Mogu li studenti iz Hrvatske pokrenuti lavinu poput kolega iz Srbije? ‘Odgajani smo da budemo poslušni’

Srbijom već dva mjeseca srce bubnja v(j)ečni tam-tam otpora. Prosvjedi diljem zemlje ne jenjavaju: na ulicama su svakodnevno deseci tisuća ljudi koji 15-minutnom tišinom iskazuju nezadovoljstvo stanjem u državi. Pritisak na vlast sve je jači. A sve je krenulo od njih – neumornih studenata koji su organizirali blokade na fakultetima, a čiji je otpor prema aktualnoj vlasti u Republici Srbiji rastao toliko da danas iza njih stoji na tisuće građana ujedinjenih u otvorenom buntu protiv predsjednika Aleksandra Vučića. Riječi podrške upućuju im i studenti i građani Republike Hrvatske, no – mogu li oni učiniti nešto slično u svojoj zemlji? Postoji li u Hrvatskoj dovoljno razloga za izaći na ulice i podići glas, ili je kod nas baš sve u redu?

Može li se situacija u Hrvatskoj usporediti s onom u Srbiji?

Kap koja je u Srbiji prelila čašu bila je tragedija u Novom Sadu, u kojoj je 1. studenog prilikom urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru poginulo 15 ljudi. Čekaju li hrvatski studenti “kap koja će preliti čašu”? Andrej Mitić, predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ističe da je za društvene akcije vrlo često potrebna ta kap zbog koje će se ljudi homogenizirati i osjetiti da im je dosta situacije u kojoj jesu. Kako kaže, za bilo koju kolektivnu akciju ili djelovanje potrebno je imati kritičnu masu i vrlo dobre razloge za “pobunu”. Možda nam se ponekad čini da je situacija u Hrvatskoj i Srbiji slična, međutim, ističe Mitić, postoje određene razlike. One se, između ostalog, ogledaju i u načinu na koji političke i medijske strukture izvještavaju, reagiraju i komuniciraju o prosvjedima u proteklih mjesec i pol dana.

“Jasno je da se vlast osjeća uzdrmanom pa zato poseže i za apsurdnim narativima, poput onog da hrvatske tajne službe šalju studente kako bi srušile vlast u Srbiji. Osim toga, ekonomska, politička i društvena situacija u Srbiji teška je zadnjih 10-ak godina, zapravo od dolaska na vlast aktualne vladajuće stranke koja je ‘okupirala’ apsolutno sve dijelove društva. To je sustav koji je dugoročno neodrživ i kad-tad je morao ‘puknuti’, a nesretni događaj u Novom Sadu bio je prijelomna točka. Pokazao je da je sustav došao do razine korumpiranosti zbog koje ljudi umiru. Vjerujem da u Hrvatskoj, iako postoji puno aspekata koji bi se mogli poboljšati, još uvijek nismo došli do one ‘točke pucanja’. Naravno, to ne isključuje činjenicu da bi se ona u jednom trenutku mogla dogoditi”.


Pročitajte više: ‘Društvo propada’: Veliki intervju Branke Galić o ravnopravnosti, Crkvi, politici i demokraciji


‘Hrvati se suočavaju s istim problemima, ali na prikriveniji način’

Iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) smatraju da se Hrvatska i Srbija bore s istim problemom, a to je duboko ukorijenjena korupcija u svim sferama društva, ali se hrvatsko društvo s tim problemom suočava “na tek malo drugačiji i moguće prikriveniji način“. Vrijeme je, smatraju, da se ne samo studenti, već i svi građani “probude” i postanu svjesni sve ozbiljnijih problema s kojima se društvo suočava, posebno kada su u pitanju najranjiviji pripadnici društva.

“Svi problemi proizlaze iz društveno-političkog sustava koji u svojoj srži ne funkcionira, što vladajući svim silama pokušavaju (i u tome, očito, uspijevaju) zamaskirati grandiozno predstavljenim površnim promjenama te neadekvatnim, zbrzanim i nestručnim reakcijama na slučajeve ‘zakazivanja sustava’ i ‘tragedija’ (kao što smo mogli vidjeti u slučaju napada u OŠ Prečko), koje figuriraju kao post factum političko zakrpavanje kako bi se skrenula pozornost s onoga što je potrebno za stvarnu promjenu – reforme sustava koja će se zasnivati na iskorjenjivanju duboko ukorijenjenog problema korupcije u svim sferama društva”, poručuju iz YIHR-a.

Studentima u Srbiji pridružili su se i građani – profesori i akademici, poljoprivrednici, glumci, aktivisti iz raznih organizacija civilnog društva, umirovljenici, srednjoškolci… Svi oni koji su svjesni da mogu i moraju iskoristiti svoj glas. Ipak, ističu iz YIHR-a, u Hrvatskoj i dalje ne svjedočimo takvoj svijesti, a ni želji, “bez obzira na to što nam se iz dana u dan servira sve više povoda za istu”.


