Mala škola financija: Znate li što sve ulazi u vašu plaću?

Istraživanja su pokazala da je financijska pismenost u Hrvatskoj na vrlo niskim razinama zato donosim seriju članaka zamišljenu kao „Malu školu financija“ u kojoj ću objasniti osnove nekih pojmova i obračuna iz područja računovodstva i financija za koje smatram da bi svaki građanin trebao znati. Prvo ću objasniti obračun plaće koji je za neke ljude još nejasan.

Povezano:

Što ulazi u obračun plaće?

Kada razgovaramo o plaći, mahom svi mislimo o neto plaći i eventualnim dodacima (naknada za prijevoz, paušalni dodatak za prehranu i sl.), tj. onaj dio koji nam poslodavac uplati na tekući račun. No zašto je važno znati razliku između bruto i neto plaće, bruto 1 i bruto 2 iznosa plaće? Zato što ćemo se svi prije ili kasnije s poslodavcem i/ili potencijalnim poslodavcem pregovarati o uvjetima iz Ugovora o radu, prvenstveno o plaći.

Zakonom o radu je izričito određeno da se plaća ugovara u bruto iznosu, a zašto je tome tako, objasnit ću u nastavku članka. U Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim zemljama je pravilo da se doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez (ponegdje i zdravstveno osiguranje) isplaćuje iz plaće radnika, u trenutku obračuna tj. isplate plaće radniku.

Nekoliko kategorija za obračun plaće

Postoji nekoliko kategorija u obračunu plaće koje su vrlo važno za shvaćanje samog obračuna. Pa krenimo redom.

Bruto 1 – iznos od kojeg se obračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez i prirez.

Mirovinsko osiguranje 1. stup – obračunava se 15% od bruto 1 iznosa te uplaćuje u korist državnog proračuna.

Mirovinsko osiguranje 2. stup – obračunava se 5% od bruto 1 iznosa te uplaćuje u korist mirovinskih fondova na osobni račun radnika kao direktna mirovinska štednja, ali kojom se ne može raspolagati prije odlaska u mirovinu.

Dohodak – iznos koji se dobije oduzimanjem doprinosa za mirovinska osiguranja od bruto 1 iznosa.

Osobni odbitak – neoporezivi dio dohotka koji je oslobođen plaćanja poreza i prireza; osnovni iznos za radnika je 4.000,00 kn, a povećava se propisanim koeficijentima ovisno o uzdržavanim članovima obitelji, broju djece prijavljenih na PK kartici radnika i ostalim uvećanjima.

Porezni razredi – u Hrvatskoj postoje 2 porezna razreda, 1.porezni razred koji se oporezuje stopom od 24% (za dohodak do 30.000,00 kn) i drugi porezni razred koji se oporezuje stopom 36% (za dohodak iznad 30.000,00 kn).

Porez i prirez – uplaćuju se jedinicama lokalne samouprave sukladno mjestu stanovanja i rada; postotak prireza određuje svaki grad za sebe.

Neto plaća – iznos koji se dobije kad se od bruto 1 iznosa oduzmu doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez i prirez tj. onaj iznos koji dobije radnik na tekući račun kao svoju plaću.

Doprinos za zdravstveno osiguranje – obračunava se 16,5% na bruto 1 i to je obaveza i trošak isključivo poslodavca (ne oduzima se iz plaće radnika)

Bruto 2 – bruto 1 + doprinos za zdravstveno osiguranje tj. ukupan trošak plaće za poslodavca.

Kako to izgleda u praksi, kod stvarnog obračuna? Pretpostavimo da radnik živi i radi u Zagrebu, da je ugovorio bruto 1 plaću 10.000,00 te da na svojoj PK kartici nema prijavljenih uzdržavanih članova niti prijavljene uzdržavane djece.

Bruto plaća    10.000,00
Doprinos za mirovinsko osiguranje 1.stup 15%      1.500,00
Doprinos za mirovinsko osiguranje  2.stup 5%          500,00
Dohodak      8.000,00
Osobni odbitak      4.000,00
Porezna osnovica      4.000,00
Porez stopa 24%          960,00
Prirez stopa 18% za Zagreb          172,80
Neto plaća      6.867,20
Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5%      1.650,00
Bruto 2 iznos plaće=ukupan trošak plaće za poslodavca    11.650,00

Koje doprinose morate plaćati?

