Kompenzacija ili prijeboj: Što trebate znati o ovoj vrsti plaćanja

Značajan oblik plaćanja u Republici Hrvatskoj predstavljaju obračunska plaćanja, a jedna od češćih vrsta je kompenzacija ili prijeboj. Što sve trebate znati o ovoj vrsti transakcija savjetuje naša članica Ivona Bogović iz računovodstvenog servisa Obstinatio d.o.o.

Obračunska plaćanja koriste se zbog boljeg protoka novca, a pogotovo kada poslovni subjekti imaju problema s likvidnošću. Obračunskim plaćanjima podmiruju se međusobne novčane obveze i potraživanja nastale između sudionika, a bez uporabe novca. Oblici namire obveza i potraživanja su kompenzacije, cesije, asignacije, preuzimanja duga i slično.

Što je kompenzacija i koje uvjete zahtijeva

Obračunska plaćanja, pa tako i  kompenzacija (prijeboj), regulirana su Zakonom o obveznim odnosima  (NN 35/05-29/18). Da bi realizirali kompenzaciju (prijeboj), potraživanja i obveze koje postoje između sudionika trebaju glasiti na novac ili druge zamjenjive istorodne stvari i još trebaju biti uzajamne i dospjele. Realiziranom kompenzacijom obveza prestaje, odnosno ispunjena je.

Kompenzacija ne nastaje kad su nastale pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju, učinak prijeboja je nastao kad su se ispunile pretpostavke za to. Izjavu može dati samo jedan sudionik, a protivljenje drugog sudionika nema pravnog učinka ako su zadovoljeni svi uvjeti za kompenzaciju.

Povezano: Što svakako morate napraviti kada zaprimite rješenje o ovrsi?

Tko ima prednost pri naplati?

Sudionici kompenzacije dogovaraju redoslijed zatvaranja međusobnih obveza  i  potraživanja,  a ako takvog dogovora nema, odnosno ako nema dužnikove izjave o uračunavanju, mjerodavne su odredbe čl.171 i čl.172 Zakona o obveznim odnosima koje govore da se obveze namiruju redom kako dospijevaju.

Ako istovremeno dospijeva više obveza, prvo se namiruje ona koja je najmanje osigurana, a ako su sve podjednako osigurane, prvo se namiruje ona koja najviše tereti dužnika. U slučaju da su i dalje sve obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istovremeno, iznos prijeboja raspoređuje se na sve obveze razmjerno iznosima obveza. Kad dužnik uz glavnicu duguje kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, onda kamate i tek na kraju glavnica.

Povezano: Koje promjene donosi obaveza izdavanja eRačuna

Tri oblika kompenzacije: jednostrana, ugovorna i višestrana

Kompenzacija može biti jednostrana. U odnosu između dva sudionika može ju pokrenuti samo jedan sudionik potpisivanjem izjave o prijeboju i kad su ispunjeni svi uvjeti prestaju međusobna potraživanja i obveze.

Ugovorna kompenzacija je dogovor između sudionika kompenzacije kada oba potpisuju  izjavu  o  prijeboju pri čemu se mogu dogovoriti oko bitnih elemenata. U ovom slučaju potraživanja  i  obveze trebaju biti uzajamne, ali nije uvjet da budu istorodne i dospjele, a važno je da izjave potpisuju oba sudionika.

Višestrana kompenzacija uključuje tri ili više sudionika koji su povezani međusobnim potraživanjima i obvezama, a svi sudionici moraju potpisati i ovjeriti izjavu o kompenzaciji. Kao datum prestanka obveze uzima se datum zadnje ovjere ili izjave.

Prepreke oko provođenja kompenzacije

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da poslovni subjekti ne smiju obavljati obračunska plaćanja ako im je račun blokiran. Unatoč tome kompenzacija se može provesti.
Prema čl.322 st.2 Zakona o obveznim odnosima obračunsko plaćanje je zabranjeno sudionicima kompenzacije kojima je blokiran račun, ali ne i ostalim sudionicima.  U tom  slučaju kompenzacija može  biti valjana i može se provesti, a sudionik kojemu je blokiran račun čini prekršaj za koji su propisane novčane kazne.

Kompenzacija nije valjana ako oba sudionika imaju blokiran račun.

Povezano: 3 stvari koje ne smijete raditi dok vam je poslovni račun u blokadi

Što je važno znati?

  • valjanom kompenzacijom nema odljeva novca s računa
  • kad su ispunjeni svi uvjeti za realizaciju prijeboja (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja) izjavu o prijeboju može pokrenuti samo jedan sudionik
  • kod ugovornih kompenzacija istorodnost i dospjelost potraživanja nisu uvjet za realizaciju kompenzacije pa se u praksi u tom slučaju mogu kompenzirati potraživanja i prije roka dospijeća
  • iako prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima poslovni subjekti  ne  smiju  obavljati obračunska plaćanja, ako im je poslovni račun u „blokadi“, to ne znači da se kompenzacija ne može provesti odnosno da nije valjana jer prema Zakonu o obveznim odnosima zabrana obavljanja obračunskog plaćanja odnosi se samo na onog sudionika kojemu je blokiran račun, a ne na ostale sudionike u obračunskom plaćanju
  • ako „blokada“ računa postoji kod svih sudionika u kompenzaciji tada je kompenzacija ništetna
  • potraživanja koja u trenutku kompenzacije imaju sve ispunjene uvjete (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja), a nakon toga su zastarjela, mogu se kompenzirati dok u slučaju da su potraživanja zastarjela nakon što su ispunjeni svi uvjeti za  kompenzaciju  takva  potraživanja  mogu se kompenzirati samo ako dužnik ne izjavi prigovor zastare.

Autor: Ivona Bogović

Članak je pripremljen u suradnji sa računovodstvenim servisom Obstinatio d.o.o.

Foto: Unsplash

Sviđa vam se ovaj tekst? Ostavite komentar na dnu stranice, zapratite nas na Facebooku, Instagramu ili se prijavite na naš tjedni newsletter.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

instant plaćanje u kunama

U Hrvatskoj omogućena instant plaćanja u kunama, znate li koje su...

Fina je razvila NKSInst platni sustav koji omogućuje prijenos novčanih sredstava s računa platitelja na račun primatelja gotovo odmah, u svega...
- Advertisment -