Pročitajte više: Lobistica Maja Pokrovac: Uzimanje mita nije lobiranje, nego korupcija koja ne smije biti tolerirana


‘Odgajani smo da budemo poslušni i ne postavljamo previše pitanja’

U čemu je zapravo problem? Mogućih odgovora je mnogo. Mitić vjeruje da su studenti svjesni problema koji postoje, posebice onih koji su im bliski, ali im nedostaje volje za kolektivnu akciju. Za zajedničko djelovanje treba ispuniti dosta faktora: dobro se informirati, uključiti u različite grupe i inicijative, biti motiviran za djelovanje, vjerovati da je to način na se postigne promjena…

“Sve to zahtijeva angažman od studenata, a treba reći da smo često odgajani da poštujemo autoritete, budemo poslušni i ne postavljamo previše pitanja. Promijeniti takva vjerovanja vrlo je teško, što onda doprinosi činjenici da postoji određena zadrška od djelovanja”, upozorava Mitić.

Dodaje da je moguće i da studenti, ali i društvo općenito, smatraju da se svakako “ništa ne može promijeniti”. Na isto upozorava i YIHR. Kako kažu, moguće je da su građani “izgubili nadu da će ih institucije i predstavnici vlasti saslušati, da će svojim djelovanjem nešto promijeniti, pa svakako razmišljaju i o preseljenju u inozemstvo”.

Prisutan je i osjećaj rezigniranosti i indiferentnosti prema svim političkim i društvenim pitanjima. Na tome je, smatra Mitić, važno raditi sa studentima i općenito mladima, a pokušaji već postoje kroz različite inicijative i predmete poput građanskog odgoja. Ipak – nedovoljno.

“Mlade u Hrvatskoj od malih se nogu u sklopu formalnog obrazovanja ne(dovoljno) uči kako analitički i kritički pristupiti realnosti života u svojoj zemlji, koja su njihova građanska prava i kako ih mogu koristiti, niti ih se na to (dovoljno) potiče”, smatraju iz YIHR-a.


Pročitajte više: Stefania Skender i Maja Grbić pronašle način kako poduzetnici i znanstvenici U Hrvatskoj i izvan nje mogu zaustaviti iseljavanje mladih


Reakcije su nepostojeće ili kratkog trajanja

Rezultat toga ogleda se u činjenici da na veliki broj negativnih događaja reakcija društva izostane ili u najmanju ruku bude kratkog trajanja, kaže Mitić. U tom kontekstu možemo promatrati primjer tragedije u Osnovnoj školi Prečko, jer su društvo i sustav ponovno reagirali samo reaktivno, a ne i preventivno, ali važno je istaknuti i činjenicu da je pritisak društva u tom trenutku rezultirao određenim pozitivnim promjenama. Da se to nije dogodilo, smatra Mitić, “to bi sigurno bio trenutak za veće kolektivne akcije”. Iz YIHR-a ističu da nas taj događaj treba podsjetiti koliko je važno pružiti podršku prosvjedima koji ukazuju na strukturne probleme.

“Primjerice, štrajk liječnika s početka 2024. godine mogao je biti prekretnica da je naišao na veću podršku društva. Nažalost, često se solidariziramo tek kada problemi dosegnu osobni ili nivo naše uže zajednice. Kapaciteti za mobilizaciju povećavaju se tek kada problemi zahvate široku populaciju. Svijest o tome da se mnogi problemi u Hrvatskoj tiču svih nas može poslužiti kao pokretačka snaga za djelovanje. Bez tog zajedničkog osjećaja odgovornosti, teško je postići masovniji društveni angažman. No, ni tada situacija nije uvijek jednostavna, kao što vidimo i u Srbiji”, upozoravaju iz YIHR-a.


Pročitajte više: Jadna li je zemlja koja se ne srami


Kapaciteti za organizaciju su skromni, ključno je umrežavanje

Važno je pokrenuti i pitanje kapaciteta za organizaciju prosvjeda studentskih udruga i inicijativa u Hrvatskoj. YIHR smatra da su kapaciteti ograničeni, osobito među studentskim i neformalnim inicijativama. Takve inicijative obično čine male grupe mladih ljudi koji rijetko imaju značajnu podršku – institucionalnu, financijsku ili logističku. Kada je riječ o neformalnim studentskim inicijativama, njihova ograničenja dolaze i od činjenice da djeluju u okviru skromnih kapaciteta i oslanjaju se isključivo na entuzijazam pojedinaca. Bez institucionalne podrške ili snažne umreženosti s drugim organizacijama, njihov doseg i utjecaj ostaju ograničeni. S time se slaže i Mitić – organizacija prosvjeda je zahtjevna, “ali uz dobru komunikaciju i umrežavanje, puno se toga može postići”.

“Primjerice, na Filozofskom fakultetu nedavno smo imali prosvjed podrške kolegama u Srbiji i vrlo smo brzo ostvarili suradnju s Klubom studenata Fakulteta političkih znanosti. Potrebna je prije svega dobra volja i motivacija i već se s time puno toga može ostvariti”.

Iz YIHR-a dodaju da se neformalne studentske organizacije uvijek mogu obratiti za pomoć i podršku organizacijama civilnog društva (kao što je i YIHR) ako imaju inicijative ili aktivnosti koje bi htjeli započeti ili organizirati.

Foto: Canva / YouTube Al Jazeera Balkans / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Neravnopravnost u plaćama u sportu

Među 100 najplaćenijih sportaša nema žena

Portal Sportico, specijaliziran za vijesti iz sportske industrije, objavio je popis najplaćenijih sportaša na svijetu, a među prvih 100 nema niti...
- Advertisment -