Žestoke reakcije na kvote za rodnu ravnotežu: ‘Ovakve stvari samo nazaduju mišljenje o ženama’

Na snagu je stupila Direktiva koja nalaže veću rodnu ravnotežu u velikim kompanijama. Do kraja lipnja 2026. godine u upravnim i nadzornim odborima velikih domaćih kompanija koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi morat će biti 40 posto žena ili, alternativno, 33 posto na svim direktorskim pozicijama. Tako nalaže europska Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava koja je na snagu stupila krajem prošle godine, a u domaće je zakonodavstvo prenesena izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prenosi Poslovni dnevnik.

‘Takve stvari nikada neću podržati’

Na LinkedInu se povela rasprava na ovu temu.

“Iskreno ne znam što bih rekla za ove kvote gdje na vodećim pozicijama moraju biti i žene, njih 40%. Tj. znam. Takve stvari nikada neću podržati jer svaka moja funkcija stečena je trudom, radom i znanjem koje sam donijela u neku tvrtku. Ovakve stvari samo nazaduju mišljenje o ženama jer tko će sada pomisliti da sam dobila vodeću ulogu zbog znanja, a ne zbog kvote? I ovo malo žena koje su dobile svoje mjesto za stolom sada će se još više morati dokazati samo da pokažu da nisu tu zbog kvote!”, započela je jedna korisnica svoju objavu.


Pročitajte više: Diskriminacija na radnom mjestu: Česta pojava o kojoj se premalo priča


Pozitivna iskustva ovakve prakse u Norveškoj

Izazvala je podijeljena mišljenja.

“U ovim diskusijama je veoma bitno poći od većeg uzorka od ličnog iskustva. Neupitno je da na tržištu rada djeluju stereotipi i predrasude koji idu na štetu ženske populacije. U Norveškoj su ove kvote uvedene prije 20 godina u upravne odbore, a prije nekih 5-6 godina u upravne strukture dioničkih društva. Iskustva su veoma pozitivna i pored početne skepse (sličnoj vašoj). Generalno ovakve mjere vode većoj spolnoj ravnopravnosti koja onda posljedično poboljšava poziciju cijelog društva”, napisao je jedan komentator.

“Vaš stav o kvotama pokazuje nerazumijevanje njihovog značaja. Kvote nisu zamjena za trud i kompetenciju, već alat za ispravljanje sistemske nepravde i osiguranje da žene dobiju šansu koja im je desetljećima bila uskraćena. U Srbiji (u ostalim zemljama na Balkanu je slično), žene čine većinu stanovništva – čak 51,4% – i većinu obrazovane populacije: 59% diplomiranih studenata i 61% doktora nauka su žene. Ipak, na rukovodećim pozicijama ih je samo 6%. U poduzetništvu, iako čine 31% poduzetnika, samo 15% žena stvarno učestvuje u vlasničkim strukturama i izvršnim funkcijama. Mnoge su formalne vlasnice jer muškarci koriste njihovo ime za subvencije i poreske olakšice”, nadovezala se druga.

“Kužim što želiš reći jer je i meni to palo na pamet. Odluka je možda ipak dobra jer će sad fakat natjerati nekog da između dva dobra kandidata ovaj put odaberu ženu. Nikako ne mislim da će odabrati nekog nesposobnog samo radi kvote”, dodala je treća.

“A možda će zbog te kvote priliku dobiti neka žena ispred muškarca koji bi inače dobio funkciju jer je pogodniji. Nije baš sve crno-bijelo… niti je uvijek u sposobnosti“.


Pročitajte više: Muškarci na dirljiv način ispričali priču o diskriminaciji žena na poslu


‘Obrnuta diskriminacija je diskriminacija’

Ipak, neki su se složili sa stavom s početka.

“Isto osjećam. Obrnuta diskriminacija je diskriminacija. Dobra inkluzija postoji – tvrtke s više od 20 zaposlenika moraju imati zaposlenike koji imaju invaliditet. U slučaju da nemaju, slijedi novčano oduživanje u proračun koje uopće nije malo”.

“Bravo, upravo tako! Samo šanse za izbor trebaju biti jednake, a onda neka izaberu najboljeg kandidata…”.

“Podržavam razmišljanje, kao žena. Nikakva kvota neće natjerat nekog muškarca da ne diskriminira žene. A da me se zaposli samo zato jer sam žena, je diskriminacija. Vjerujem u društvo u kojem se uopće neće gledati kojeg si spola, rase, vjere, nego isključivo tko je najbolji kandidat za posao po znanju i iskustvu. Sve drugo je diskriminacija”.

“Potpisujem svaku! Ništa u svojoj karijeri nisam dobila jer sam žensko, ništa mi nisu ni oduzeli zbog istog. Znalo se nekada dogoditi da sjedim preko puta kretena i tada bi ga stavila na mjesto ako mi se dalo, ako nije sam se ustala i otišla i nisam sekunde više razmišljala o tome. Vjerojatno jednaki broj puta sam sjedila i preko puta žene zbog koje sam se ustala i otišla. Idiotizam, glupost i neznanje nisu rodno određeni i jednako se manifestiraju kod muškog i ženskog spola. Tako da, hvala ne. Ne treba mi nitko pomagati jer sam žensko. Nego je l’ ima neka kvota kojom možemo ograničiti broj glupih ljudi na broj zaposlenika? E to bi me već spasilo”.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

bezglutenska prehrana

Mračna strana i skrivene opasnosti bezglutenske prehrane

Prehrana bez glutena posljednjih je godina postala vrlo popularna. Međutim, nova istraživanja sugeriraju da bi poklonici mogli biti izloženi visokim razinama...
- Advertisment -