Hoće li se modna industrija mijenjati zbog korone?

Pred nama je vrijeme nazvano „poslije korone“ i priznali mi ili ne nastupilo je neko novo vrijeme, ja ga osobno volim zvati „novo normalno“. Svi smo izašli iz ovog perioda promijenjeni, a samim time i neka naša uvjerenja i mišljenja su se promijenila, kod nekih više, a kod nekih manje izražena. Sve u svemu uzbudljivo vrijeme u kojem možemo vidjeti i stari i novi način razmišljanja te odabrati u koji vlak želimo uskočiti.

Povezano:

Modna industrija će se mijenjati kako se mijenjamo mi

Kako se mijenjaju naša uvjerenja, tako i mi imamo priliku utjecati na način kako, već od danas, želimo pojmiti svijet oko sebe. Tako je i s modom, cijelom modnom industrijom te načinom odijevanja. Upravo sada gledamo fast fashion i slow fashion ravnopravno ‘bok uz bok’, dostupni svima. Raspoloživi brandovi koji se sad već jasno deklariraju na društvenim mrežama, daju nam jasan uvide te mi možemo neposredno svjesno utjecati u kojem pravcu želimo da nam taj dio industrije krene.

Puno, da ne kažem sve, ovisi o pojedincima – nama samim. Naravno, modna industrija, pod pritiskom nastale situacije i gubitka planiranog profita, nametat će svoja dosad neekološka pravila, ali o nama ovisi hoćemo li čekati u beskonačnim redovima ispred poznatih modnih marki, poput ovaca koje nemaju što obući, u nadi da baš mi ugrabimo taj serijsko proizvedeni komad odjeće, koji je napravljen u 1500 komada (da ne kažem i 10 000 komada).

Zar stvarno želimo nositi identičnu odjeću koji na svijetu nosi još 10 000 ljudi, pa gdje nam je osobnost, gdje nam je stil i stav?! Da pojasnimo malo terminologiju Fast Fashion vs. Slow Fashion.

Fast fashion – prodati više, zarađivati više

Kako i sam naziv u prijevodu kaže pričamo o ‘brzoj modi’, tj. modi – odjeći, čija nova mini kolekcija dolazi u dućane svaka 3-4 mjeseca, gdje se čini da su dućani uvijek puni, bolje reći prenatrpani, da se vješalice ne daju pomjerati, gdje je sve nabijeno i pada po podu. Svatko je bar jednom prisustvovao tom prizoru. Osobno kod mene se javlja osjećaj tjeskobe i izgubljenosti u masi i cijeli doživljaj shoppinga mi se pretvara u noćnu moru.

No, kada pričamo o brzoj modi ipak to nije stvar brzine, nego pohlepe: prodati više, zarađivati više.

Dosadašnji pritisak kojeg stvara modna industrija išao je u smjeru da se smanje troškovi sirovine i ubrza vrijeme proizvodnje što dovodi do povećanja profita u kratkom periodu (za pojedinca) te smanjuje ekologije okoliša (za nas i za planet). Negativan utjecaj modne industrije uključuje uporabu jeftinih, otrovnih tekstilnih boja. Svima nam mora postati jasno da je modna industrija drugi najveći zagađivač čiste vode na svijetu nakon poljoprivrede! Razmislimo onda koliko Fast fashion govori o pohlepi.

Slow Fashion – kvaliteta važnija od kvantitete

Svjestan pristup modi koji koristi procese i resurse potrebne za izradu odjeće, posebno usredotočene se na održivost. To uključuje kupnju kvalitetnijih odjevnih predmeta koji će trajati dulje, a u proizvodnim procesima je cijenjen odnos prema radnoj snazi. Briga o ljudima, životinjama i planeti općenito je na prvom mjestu.

Slow Fashion znači dizajnirati, proizvoditi, konzumirati i živjeti bolje. Spora moda se ne temelji na vremenu, već na kvaliteti (koja ima neke vremenske komponente). Sporost nije suprotna brzini – ne radi se o dualizmu – već je to drugačiji pristup u kojem su dizajneri, kupci, trgovci i potrošači svjesniji utjecaja proizvoda na radnike, zajednice i ekosustave.

I sama imajući brand dječje odjeće, od samih početaka nastajanja (prije 10-ak godina) promišljala sam o Slow fashion konceptu kako ga implementirati u proces proizvodnje u vlastitom showroomu i manjim šivaonama, komunikaciju s kupcima i način nošenja odjeće brand-a daVida’s. Time ni u kojem slučaju ne mogu konkurirati komercijalnim robnim markama ni po cijeni ni po ponudi ni po količini, niti mi je to bila namjera. Tjeram sama po svom i osmišljavam dječje suknjice koje se kreativno mogu nositi kao haljinice, dvostrana odjeća za raznolikost kombiniranja i buđenja mašte kod djece i roditelja koji ih oblače (tate nisu mogli pogriješiti), odvojivi dijelovi, poput samostojećih kragnica.

Prepoznavši trenutak, još 2019. godine osnovala sam Akademiju za modni dizajn pod nazivom DTMD (Davidas Tvornica Modnog Dizajna) koja je službeno certificirana i kao takva prepoznata od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, s ciljem da kao kreativni, ali i stručni izvor znanja svim dobnim skupinama pomogne u otkrivanju i oslobađanju kreativnosti, učeći o Slow Fashion konceptu odijevanja i buđenju svijesti zašto ‘kupujmo hrvatsko’, hrvatske brandove, hrvatski dizajn i proizvode.

Slow Fashion potreban je 100% svima na planeti, znajući da marke poput H&M i drugih sličnih brandova spaljuju 12 tona neprodane odjeće godišnje usprkos svojim stalnim naporima uloženim u održivost.

Zaključujem, kreativnost se budi kada spoznamo da nemamo više kamo, kada prihvatimo da smo slobodni i živi jedino u trenutku koji imamo, a to je SADA, tada svjesno možemo utjecati na svoju okolinu, način življenja, hranjenja i odijevanja.

Svako neka za sebe razmisli kako se, od danas, želi odnositi prema odijevanju, trendovima, modi, svom stilu, te potaknut novo nastaloj okolnosti, neka odluči što i gdje želi kupovati, što želi nositi, želi li slijediti kvalitetu ili podupirati kvantitetu.

Uskoro ćemo imati bolju sliku je li odzvonilo brzoj modi i užurbanom potrošačkom načinu života. Do tada, o srca vam poručujem, kako je Mahatma Gandhi rekao: „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu.“

Autor: Andrea Cmrečki, dizajnerica i vlasnica brenda dječje odjeće DaVida’s.

Foto: Unsplash, LinkedIn

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Biocrystal

Hrvatska inovacija Biocrystal osvojila prestižnu nagradu na jednom od najznačajnijih sajmova...

BC TECH kompanija dobitnik je godišnje nagrade “20 PLUS 20” za svoj proizvod Biocrystal®, a koju dodjeljuje jedan od najznačajnijih sajmova...
- Advertisment -