Dakle, polazna osnovica za obračun je bruto 1 iznos plaće od kojeg treba odbiti doprinose za mirovinsko osiguranje, čime dolazimo do iznosa dohotka. Od iznosa dohotka oduzimamo osobni odbitak tj. neoporezivi iznos plaće, i dolazimo do osnovice za obračun poreza, oporeziv stopom ovisno o iznosu same osnovice. U našem primjeru to je 24% jer je osnovica manja od 30.000,00 kn. Iznos poreza je osnovica za obračun prireza, koji je najveći u Zagrebu i obračunava se po stopi od 18%. Na primjer, u Karlovcu je to 12%, Osijeku 13%, Zadru 12%, Rijeci 15% itd.

Iznos neto plaće dobijemo kad od iznosa dohotka oduzmemo iznose poreza i prireza.

Doprinos za zdravstveno osiguranje je isključivo trošak poslodavca, te se obračunava na bruto 1 iznos u postotku od 16,5%, čime dolazimo i do ukupnog troška plaće, tzv. bruto 2 iznosa.

Obračun plaće – udržavani članovi obitelji

U slučaju da je radnik iz našeg primjera imao prijavljenog uzdržavanog člana obitelji, osobni odbitak bi mu se povećao za 1.750,00 kn, za jedno dijete još 1.750,00 kn, za drugo dijete još 2.500,00 kn itd. i samim time bi platio i puno manje poreza i prireza (ako bi uopće i platio, jer ako je osobni odbitak veći od dohotka, tada nema ni plaćanja poreza i prireza) pa bi samim time dobio i veću neto plaću.

Ovo je najjednostavniji obračun plaće, no postoje tu mnogi slučajevi koji se mogu pojaviti, od godišnjeg odmora, bolovanja, rada nedjeljom, praznikom i neradnim danom, noćnog rada, rada u drugoj smjeni, prekovremenog rada, dvokratnog rada… kombinacija i mogućih slučajeva je zaista puno. Ali prikazani primjer je osnova za razumijevanje samog obračuna.

Povezano:

Pazite pri sklapanju ugovora o radu

Prilikom ugovaranja plaće najčešće razgovaramo o neto plaći jer to je onaj iznos koji nas zanima, koji ćemo dobiti na tekući račun i kojim ćemo u konačnici raspolagati. Ali važno je razmisliti o tome kod potpisivanja ugovora o radu te dobro pogledati članke koji se odnose na sami iznos plaće. Naime, vrlo je čest slučaj da poslodavci prije nego sklope ugovor o radu sa radnikom, u razgovoru saznaju ima li radnik prijavljenog uzdržavanog člana obitelji ili djece na svojoj PK kartici, pa sukladno toj informaciji u ugovoru o radu navedu iznos bruto 1 plaće.

Što to zapravo znači? Znači da je i ukupan trošak plaće manji za poslodavca, iako radnik dobije prvotno dogovoreni iznos neto plaće na tekući račun. Ali osobni odbici nisu zamišljeni kao olakšica koju će koristiti poslodavci, nego upravo radnici, i da dobiju veći iznos neto plaće u slučaju kad uzdržavaju člana obitelji ili imaju prijavljenu djecu na svojoj PK kartici. Bruto 1 u ugovoru o radu bi isključivo trebao biti izračunat na način da se uzme u obzir samo osnovni odbitak radnika.

U nekim zemljama je sasvim uobičajeno razgovarati o bruto plaći (SAD npr.) jer su radnici dužni sami izdvajati iz svoje plaće štednju za mirovinsko osiguranje i najčešće nemaju ugovoreno zdravstveno osiguranje, nego su ga također dužni sami financirati iz ugovorene bruto plaće. To nije obveza poslodavca, nego samog radnika. I najčešće se u tim zemljama zdravstveno osiguranje smatra kao dodatna beneficija i motivacija za radnika (npr. Kanada), jer svi znamo kako je zdravstveni sustav u tim zemljama prilično skup.

Nadamo se da smo objasnili osnovne pojmove vezane uz obračun plaće u Hrvatskoj, a u sljedećim člancima ćemo se također baviti korisnim pojmovima u cilju poboljšanja financijske pismenosti.

Autor: Snježana Fember Mateša, vlasnica tvrtke Taris

Foto: Unsplash

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Biocrystal

Hrvatska inovacija Biocrystal osvojila prestižnu nagradu na jednom od najznačajnijih sajmova...

BC TECH kompanija dobitnik je godišnje nagrade “20 PLUS 20” za svoj proizvod Biocrystal®, a koju dodjeljuje jedan od najznačajnijih sajmova...
- Advertisment -