Zaposlene žene čine većinu radne snage u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, no njihov udio na najvišim pozicijama i dalje je malen.
Uz to, nedostatak fleksibilnih radnih uvjeta i predrasude vezane uz obiteljske obveze dodatno otežavaju njihovo profesionalno napredovanje.
O tome su u Studiju 4 govorile Željka Josić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva i Ivana Matić, osnivačica mreže žena u biznisu Women in Adria.
„Ako govorimo o tvrtkama koje su izlistane na burzama, tu se udio žena na vodećim pozicijama konstantno kreće negdje oko 20%, no ove godine došlo je do pada s 22% od prošle godine na 19% ove godine. Postoje razlike po industrijama, primjećujemo da u osiguranju imamo oko 40% žena na vodećim pozicijama“, istaknula je Matić.
Napredak u privatnim tvrtkama
Kazala je kako se vidi veliki napredak u privatnim tvrtkama.
„Vidi se i trend da kćeri samostalno ili sa svojim partnerima preuzimaju vodeće pozicije od svojih roditelja u tvrtkama koje su oni osnovali”, naglasila je.
Što institucije javne politike čine kako bi ženama koje se odluče za obiteljski život olakšale poslovne izazove?
Pročitajte više: Majčinstvo ili posao: Kako zakoni guše žene poduzetnice u Hrvatskoj
Važnost suradnje
„Na nama, odnosno na nacionalnoj politici, je kreiranje boljih zakonodavnih okvira, strateških dokumenata, ali koliko god oni bili dobri, ne možemo ih provoditi bez naših partnera. A kada govorimo o položaju žene na tržištu rada, onda su nam tu poslodavci iznimno bitni partneri“, naglasila je Josić.
„U sklopu naših politika vrlo često govorimo o tome kako je vrlo bitno uravnotežiti poslovni i obiteljski život i u skladu s time smo početkom ove godine proveli kampanju koja je bila usmjerena prema podršci roditeljstvu i gdje su nam glavni partneri bili Hrvatska udruga poslodavaca. Ulažemo u ono zakonodavstvo koje je poticajno za roditeljstvo, a i prije nekoliko godina, izmijenili smo i Zakon o radu. Mijenjamo sada i Zakon o rodnim i roditeljskim potporama kako bismo poboljšali financijske uvjete za naše obitelji“, kazala je Josić, piše HRT.
Kazala je kako ne mogu kreirati zakonodavne strateške okvire bez partnera.
„Ako kampanje provodimo zajedno, osvješćujemo korisnike i radnike, odnosno same poslodavce, učinak će nam biti bolji. U današnje vrijeme svakome je u interesu zadržati dobrog radnika i nagraditi ga“, naglasila je Josić.
Matić ističe kako na tržištu nema dovoljno radnika i da će svaki pametan poslodavac napraviti sve da postavi stvari dobro i privuče dobre zaposlenike te da ih zadrži.
„Mi puno radimo s poduzetnicama. Pomažemo im da poslože svoje poslovne procese, od čega najviše problema ima u procesu ljudskih resursa i tu smo daleko dogurali. Što se tiče korporativnog svijeta, uvijek na tržištu imamo lidere u pojedinim praksama i one koji tek kreću“, kazala je Matić.
Što se tiče jednakosti plaća između žena i muškaraca, kazala je kako je u Hrvatskoj razlika nešto manja nego u EU.
„No, to je još uvijek velika nepoznanica na našem tržištu i slijedi nam veliki posao u sljedećim godinama“, naglasila je.
Pročitajte više: Njih su demografske mjere zaobišle: ‘Osjetila sam šok i razočaranje. Želim raditi i planirati obitelj, ali sustav to ne dopušta’
Nove potpore
Josić se osvrnula na nove potpore koje bi trebale poboljšati financijsko stanje roditelja.
„Kod nas je udio korištenja od strane očeva i partnera roditeljskog dopusta oko 4-5%, što je i dalje prilično nizak udio i smatramo da će i se s povećanjima uključivati veći broj očeva“, kazala je Josić.
Povećanjima do gornjeg limita od 3000 eura smatramo da ćemo više uključiti očeve, poručila je.
Dodala je kako navedeno financijsko povećanje nije jedino.
„Također ćemo povećati roditeljski dopust nakon prve godine za blizance, treće, četvrto i svako sljedeće rođeno dijete. Povećat ćemo potporu za rad s polovicom punog radnog vremena za roditelje koji su se odlučili umjesto šest mjeseci koristiti pola radnog vremena. Zatim i za njegu za roditelje koji imaju dijete s teškoćama u razvoju, za nezaposlene majke. Cijeli niz potpora koji je uklopljen u ovaj zakon se u ovom trenutku povećava“, kazala je Josić.
Pročitajte više: Demografske mjere ih opet zaobišle: ‘To je misao s kojom se budim i idem spavati. I mislim si kako da preživim i živim s 550€…’
‘Zaboravlja se na obrtnice’
Što se tiče mjera i naknada, Matić je kazala kako su one pohvalne, ali da se zaboravlja na poduzetnice i obrtnice, te da apeliraju na njihove izazove.
„U zadnjih pet godina paušalni obrt je jedini način da poduzetnici početnici pokrenu posao uz niska davanja državi. I to je vrlo važno za žene koje imaju malu djecu ili koje planiraju djecu. Problemi nastaju kad ostanu trudne. Mi smo krajem 2022. godine bili na sastanku u Ministarstvu rada i pričali smo o tim izazovima. Međutim, nije se uspjelo ništa napraviti. I sada smo se opet javili zbog toga što je ta naknada zaista mala. Prije je bila oko 550 eura, a sada iznosi oko 700 eura, što je nešto malo više nego što prima nezaposlena osoba. Te žene imaju veća primanja i mislimo da bi bilo u redu da njihova naknada bude u skladu s njihovim prosječnim primanjima“, naglasila je Matić za HRT.
Josić je kazala kako se slaže s njom, ali i naglasila kako to zahtijeva sveobuhvatan pristup i nekoliko drugih ministarstava, „a ne samo naše“.
Foto: Screenshot HRT
