Kompenzacija ili prijeboj: Što trebate znati o ovoj vrsti plaćanja

Značajan oblik plaćanja u Republici Hrvatskoj predstavljaju obračunska plaćanja, a jedna od češćih vrsta je kompenzacija ili prijeboj. Što sve trebate znati o ovoj vrsti transakcija savjetuje naša članica Ivona Bogović iz računovodstvenog servisa Obstinatio d.o.o.

Obračunska plaćanja koriste se zbog boljeg protoka novca, a pogotovo kada poslovni subjekti imaju problema s likvidnošću. Obračunskim plaćanjima podmiruju se međusobne novčane obveze i potraživanja nastale između sudionika, a bez uporabe novca. Oblici namire obveza i potraživanja su kompenzacije, cesije, asignacije, preuzimanja duga i slično.

Što je kompenzacija i koje uvjete zahtijeva

Obračunska plaćanja, pa tako i  kompenzacija (prijeboj), regulirana su Zakonom o obveznim odnosima  (NN 35/05-29/18). Da bi realizirali kompenzaciju (prijeboj), potraživanja i obveze koje postoje između sudionika trebaju glasiti na novac ili druge zamjenjive istorodne stvari i još trebaju biti uzajamne i dospjele. Realiziranom kompenzacijom obveza prestaje, odnosno ispunjena je.

Kompenzacija ne nastaje kad su nastale pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju, učinak prijeboja je nastao kad su se ispunile pretpostavke za to. Izjavu može dati samo jedan sudionik, a protivljenje drugog sudionika nema pravnog učinka ako su zadovoljeni svi uvjeti za kompenzaciju.

Povezano: Što svakako morate napraviti kada zaprimite rješenje o ovrsi?

Tko ima prednost pri naplati?

Sudionici kompenzacije dogovaraju redoslijed zatvaranja međusobnih obveza  i  potraživanja,  a ako takvog dogovora nema, odnosno ako nema dužnikove izjave o uračunavanju, mjerodavne su odredbe čl.171 i čl.172 Zakona o obveznim odnosima koje govore da se obveze namiruju redom kako dospijevaju.

Ako istovremeno dospijeva više obveza, prvo se namiruje ona koja je najmanje osigurana, a ako su sve podjednako osigurane, prvo se namiruje ona koja najviše tereti dužnika. U slučaju da su i dalje sve obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istovremeno, iznos prijeboja raspoređuje se na sve obveze razmjerno iznosima obveza. Kad dužnik uz glavnicu duguje kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, onda kamate i tek na kraju glavnica.

Povezano: Koje promjene donosi obaveza izdavanja eRačuna

Tri oblika kompenzacije: jednostrana, ugovorna i višestrana

Kompenzacija može biti jednostrana. U odnosu između dva sudionika može ju pokrenuti samo jedan sudionik potpisivanjem izjave o prijeboju i kad su ispunjeni svi uvjeti prestaju međusobna potraživanja i obveze.

Ugovorna kompenzacija je dogovor između sudionika kompenzacije kada oba potpisuju  izjavu  o  prijeboju pri čemu se mogu dogovoriti oko bitnih elemenata. U ovom slučaju potraživanja  i  obveze trebaju biti uzajamne, ali nije uvjet da budu istorodne i dospjele, a važno je da izjave potpisuju oba sudionika.

Višestrana kompenzacija uključuje tri ili više sudionika koji su povezani međusobnim potraživanjima i obvezama, a svi sudionici moraju potpisati i ovjeriti izjavu o kompenzaciji. Kao datum prestanka obveze uzima se datum zadnje ovjere ili izjave.

Prepreke oko provođenja kompenzacije

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da poslovni subjekti ne smiju obavljati obračunska plaćanja ako im je račun blokiran. Unatoč tome kompenzacija se može provesti.
Prema čl.322 st.2 Zakona o obveznim odnosima obračunsko plaćanje je zabranjeno sudionicima kompenzacije kojima je blokiran račun, ali ne i ostalim sudionicima.  U tom  slučaju kompenzacija može  biti valjana i može se provesti, a sudionik kojemu je blokiran račun čini prekršaj za koji su propisane novčane kazne.

Kompenzacija nije valjana ako oba sudionika imaju blokiran račun.

Povezano: 3 stvari koje ne smijete raditi dok vam je poslovni račun u blokadi

Što je važno znati?

  • valjanom kompenzacijom nema odljeva novca s računa
  • kad su ispunjeni svi uvjeti za realizaciju prijeboja (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja) izjavu o prijeboju može pokrenuti samo jedan sudionik
  • kod ugovornih kompenzacija istorodnost i dospjelost potraživanja nisu uvjet za realizaciju kompenzacije pa se u praksi u tom slučaju mogu kompenzirati potraživanja i prije roka dospijeća
  • iako prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima poslovni subjekti  ne  smiju  obavljati obračunska plaćanja, ako im je poslovni račun u „blokadi“, to ne znači da se kompenzacija ne može provesti odnosno da nije valjana jer prema Zakonu o obveznim odnosima zabrana obavljanja obračunskog plaćanja odnosi se samo na onog sudionika kojemu je blokiran račun, a ne na ostale sudionike u obračunskom plaćanju
  • ako „blokada“ računa postoji kod svih sudionika u kompenzaciji tada je kompenzacija ništetna
  • potraživanja koja u trenutku kompenzacije imaju sve ispunjene uvjete (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja), a nakon toga su zastarjela, mogu se kompenzirati dok u slučaju da su potraživanja zastarjela nakon što su ispunjeni svi uvjeti za  kompenzaciju  takva  potraživanja  mogu se kompenzirati samo ako dužnik ne izjavi prigovor zastare.

Autor: Ivona Bogović

Članak je pripremljen u suradnji sa računovodstvenim servisom Obstinatio d.o.o.

Foto: Unsplash

Sviđa vam se ovaj tekst? Ostavite komentar na dnu stranice, zapratite nas na Facebooku, Instagramu ili se prijavite na naš tjedni newsletter.

POVEZANI ČLANCI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Kontroling je znanje koje otvara sva vrata!

Jasmina Očko konzultantica je za kontroling za koju se slobodno može reći da je dovela kontroling u Hrvatsku. Sama kaže da...
- Advertisment -