Zašto je ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju pametan potez koji koristi i pojedincima i poslodavcima

Iako u 20-ima i 30-ima rijetko tko razmišlja o mirovini, smanjenje broja radno aktivnog stanovništva radi pojačanog iseljavanja dok istovremeno broj umirovljenika raste, trebalo bi nas natjerati da o tome itekako počnemo razmišljati.

Kako prosječna hrvatska mirovina iznosi oko 2300 kuna, a za polovicu umirovljenika i manje od 1500 kuna, pitanje je hoće li današnje generacije uopće imati mirovinu. Zasigurno nikome nije u interesu svoje „zlatne godine“ provesti na prosjačkom štapu, ali s aktualnim omjerom od 1,21 radnika na jednog umirovljenika u Hrvatskoj, lako je moguće da će ovakav scenarij proživljavati brojni građani Republike Hrvatske.

Fleksibilna opcija koja čuva vašu budućnost

Oni koji si žele osigurati pristojnu mirovinu trebali bi za nju početi dodatno štedjeti već danas, a jedna od najboljih i najisplativijih opcija za to je ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove, odnosno treći mirovinski stup. Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća prinos fonda (odnosno zaradu koju je fond ostvario ulaganjem imovine svojih članova na tržištu kapitala) i državna poticajna sredstva, ali i porezne olakšice za poslodavce.

Još jedna velika prednost dobrovoljne mirovinske štednje je – fleksibilnost. Tako u ovu vrstu štednje može ulagati svatko, neovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili zaposlenosti. Ista osoba može biti član jednog ili više fondova, a sama odabire i učestalost, trajanje, kao i visinu uplata u fond.

Uplate nisu obvezne, te se kod neredovitih uplata članstvo ne prekida, a postojeća sredstva nastavljaju ostvarivati prinose. Stoga iznose koje odvajate za dobrovoljnu mirovinsku štednju možete prilagoditi svojim trenutačnim životnim okolnostima, ali je ključno da sa štednjom, ma kako vaša izdvajanja bila mala. započnete što ranije. Naime, što je duže vrijeme štednje to će vaša dodatna mirovina biti veća.

Važno je napomenuti da se na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća porez, a država na uložena sredstva isplaćuje poticaj od 15% godišnje na uplate do najviše 5000 kuna, što znači da najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna. Najranija dobna granica za podizanje ušteđenog iznosa mirovine je navršenih 55 godina života, a slučaju ranije smrti sredstva se u cijelosti nasljeđuju.

Do 6000 kuna godišnje za zaposlenike

Dobrovoljna mirovinska štednja atraktivna je i za poslodavce kao dodatna nagrada za zaposlenike. Naime, uplate poslodavca na račune zaposlenika u dobrovoljnu mirovinsku štednju u iznosu do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje predstavljaju neoporezivi izdatak i ulaze u troškove poslovanja. Dakle, uz 7500 kuna koje poslodavac može tijekom godine bez plaćanja poreza isplatiti kao nagradu zaposlenicima, na raspolaganju je i ovih dodatnih 6000 za ulaganje u mirovinsku štednju zaposlenika.

Iz tog razloga dobrovoljna mirovinska štednja jednako je atraktivna i za zaposlenike jer izravno utječe na iznos njihove mirovine i životni standard u budućnosti, kao i za poslodavce jer imaju na raspolaganju još jednu neoporezivu mogućnost nagrađivanja zaposlenika. Ako ste poslodavac, na raspolaganju zapravo imate značajnih 13.500 kuna koje godišnje možete bez plaćanja poreza iskoristiti za svoje zaposlenike.

Poslodavac može odlučiti želi li uplaćivati u neki od otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao što su primjerice AZ Profit ili AZ Benefit ili osnovati vlastiti zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond s posebnim uvjetima za svoje zaposlenike. Poreznu olakšicu mogu koristiti obrtnici, samozaposleni i vlasnici obiteljske male ili velike tvrtke.

Foto: 123rf

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Trudnica naslovnica

Prva trudna izvršna direktorica na naslovnici poslovnog časopisa

Suosnivačica tvrtke Wing Audrey Gelman je prva vidno trudna izvršna direktorica na naslovnici poslovnog časopisa. Časopis Inc. dobio je brojne pohvale...