Lobistica Maja Pokrovac: Uzimanje mita nije lobiranje, nego korupcija koja ne smije biti tolerirana!

Lobiranje je legitimna i legalna profesija koja transparentno promiče i zagovara interes prema donositeljima javnih politika, ističe Maja Pokrovac, predsjednica Hrvatskog društva lobista i direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske. Iako mnogi vežu negativne konotacije uz to zanimanje, obično poistovjećujući ga s korupcijom, lobiranje je legitimna djelatnost zastupljena u svim demokratskim državama.


Pročitajte više: Antikorupcija je ženski posao?


Ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti donijeti zakon o lobiranju

Usluge lobiranja koriste svi dionici društva, od nevladinih udruga do gospodarskih sektora. No javnost je potrebno informirati i educirati o toj temi. Hrvatsko društvo lobista-udruga za promicanje transparentnog zagovaranja interesa (HDL) od svojeg osnutka 2008. godine kontinuirano traži da se tema interesnog zagovaranja u potpunosti otvori, da se zna tko lobira i za čije interese, kako bi ovu struku učinili javnom i profesionalnom te smanjili mogućnost korupcije.

„Ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti donijeti zakon o lobiranju, kao ni uspostaviti javni registar lobista i interesnih skupina koji žele utjecati na odluke vlasti. Zadnje afere kojima svjedočimo trebaju jasno pokazati kako je obnašanje javne dužnosti nespojivo s privatnim interesima, a uzimanje mita nije lobiranje, nego korupcija koja ne smije biti tolerirana. Povezujući takve slučajeve s pojmom lobiranja, nanosi se šteta profesiji lobista i potvrđuje nužnost žurnog zakonskog reguliranja lobiranja. Lobisti su stručnjaci koji legalno i legitimno zastupaju pojedine interese, a lobiranje je transparentna aktivnost“, naglasila je Maja.

Kako lobistička djelatnost u Hrvatskoj za sada nije uređena, Hrvatsko društvo lobista je napravilo svoj Statut i akte, ali su se odlučili i samoregulirati dobrovoljnim registrom, i to je jedini ozbiljni pokušaj reguliranja lobističke djelatnosti u Hrvatskoj.

„U Registru transparentnosti u Bruxellesu je danas oko 60 registriranih lobista iz Hrvatske, a pretpostavljamo da bi ih moglo biti oko 250 u Hrvatskoj, s obzirom na činjenicu da se lobiranjem u Hrvatskoj bave gospodarske udruge, interesna udruženja, udruge poslodavaca, PR agencije, komore i konzultanti. Kao što brojka lobista upisanih u Registru transparentnosti očito nije realna, tako ni lobističko djelovanje u Hrvatskoj u cijelosti nije prepoznato, niti je registrirano tako da je nemoguće utvrditi pravo stanje o broju aktivnih lobista na našem tržištu.“

Kakve bi promjene donio zakon o lobiranju?

Zakon o transparentnom zagovaranju interesa, definirao bi jasna pravila lobiranja i smanjio mogućnost korupcije. „Cilj nam je da, po uzoru na europski registar transparentnosti, registar sadrži popis svih onih koji žele utjecati na odluke vlade i zakonodavaca. To bi, uz javno reguliranje lobističke djelatnosti, trebao biti i interes države. Ne samo zbog razvijanja pravne države i demokracije, nego i zbog jačanja vjerodostojnosti državnih institucija koje se lobiraju“, istaknula je Maja.   

HDL godinama ističe važnost donošenja Zakona o zagovaranju interesa, kojim bi se prema našem prijedlogu definirala sljedeća područja: obvezna registracija onih koji žele utjecati na tijela javne vlasti, uvid u registrirane interese javnog registra (dostupan na internetskoj stranici), akreditacija za interesne predstavnike koji mogu ulaziti u Sabor i slušati sjednice,  ograničenja/sankcije za one koji žele utjecati na javne politike i odluke javne vlasti, a ne žele se registrirati.

Standardizacija lobiranja u Republici Hrvatskoj, kao legalne i legitimne profesije prema svjetskim etičkim normama, omogućila bi transparentnije političko odlučivanje, sprječavanje korupcije te donošenje kvalitetnijih propisa i odluka zakonodavne i izvršne vlasti.

„Ono što daje nadu su najave koje ovih dana predsjednik Vlade daje o planu borbe protiv korupcije. Lobiranje bi se napokon trebalo urediti u Hrvatskoj tim više što i Strategija za suzbijanje korupcije 2015.-2020. te Akcijski plan za suzbijanje korupcije 2019.-2020. u zadnjem kvartalu ove godine predviđaju zakonsko uređenje profesije lobiranja.“


Pročitajte više: Žene i korupcija – iznimka ili modus operandi?


lobiranje

Pojam “lobiranje” koristi se svakodnevno, a vrlo često i u pogrešnom kontekstu

Cijeli ekonomski i politički sektor koristi ovaj pojam, a mediji ga rado spominju. „Pojam “lobiranje” koristi se svakodnevno, a vrlo često i u pogrešnom kontekstu. Zbog nedostatka informacija, edukacije, ali i pažnje koju mu treba posvetiti, pojam “lobiranje” nerijetko ne razumiju niti oni koji ga izgovaraju, niti oni koji o njemu slušaju ili čitaju, ali svejedno rado komentiraju. Tako se o njemu stvara loša slika. Pojam “lobiranje“ se mora prestati koristiti samo kako bi se popunili redci članaka i mora postati pojam koji će biti simbol transparentnog vođenja ekonomije, a potom i politike.“

Iako ga se često veže uz korupciju, važno je znati da je korupcija kazneno djelo, a lobiranje legitimna profesija zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske te dio svakog demokratskog poretka. Svi članovi HDL-a obvezali su se na ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom te u skladu s profesionalnim kriterijima lobističke struke. Oni članovi Hrvatskog društva lobista koji su registrirani i u Europskom registru transparentnosti u Bruxellesu prihvatili su i njihov Etički kodeks (Code of Conduct) kojeg se pridržavaju u svim svojim lobističkim aktivnostima u Hrvatskoj, u Bruxellesu ili na bilo kojem drugom inozemnom tržištu.

Foto: Privatna arhiva

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

pogreške u komunikaciji

4 najčešće pogreške koje činimo u komunikaciji!

Velik dio uspjeha u poslu i u životu ovisi o komunikaciji. Dobra komunikacija izgrađuje odnos i olakšava postizanje ciljeva, dok ona...
- Advertisment -