Nakon studija u Milanu i Beču Sanda Drakulić Drenjanac se vratila u Hrvatsku i sad razvija softvere u globalnoj kompaniji za područje automobilske industrije

Odlazak u inozemstvo, stvarnost je s kojom se svakodnevno susreće veliki broj stanovništva. No doktorica znanosti i inženjerka Sanda Drakulić Drenjanac otišla je na obrazovanje u inozemstvo, ali se vratila u Hrvatsku i ovdje gradi uspješnu karijeru kao senior software engineer u području automobilske industrije u kompaniji GlobalLogic, koja je svjetski lider u razvoju softvera, a  klijenti su joj Adobe, Ericsson, Fox, HP, Oracle, Volvo Panasonic, Samsung, Sprint.

Povezano: Studentica računalnog inženjerstva je mlada bez djeveruša, ali s pravim prijateljima koji su preuzeli tu ulogu

FER u Zagrebu, doktorat u Beču

Nakon završetka studija na FER-u, 2008. godine odlazi na master studij u Milano, a potom u Beč. „Odlazak je bio motiviran nekom mojom znatiželjom, ali i pomicanjem vlastitih granica. Definitivno se nije lako odlučiti na takav korak jer ideš u neizvjesnost i ne znaš jesi li dorastao problemima i izazovima s kojima ćeš se suočiti.“

2012. godine zaposlila se u Telekomunikacijskom istraživačkom centru (FTW) u Beču, a paralelno je započela i doktorat na Tehničkom sveučilištu. Naime, samo radno mjesto je bilo tako koncipirano da je svaki zaposlenik FTW-a dobivao i temu za doktorat na Sveučilištu te paralelno odrađivao zadatke na poslu i fakultetu. Doktorirala je na Institutu za telekomunikacije 2017. godine.  

globallogic

Svatko treba krojiti svoj put

Sandino obrazovanje malo koga ne bi oduševilo, ali oprezna je pri davanju savjeta. „Možda za početak ne bih nikome savjetovala da ide baš mojim putem jer svatko treba sebi iskrojiti put koji mu odgovara. Mogu savjetovati kako doći do istog cilja, ali i tu ću biti jako oprezna. Smatram da je ulaganje u sebe uvijek najbolja investicija, to je “valuta” koja uvijek drži vrijednost.“

Po dolasku u Milano shvatila je da se mora snaći u nepoznatnom gradu. Ubrzo je shvatila da su sve prepreke samo u našoj glavi i da je važno biti uporan. „Tako je moje stresno razdoblje ubrzo postalo jedna lijepa avantura.“

Slična situacija se ponovila u Beču, ali već je imala neko iskustvo pa je bilo lakše. No ondje se susrela s najtežim trenucima u svojoj karijeri kad se tvrtka u kojoj je radila u Beču zatvorila i bilo je neizvjesno hoće li moći nastaviti doktorat. Već tada je bila duboko u temi i nije htjela da sve bude uzalud. „Inače sam osoba koja je užasno tvrdoglava što se u ovoj konkretnoj situaciji pokazalo kao dobra karakteristika.“

Povezano: Inženjerke se putem Twittera bore protiv stereotipa o izgledu

Nisam osjetila diskriminaciju tijekom karijere

Iako diskriminaciju nije osjetila na svojoj koži, ne poriče da postoji. „Ne želim umanjiti problem diskriminacije koji je stvaran, postoji u brojnim strukama i žene su degradirane samo na temelju činjenice da su žene, ali ja na svojoj koži nisam osjetila takve ‘udarce’.“

Karijeru je gradila u kolektivima u kojima se fokus stavljao na ravnopravnost i uvažavanje. Između ostalog GlobalLogic je posvećen raznim inicijativama kojima potiče raznolikost na brojnim tržištima na kojima posluje. Svjesni su problematike da se manji broj žena općenito odlučuje za IT zanimanja i u skladu s politikom raznolikosti u strategiji Recruitmenta je jedan od prioriteta dovođenje žena na takve pozicije. Trenutno imaju nešto manje od 100 zaposlenih od čega je 19 % žena.  Na sastancima menadžement tima sudjeluje 13 osoba od čega je 30 posto žena. U tehničkom dijelu zaposleno je 11 posto žena i namjera im  je u budućnosti povećati taj broj dok je u službama podrške više od 60 % žena.

