Neradne nedjelje veća su šteta nego korist. Pate i kupci i trgovci

Otkad je zabranjen ili, možda bolje reći, ograničen rad trgovina nedjeljom, vode se polemike među trgovcima. Situacija koja se dogodila prošli vikend, kad su zbog praznika i nedjelje mnoge trgovine bile dva dana zatvorene, pokazala je kako se Hrvati zasad slabo navikavaju na neradne nedjelje, neovisno o tome podržavaju li ih ili ne. U otvorenim je trgovinama nastala neviđena gužva, a na ulaz se čekalo pred vratima.

U nekim su gradovima proglašeni sajamski dani kako bi trgovine radile nedjeljom i praznicima. Ovu je inicijativu pokrenula udruga Glas poduzetnika, a proširila se na 20-ak gradova.

U svojoj smo se LinkedIn anketi fokusirale na zaposlene majke koje čine većinu naših čitateljica. Upitale smo ih kad inače obavljaju glavninu svojeg tjednog shoppinga – preko tjedna ili vikendom. Odazvalo se njih 432, od čega njih 61% namirnice nabavlja vikendom, a 39% radnim danom.

Neradne nedjelje udar su na male poduzetnike

U komentarima su nam čitateljice otkrile i da im je online kupovina ipak najdraža, a jedan se čitatelj osvrnuo i na potez benzinskih postaja da prodaju kruh – što im se pokazao kao jako dobar poslovni potez.

Za mišljenje o neradnim nedjeljama i utjecaju iste na poduzetnike smo upitale Lanu Šiljeg, vlasnicu škole stranih jezika West End i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika, te dr. sc. Borisa Podobnika, prodekana na ZŠEM-u i člana Nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika.

“Ovakva zabrana u ovom gospodarstvenom kontekstu šteti poduzetnicima koji imaju trgovine, pogotovo vlasnicima malih trgovina koji teže podnose pad prometa,” rekla je Šiljeg.

U UGP su okvirno izračunali da pad prometa iznosi 5-6%. Uz to, krediti i troškovi i dalje idu, što je posebno problematično sezonalnim trgovinama koje se oslanjaju na sve te prihode kako bi ih akumulirali za ostatak godine, objasnila je Šiljeg.

“To je veliki stres za poduzetnike i njihove obitelji jer je neimaština najveći stres koji narušava obiteljski sklad.”, istaknula je.

Podobnik se slaže kako su neradne nedjelje jako loše za poduzetnike, a naročito male trgovce koji obično imaju samo jedan prodajni objekt.

“Zabrana znači da taj dan nemaju nikakav promet, za razliku od lanaca koji imaju više prodajnih mjesta. Kad jedan ne radi, drugi rade i povećavaju promet zbog zatvorene konkurencije,” objasnio je. “Zakon prelijeva promet i zaradu od malih prema velikima. Zato je ovaj zakon udar na male poduzetnike. Mali trgovci su na rubu profitabilnosti, a zabrane ih mogu otjerati u bankrot.”


Pročitajte više: Treba li zabraniti rad nedjeljom?


Pandemija utjecala na potrošačke navike

Navike potrošača prvi su se put masovno promijenile dolaskom pandemije. Primarno se to ogleda u odnosu prema online kupovini.

Jedno je istraživanje pokazalo kako je 76% ispitanika kupovalo online i prije pandemije, a taj je broj porastao na 85% nakon pandemije što predstavlja značajan rast. Paralelno, 65% ispitanika preferira kupovinu u fizičkoj trgovini.

Jasna je volja kupaca da odlaze u fizičku trgovinu u nabavu namirnica bez obzira na to što s pojedinih servisa mogu naručiti namirnice isti taj dan. No, isto kako je pandemija izazvala porast motivacije za online kupnju zbog ograničenih mogućnosti posjeta fizičkim trgovinama, ostaje nam vidjeti hoće li isti ili sličan efekt izazvati i neradne nedjelje.

Šiljeg tako napominje kako u Hrvatskoj nemamo tradiciju neradnih nedjelja poput Njemačke, a uvesti ovakav sistem nakon pandemije je jednostavno loš timing. “Iza nas su dva lockdowna kad smo imali zabranu rada i osjetan pad prometa.”


Pročitajte više: Mračna strana online shoppinga – stvari vraćene u trgovine gomilaju se na odlagalištima smeća


Kupci manjih trgovina prebacit će se otvorenima, a to su veliki lanci

Istaknula je kako su mjere za poduzetnike u lockdownu zapravo bile dobre za očuvanje radnog mjesta, a dobro je što su i pred sam kraj poduzetnicima nadoknađeni troškovi režija i najma prostora. Međutim, vlasniku biznisa nije bila nadoknađena propuštena zarada, što smatra nepovoljnim za male poduzetnike koji su ranjivi, a jako važni za cijeli ekosustav.

Ne radi se tu samo o trgovinama mješovitom robom, već i trgovinama poput cvjećarnica i suvenirnica čiji je promet najveći upravo blagdanima i nedjeljom.

“Zabranjen je rad 36 nedjelja, a postoje i 13 blagdana uz Uskrs, od čega u prosjeku dva padaju u nedjelju. Kad bi svi dani nosili jednak promet, mala trgovina ima gubitak prometa od 14% na godišnjem nivou,” rekao je Podobnik.

