Madeleine Albright – diplomatkinja, političarka i feministica

Madeleine Albright vjerojatno je jedna od najpoznatijih političarki 20. stoljeća i može stajati uz bok ‘Željeznoj Lady’ Margaret Thatcher. Kada je 1997. godine imenovana za Državnu tajnicu u Vladi SAD-a, bila je prva žena na toj poziciji i time je otvorila vrata ženama koje su došle poslije nje.

Ova rođena Čehinja dolazi iz obitelji diplomata, zahvaljujući čemu je od malih nogu bila u doticaju s politikom. Stoga ne iznenađuje što je završila studij političkih znanosti te doktorirala filozofiju, a jedno je vrijeme radila i kao novinarka.

Madeleine Albright – poznata po svojim broševima

Osim češkog i engleskog jezika, Madeleine Albright tečno govori francuski, ruski, poljski, srpski i hrvatski. Zbog činjenice da je njen otac jedno vrijeme bio češki diplomat u Beogradu, dobro je upoznata sa stanjem na Balkanu te je bila jedan od zagovornika NATO-vog bombardiranja Srbije te utjecala na američku politiku prema Bosni i Hercegovini.

Govoreći u sklopu TEDtalksa, Madeleine Albright osvrnula se na svoje diplomatske početke, ali i naglasila koliko je njoj kao ženi bilo teže ili lakše snaći se u kompliciranoj međunarodnoj politici.

‘Rekla sam to mnogo puta, čini se da postoji dovoljno prostora na svijetu za osrednje muškarce, ali ne i za osrednje žene i zato moramo mnogo raditi’

Tako je otkrila kako su njeni broševi dobili značenje zbog Saddama Husseina i njegove izjave da je ona ‘nevjerojatna zmija’. Kako bi mu poslala suptilnu poruku kupila je i nosila broš zmije kada je govorila u Ujedinjenim narodima.

Koliko je njena kolekcija broševa dobila na značenju najbolje govori činjenica da je o njima napisana knjiga ‘Read My Pins’ (Čitajte moje broševe), a kolekcija je izložena i u poznatom muzeju Smithsonian.

No, upravo veliko zanimanje za njene broševe pokazuje dvostruka mjerila u politici. Jer žene se procjenjuje po tome što nose i kako se oblače, dok nitko ne spominje kakvo je odijelo ili cipele obukao neki političar.

Prisjetila se kad je imenovana državnom tajnicom te su ju pitali kako se osjeća kao prva žena državna tajnica.

“Pa, žena sam 60 godina, a državna tajnica tek nekoliko minuta”, izjavila je tad Madeleine Albright, ali i dodala kako je ubrzo shvatila da mora iskoračiti iz svog ‘normalnog, neodlučnog ženskog stava’ i progovoriti o svojoj zemlji, bez obzira na njen spol.

“Mislim da ima mnogo prednosti to što si žena. Bolje smo u osobnim odnosima, ali i znamo reći kako stvari stoje kad je to potrebno”, istaknula je.

‘Mislim da su žene bolje u sklapanju prijateljstava, ali ne i u povezivanju. Muškarci se bolje povezuju, ali nisu prijatelji. Generaliziram, ali to stoji.’

Feministkinja koja ne smatra da svijetom trebaju vladati žene

Tijekom svoje karijere, ali i kad je završila s aktivnom diplomacijom, Madeleine Albright proputovala je gotovo cijelim svijetom. Podsjetila je kako položaj žena u svijetu nije jednak niti lagan. Upravo je zbog toga ona zagovarala žensko pitanje kako dio američke vanjske, ali i unutarnje politike.

“Ne samo zato što sam feministkinja, već jer vjerujem da je za samo društvo bolje kada žene imaju ekonomsku i političku moć, jer se te vrijednosti prenose na sljedeće generacije, zdravstveno stanje je bolje, obrazovanja je bolje i ekonomski izgledi su bolji. Upravo zato, mislim da trebamo pomoći drugim ženama”, ističe bivša državna tajnica.

Međutim, ne smatra da bi svijet trebale voditi samo i isključivo žene.

“Kada je više žena (za pregovaračkim stolom), promijeni se ton razgovora, ali i ciljevi. No, to ne znači da bi cijeli svijet bio bolje mjesto da su žene na vlasti. Ako tako mislite, zaboravili ste kako vam je bilo u srednjoj školi. No, kada je više žena za stolom, traži se put, pokušava se pronaći zajednički jezik. Jer žene imaju tu sposobnost stavljanja u ‘tuđe cipele’ i empatije”, otvoreno govori Madeleine Albright.

‘Mislim da imamo naviku izazivati krivnju jedne u drugima. Zapravo, mislim da je ‘krivnja’ srednje ime svake žene.’

Ističe kako bi žene trebale jedne drugima davati potporu – ne samo u politici već i u poslovnom svijetu.

“Mislim da imamo naviku izazivati krivnju jedne u drugima. Zapravo, mislim da je ‘krivnja’ srednje ime svake žene. Zato trebamo pomoći jedne drugima. Moj moto je da postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu drugim ženama”, zaključila je na kraju Madeleine Albright.

Foto: www.makers.com

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

3 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

kvote za upravne odbore

Europski parlament službeno uveo kvote za upravne odbore u tvrtke

Prema novoj odluci Europskog parlamenta, veće tvrtke u Europskoj uniji morat će povećati prisutnost mane zastupljenog spola, u ovom slučaju žena,...
- Advertisment -