Osim što je radila u tvrtkama i kolektivima koji stavljaju fokus na ravnopravnost, u Beču se susrela i s pozitivnom diskriminacijom prema ženama. „Ja iskreno ne podupirem pozitivnu diskriminaciju jer to mi je i svojevrstan oksimoron, smatram da žene treba na neke druge načine privući na tehničke fakultete i u tehničku struku. Izvor problema čini mi se leži čak u puno nižim instancama obrazovanja tj. djeca zaziru od matematike i fizike već u osnovnoj školi i onda je teško kasnije pobuditi zanimanje/ljubav prema prirodoslovnim fakultetima. Vjerujem da ima i kulturoloških limitatora, kao što je predrasuda da su tehničke znanosti za muškarce, a humanističke za žene. Ipak, mislim, ili se barem nadam, da se polako udaljavamo od takvih neutemeljenih razmišljanja.“

globallogic

Austrija štiti trudnice i rodilje

Njezinu karijeru obilježio je upravo odlazak izvan granica Hrvatske, i to smatra svojim najvećim korakom. Ističe kako ju je svaka od tih etapa očvrsnula, dala joj neku dodatnu dimenziju i omogućila da bolje definira što želi od sebe u poslovnom svijetu. Uz to, shvatila je koje su razlike između hrvatskog tržišta i onih u inozemstvu.

Austrija ima uređeniji sustav i omogućava mladima ljudima širu lepezu izbora na tržištu. Isto tako, industrija je decentralizirana tako da ljudi fluktuiraju na relaciji Beč-Linz-Graz itd. Kod nas je i dalje problem što se 90% poslova, pogotovo IT, nalazi u Zagrebu. Sličan problem je vidljiv i u Italiji, oni isto imaju par velikih gradova gdje gravitira većina mlade radne snage.

„Jednu stvar koju su Austrijanci jako dobro izveli je zaštita žene tijekom trudnoće i porodiljnog dopusta. To sam i sama iskusila i tretman koji sam imala je bio u najmanju ruku predivan. Iako nisam tada imala ugovor za stalno, bio mi je automatski produžen, dolazila mi je kontrola koja je provjeravala jesu li moji uvjeti rada dovoljno dobri s obzirom na to da sam trudna i cijeli period dok sam bila trudna nisam imala niti jednu zamjerku na svog poslodavca. Imala sam pravo na dopust 60 dana prije poroda, što mi je puno značilo, i s financijskog aspekta svih godinu dana porodiljnog dopusta moja primanja su bila jednaka kao i dok sam radila.“

Ističe da bi se na Austriju mogle ugledati Italija, a pogotovo Hrvatska gdje se još uvijek zadnjih 6 mjeseci porodiljnog prima manja naknada što neke žene onda “tjera” da kreću ranije raditi. 

Povezano: Što inženjerke krivo rade u životopisu?

Uz to što je i uspješna poslovna žena, ona je supruga i majka. Ističe da joj to uspijeva jer se dobro organizira. „Uz dobru organizaciju sve je moguće. S mužem dijelim ravnopravno sve zadatke roditeljstva tako da barem iz trenutne perspektive mogu reći da oboje dobro balansiramo poslovne i privatne zadatke. Nekad bude lakše, nekad teže, ali gledajući neku srednju vrijednost smatram da smo dobar tim.“ 

Foto: Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

ostvarite ciljeve

2020. bi mogla biti vaša najbolja godina ikad!

Nova je godina i želite novi početak? Pokrenuti svoj posao, naći više vremena za sebe, konačno se posvetiti zdravlju, otići na...
- Advertisment -