Top 5 jezičnih pogreški u hrvatskom jeziku

UNESCO je na Glavnoj skupštini 1999. godine proglasio 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika. Od tada se ovaj dan obilježava svake godine ne bi li se naglasila ravnopravnost svih naroda i njihova sloboda izražavanja i stvaranja djela na vlastitom jeziku.

Međutim, koliko zaista poznajemo materinski jezik? Koje su najčešće pogreške? Jesmo li ih uopće svjesni? Odgovor na ova pitanja i nije baš jednostavan. Svatko će, naravno, odgovoriti za sebe. Ipak, kako bismo upozorili na važnost njegovanja materinskog jezika, u nastavku vam donosimo neke od pogrešaka. Odlučili smo se za one najbanalnije, najnevjerojatnije, ali ipak najprisutnije. Pa krenimo…

Sumljati ili sumnjati

Ovo je definitivno broj 1 po našem izboru. Zavirite li na društvene mreže, vrlo ćete brzo shvatiti da svi oko vas nešto sumljaju. Sumlja je sveprisutna. To je u redu. U potpunosti podržavamo svako preispitivanje i kritičko razmišljanje. Ipak, prije nego krenete javno progovarati o svojim nedoumicama, imajte na umu da su ispravni oblici sumnja i sumnjati.  Dakle, od sada sumnjamo na pravopisno ispravan način.

Ne znam ili neznam

Ako u nešto sumnjate, znači da niste sigurni u nešto ili jednostavno da to neznate. Neznanje je isto u redu. Čovjek uči dok je živ. Srećom, veoma se lako može provjeriti i naučiti kako se piše ne znam. Niječna čestica ne i glagol uvijek se pišu odvojeno. Dakle, pišemo ne znam. Ono što mi ne znamo jest razlog zbog kojeg tako često nailazimo na neznam, nesmijem, nemogu itd.

Jel’ ili jer

pogreške u hrvatskom jeziku

Kao što smo obećali, nećemo se baviti „strogim“ pravopisom i gramatikom. Bavimo se banalnim greškama – onima koje ni sami ponekad ne možemo objasniti. To nas dovodi do jel’. Jel’ je krnji oblik skupa je li (trećeg lica jednine nenaglašenog prezenta glagola biti i čestice li). S druge strane, jer je uzročni veznik i znači „zato što“. Ispravna su, dakle, oba oblika dok god ih koristite u ispravnom kontekstu. Ne dopustite da vaš tekst izgubi na važnosti jer pogrešno koristite jel’.

Ni s kim ili s nikim

Kada se neodređene zamjenice (nitko, ništa, nikakav, nikoji i sl.) upotrebljavaju uz prijedloge na, o, od, po, pred, s, u i za, sastavnica ni odvaja se i piše ispred prijedloga. Sada kada znate da je ni s kim ispravan oblik, ne odstupajte od toga ni za što.

S/Sa

Od ove nam se pogreške ne diže kosa na glavi kao od sumlje, ali ipak smo je odlučili uvrstiti u naših TOP 5. Zašto? Pa zato što je s mala riječ koja mnogima zadaje velike probleme. Mnogim govornicima nije jasno kada se koristi oblik s, a kada sa. Pa razjasnimo…

U hrvatskom jeziku ovaj prijedlog glasi s. Međutim, kada se nađe ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž ili glasovnim skupovima ks, ps i pš, dodajemo mu a pa u tim slučajevima ovaj prijedlog glasi sa. Riječ je o jednom prijedlogu kojem u određenim slučajevima dodajemo a radi lakšeg izgovora.

Ovo je naših top 5 „omiljenih“ pogrešaka. Nadamo se da smo otklonili nedoumice. Ako ih niste ni imali, nadamo se da smo vas barem nasmijali. Ako i sami primjećujete neke nespretne jezične vratolomije i imate omiljene pogreške, javite nam… i naravno, sretan vam Dan materinskog jezika!

Autor: Jezični centar Sintagma

Želite naučiti strani jezik? Olakšati poslovnu komunikaciju? Omogućiti si bolje poslovne prilike? – Jezični centar Sintagma je Vaše rješenje!
 Sintagma je prevoditeljski centar i suvremeno edukacijsko mjesto koje ima odgovor na sve Vaše jezične probleme! Tu smo da Vam olakšamo komunikaciju…

Foto: Sintagma

PROČITAJTE JOŠ:

1 KOMENTAR

  1. Zar se jel’ ne piše je l’? U protivnom znači da smo nešto upravo (po)jeli. Zato ide odvojeno ‘je li’ u odnosu na ‘jeli’ i samim tim taj krnji oblik ispada je l’.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Izmjena zakona o doprinosima

Zašto je izmjena Zakona o doprinosima nužna za poduzetništvo?

Novi Zakon o doprinosima stupio je na snagu 1.1.2019. godine i donio brojne promjene. Njime se obvezuje da članovi uprave, izvršni...