Značajan oblik plaćanja u Republici Hrvatskoj predstavljaju obračunska plaćanja, a jedna od češćih vrsta je kompenzacija ili prijeboj. Što sve trebate znati o ovoj vrsti transakcija savjetuje naša članica Ivona Bogović iz računovodstvenog servisa Obstinatio d.o.o.
Obračunska plaćanja koriste se zbog boljeg protoka novca, a pogotovo kada poslovni subjekti imaju problema s likvidnošću. Obračunskim plaćanjima podmiruju se međusobne novčane obveze i potraživanja nastale između sudionika, a bez uporabe novca. Oblici namire obveza i potraživanja su kompenzacije, cesije, asignacije, preuzimanja duga i slično.
Što je kompenzacija i koje uvjete zahtijeva
Obračunska plaćanja, pa tako i kompenzacija (prijeboj), regulirana su Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05-29/18). Da bi realizirali kompenzaciju (prijeboj), potraživanja i obveze koje postoje između sudionika trebaju glasiti na novac ili druge zamjenjive istorodne stvari i još trebaju biti uzajamne i dospjele. Realiziranom kompenzacijom obveza prestaje, odnosno ispunjena je.
Kompenzacija ne nastaje kad su nastale pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju, učinak prijeboja je nastao kad su se ispunile pretpostavke za to. Izjavu može dati samo jedan sudionik, a protivljenje drugog sudionika nema pravnog učinka ako su zadovoljeni svi uvjeti za kompenzaciju.
Povezano: Što svakako morate napraviti kada zaprimite rješenje o ovrsi?
Tko ima prednost pri naplati?
Sudionici kompenzacije dogovaraju redoslijed zatvaranja međusobnih obveza i potraživanja, a ako takvog dogovora nema, odnosno ako nema dužnikove izjave o uračunavanju, mjerodavne su odredbe čl.171 i čl.172 Zakona o obveznim odnosima koje govore da se obveze namiruju redom kako dospijevaju.
Ako istovremeno dospijeva više obveza, prvo se namiruje ona koja je najmanje osigurana, a ako su sve podjednako osigurane, prvo se namiruje ona koja najviše tereti dužnika. U slučaju da su i dalje sve obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istovremeno, iznos prijeboja raspoređuje se na sve obveze razmjerno iznosima obveza. Kad dužnik uz glavnicu duguje kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, onda kamate i tek na kraju glavnica.
Povezano: Koje promjene donosi obaveza izdavanja eRačuna
Tri oblika kompenzacije: jednostrana, ugovorna i višestrana
Kompenzacija može biti jednostrana. U odnosu između dva sudionika može ju pokrenuti samo jedan sudionik potpisivanjem izjave o prijeboju i kad su ispunjeni svi uvjeti prestaju međusobna potraživanja i obveze.
Ugovorna kompenzacija je dogovor između sudionika kompenzacije kada oba potpisuju izjavu o prijeboju pri čemu se mogu dogovoriti oko bitnih elemenata. U ovom slučaju potraživanja i obveze trebaju biti uzajamne, ali nije uvjet da budu istorodne i dospjele, a važno je da izjave potpisuju oba sudionika.
Višestrana kompenzacija uključuje tri ili više sudionika koji su povezani međusobnim potraživanjima i obvezama, a svi sudionici moraju potpisati i ovjeriti izjavu o kompenzaciji. Kao datum prestanka obveze uzima se datum zadnje ovjere ili izjave.
Prepreke oko provođenja kompenzacije
Zakon o
provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da poslovni subjekti ne smiju
obavljati obračunska plaćanja ako im je račun blokiran. Unatoč tome
kompenzacija se može provesti.
Prema čl.322
st.2 Zakona o obveznim odnosima obračunsko plaćanje je zabranjeno sudionicima
kompenzacije kojima je blokiran račun, ali ne i ostalim sudionicima. U tom
slučaju kompenzacija može biti
valjana i može se provesti, a sudionik kojemu je blokiran račun čini prekršaj
za koji su propisane novčane kazne.
Kompenzacija nije valjana ako oba sudionika imaju blokiran račun.
Povezano: 3 stvari koje ne smijete raditi dok vam je poslovni račun u blokadi
Što je važno znati?
- valjanom kompenzacijom nema odljeva novca s računa
- kad su ispunjeni svi uvjeti za realizaciju prijeboja (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja) izjavu o prijeboju može pokrenuti samo jedan sudionik
- kod ugovornih kompenzacija istorodnost i dospjelost potraživanja nisu uvjet za realizaciju kompenzacije pa se u praksi u tom slučaju mogu kompenzirati potraživanja i prije roka dospijeća
- iako prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima poslovni subjekti ne smiju obavljati obračunska plaćanja, ako im je poslovni račun u „blokadi“, to ne znači da se kompenzacija ne može provesti odnosno da nije valjana jer prema Zakonu o obveznim odnosima zabrana obavljanja obračunskog plaćanja odnosi se samo na onog sudionika kojemu je blokiran račun, a ne na ostale sudionike u obračunskom plaćanju
- ako „blokada“ računa postoji kod svih sudionika u kompenzaciji tada je kompenzacija ništetna
- potraživanja koja u trenutku kompenzacije imaju sve ispunjene uvjete (uzajamna, istorodna i dospjela potraživanja), a nakon toga su zastarjela, mogu se kompenzirati dok u slučaju da su potraživanja zastarjela nakon što su ispunjeni svi uvjeti za kompenzaciju takva potraživanja mogu se kompenzirati samo ako dužnik ne izjavi prigovor zastare.
Autor: Ivona Bogović
Članak je pripremljen u suradnji sa računovodstvenim servisom Obstinatio d.o.o.
Foto: Unsplash
