogućuje da se opustimo dovoljno da bi vodili kvalitetan život”


Rješenje je vrlo jednostavno

„Jedna od najvažnijih stvari koje možemo napraviti kako bismo umirili svoje tijelo jest da kontroliramo svoje disanje,” govori Damour i dodaje kako je i sama mislila da su tehnike disanja precijenjene. No, priznaje kako je bila u krivu. Naime, pravilno disanje pomaže našem tijelu da se vrati u stanje odmora. Ako namjerno polako dišemo, uvjerit ćemo svoje tijelo da je sve u redu. Ako dišemo brzo i plitko, tijelo će vjerovati da je u opasnosti. To je prvi korak do smirenja.

Drugi korak je razmisliti je li anksioznost pravi naziv za ono što se događa. Je li to zapravo uzbuđenje prije npr. javnog nastupa? Način razmišljanja čini veliku razliku u tome kako se osjećamo.

Treći korak je pripaziti da ne precjenjujemo rizik. „Ako se događa nešto što vas jako plaši, što u vama izaziva anksioznost, trebate se zapitati: ‘Mislim li da je ovo gore nego što zbilja jest?’ Pokušajte umanjiti percepciju tog rizika. I zapitajte se: ‘Imam li više utjecaja na ovu situaciju nego što mislim da imam?’”

Nema potrebe da se bojimo samog osjećaja anksioznosti. Ona je tu da pomogne, htjeli mi to ili ne. A ako znate kako ona djeluje, lakše ćete se s njome nositi

Njezina najdraža metoda je tzv. box breathing. Brojite do tri i udahnete, zatim čekate tri sekunde i izdahnete. „Dakle, jedan, dva, tri – udah. Jedan, dva, tri – držite. Jedan, dva, tri – izdah. Jedan, dva, tri – čekajte.” Ponovite nekoliko puta.

Damour savjetuje da ovu vježbu izvodite i kad se ne osjećate anksiozno kako biste je lakše izveli u trenutku panike.

Foto: Canva / Lisa Damour Instagram

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

tražiteljice azila

Za žene je upravo donesena povijesna odluka Suda Europske unije

Sud EU-a ovog je tjedna donio presudu po kojoj se izbjeglički status može dodijeliti ženama tražiteljicama azila koje su usvojile temeljnu vrijednost...
- Advertisment -