“Kako će kupci manjih dućana kupovati u trgovinama koje su otvorene, a lojalnosti prema malim trgovinama teško da ima, gubitak prometa je oko 10%.”


Pročitajte više: Radne nedjelje – evo kako će od srpnja raditi trgovački centri


Neradne nedjelje ne štite obitelji

Među argumentima za uvođenje neradnih nedjelja je bolji balans unutar obitelji. No, ni Šiljeg ni Podobnik ne slažu se s time.

“Smatram da neradne nedjelje prvenstveno dovode do disbalansa između velikih trgovačkih lanaca i malih trgovina. Ponavljam, veći je stres za obitelj nizak životni standard, a ovako ne doprinosimo zdravijoj dinamici unutar tih obitelji,” rekla je Šiljeg. Dodala je kako prema internim podacima UGP-a svega 7% ljudi u privatnom sektoru radi nedjeljom.

Podobnik je istaknuo kako se puno govorilo kako će novi Zakon o trgovini osigurati roditeljima da više vremena provode sa svojom djecom, a pri tome se najviše pozivalo na majke. No, pitanje je o kojem se broju majki radi.

“Ranija istraživanja pokazala su kako je nedjeljom ranijih godina radilo oko 7.5% cjelokupne radne snage, a u tom broju 2/3 su policajci, vojnici, liječnici i svi oni na koje se Zakon ne odnosi. Dakle, Zakon o trgovini se odnosi samo na nekih 2,5% svih naših radnika, a ima i nešto muških radnika, znači žene u trgovinama čine nekih 2% radne populacije.”


Pročitajte više: Kako mali poduzetnici mogu izgraditi jaki brand s minimalnim budgetom?


Izbor radnog dana pitanje je ekonomske slobode

No, ovaj zakon nije uzeo u obzir druge žene koje i dalje rade nedjeljom.

“Po čemu su majke u trgovinama vrjednije od policajki, vojnikinja, liječnica, medicinskih sestara, kuharica, spremačica i svih onih struka koje nedjeljom moraju raditi? Zakon segregira žene, ali i sve radnike i diskriminira. Posebno nije normalno da država zabrani rad majci koja vodi malu trgovinu ili cvjećarnicu i država joj zabrani rad, a ako bankrotira, država neće pomoći oko kredita. Branimo takvoj ženi rad, ali joj nećemo pomoći.”

“Osobno, kao vlasnica svoje tvrtke, sama želim odlučivati o tome kada sam angažirana. Zakon je već dobro pokrio obavezne dane godišnjeg, kao i dopunski rad i veće iznose plaće i skuplji rad nedjeljom,” rekla je Šiljeg koja svoju školu stranih jezika vodi već 17 godina. “Cijenim ekonomsku slobodu po tom pitanju i želim raditi u sustavu koji cijeni moju slobodu izbora i po pitanju dana koje radim uz jasno regulirane cijene rada.”

“Zakon je fokusiran na brigu o radnicima, ali nerijetko zanemaruje poslodavce koji su i radnici u svojim malim biznisima,” zaključuje Podobnik.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

  1. Iz argumenata koje je u iznijela gospođa Šiljeg, barem kako je to navedeno u članku, poučak je da kupci očito nedjeljom u trgovine ide da viškom novca kupe robu koja im inače potrebna nije.

  2. I da, zbog onih starijih moguće zaboravljivih i onih mlađih koji to iskustvo nisu priliku imali proživjeti, ukazujem da gospođa Šiljeg ili nije upućena ili svjesno prešućuje da je Hrvatska, jednako kao i još uvijek Njemačka, do Domovinskog rata imala višedesetljetnu tradiciju ne radne nedjelje i, dodatno, ne radnog subotnjeg poslijepodneva (i večeri, naravno), kada nije bila otvorena niti jedna trgovina i čak niti jedan kiosk.
    Dakle, od subote u podne do ponedjeljka ujutro nigdje nije bilo moguće kupiti niti pekarske proizvode, niti tiskane medije, niti duhanske proizvode i nitko zbog toga u tom razdoblju nije bio gladan i niti jedan kupac se zbog toga nije žalio i padao u depresiju.
    A onda je nakon Domovinskog rata nekim čudnim čudom odjednom zaključeno kako je rad trgovina nedjeljom tradicija Hrvatske i kako su građani Hrvatske duboko nesretni ako nedjelju ne mogu provoditi u trgovinama, a poslodavci zbog nemogućnosti rada trgovina nedjeljom pandemijski propadaju.
    Pa nemamo baš svi kratko pamćenje.
    Konačno, da je to tako kako nariču poduzetnici u trgovini u Hrvatskoj, poduzetnici u trgovini u Austriji i Njemačkoj su odavno trebali propasti i Austrija i Njemačka su odavno trebali ostati bez trgovina.
    Poučak je da ta izmišljena tradicija Hrvatske rada nedjeljom i razlozi za neizbježnu potrebitost istog, a kojima se istinski tek prikriva poduzetnička gramzivost, samo još jedan je skroman doprinos povijesti ljudske gluposti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

tražiteljice azila

Za žene je upravo donesena povijesna odluka Suda Europske unije

Sud EU-a ovog je tjedna donio presudu po kojoj se izbjeglički status može dodijeliti ženama tražiteljicama azila koje su usvojile temeljnu vrijednost...
- Advertisment -