Posao u Kanadi, život u Hrvatskoj – gdje je bolje?

Posljednjih godina Kanada je postala omiljena destinacija za mlade i obrazovane Hrvate i Hrvatice koji pokušavaju napustiti domovinu u potrazi za boljim životom. Osim što za dolazak u Kanadu nije potrebna viza te je puno lakše dobiti radnu dozvolu nego u SAD-u, mnogima na ruku ide i činjenica da su kanadske tvrtke prepoznale kvalitetu hrvatske radne snage pa su spremne i platiti troškove dolaska iz Hrvatske.

Međutim, uvijek postoji i druga strana priče. Porazgovarali smo s Lucijanom Jerković, rođenom Kanađankom koja se nakon fakulteta doselila u Hrvatsku. Prvotni plan je bio da ostane godinu dana, no to se nekako produljilo na punih 17.

Došla upoznati obitelj pa osnovala svoju

Lucijana Jerković rođena je u Calgaryu kao najmlađa u obitelji koja podrijetlo vuče iz Hrvatske. Nakon završenog školovanja u Kanadi, 1997. godine odlučila je posjetiti Hrvatsku i ostati godinu dana.

‘Odluka je pala iz nekoliko razloga. Želje za samostalnosti i da upoznam širu obitelj koja je živjela ovdje; imovinskih razloga, jer sam htjela ocu riješiti neke imovinske stvari, a najbitniji razlog je bio, da prije nego što se uvalim u kanadski ritam rada, gdje godinama ne bih imala više od dva tjedna godišnjeg odmora, iskoristim priliku da putujem i istražim korijene’, započinje svoju priču naša sugovornica.

No, kao i sve u životu, sudbina je imala drugačiji plan. Po dolasku u Hrvatsku, pronašla je dobar posao, zaljubila se i udala. Priznaje kako tih prvih nekoliko godina nije razmišljala o povratku u Kanadu. Stvari su se promijenile nakon rođenja prvog sina.

‘Kad sam rodila prvog sina, prvi sam put pomislila kako bih se htjela vratiti, ali isključivo da budem blizu roditeljima. Nakon rođenja drugog sina, još sam jednom ozbiljno razmišljala o povratku u Kanadu, ali je opet pobijedila Hrvatska. Nakon povratka s drugog porodiljnog sam nekoliko godina normalno radila i odgajala djecu u Zagrebu te tada shvatila kako sam imala jako dobro organiziranu skrb za djecu i kako su vrtići ovdje jako dobri. Tek posljednjih 4-5 godina, otkako je stariji sin krenuo u školu te kad je stabilnost dobrog posla nestala, ponovno sam priželjkivala povratak u Kanadu. Sada je ta želja izražena ne toliko zbog mene, nego zbog sinova i nezadovoljstva školskim sustavom. Želim im pružiti drugu vrstu obrazovanja. Tako da možda se dogodi da se ipak u nekom trenutku pokupimo i vratimo se’, iskrena je Lucijana Jerković.

Posao_u_Kanadi_Lucijana_Jerković
Lucijana Jerković, MBA promocija

Kanada nudi više izbora, ali i Hrvatska ima svoje prednosti

Kako je naša sugovornica pola svog života provela u Hrvatskoj, a pola u Kanadi zamolili smo ju da napravi usporedbu između života i rada u te dvije države. Odmah nam je istaknula kako i jedna i druga imaju svoje prednosti i mane.

‘Bježim od generalizacija, jer mi je najmrskije kad netko kaže, „U Kanadi nije tako“ ili u „Kanadi je sve bolje“ ili „Na zapadu…“, ili pak obrnuto, „U Hrvatskoj uživaš“, „Ljudi u Hrvatskoj ne rade, vidi kako su kafići popunjeni“, itd… Kad uspoređujem, želim usporediti specifične stvari, i to u pravom kontekstu’, naglašava Lucijana i napominje kako ona nije radila u Kanadi, osim tijekom studija, pa se njena usporedba temelji na tim iskustvima.

‘Rekla bih da u Kanadi ima više fleksibilnosti u pronalasku posla, barem u većim gradovima, jer jednostavno ima više izbora. Nema iste sigurnosti, posao može nestati preko noći. Isto tako ima puno više mogućnost fleksibilnog rada – „part time“ (pola radnog vremena), rad od kuće, „temping“ (kao zamjena), itd. Moje iskustvo u Hrvatskoj je da i dok nije bilo krize, tržište je bilo nefleksibilno te je fleksibilnost u radu tek sada u nastajanju. Isto tako je puno zatvorenije tržište rada u smislu struka – netko tko ima iskustvo, a nije određene struke, vrlo često će biti odbačen kao potencijalni kandidat za posao’, kaže Lucijana.

Pitali smo ju i kakva je situacija kod usklađivanja privatnog i poslovnog života u ove dvije države i dobili iznenađujući odgovor.

‘Koje su prednosti i mane … hmm … opet ću krenuti od sebe i mog iskustva. Ja sam u Hrvatskoj imala puno bolji „work-life balance“. Manje novaca, da, ali više godišnjeg odmora, socijalnije okruženje u smislu bolovanja i brige o djeci, itd. U Kanadi, odnosno barem u Cagaryu, rekla bi da se život puno više vrti oko posla te se ima manje slobodnog vremena’, pojašnjava naša sugovornica.

I trudnice mogu naći posao u Kanadi

Kako je svoja dva sina rodila u Hrvatskoj, teško joj je govoriti o majčinstvu u Kanadi iz prve ruke, ali nam je ispričala iskustvo svoje kume koja je svoja dva sina rodila upravo u Kanadi.

‘Ona je kao trudnica iz Slovenije otišla natrag u Kanadu i našla posao unutar tri tjedana. Bilo joj je bitno skupiti dovoljan broj radni dana da bi stekla pravo na novčanu naknadu za vrijeme porodiljnog dopusta. Nije imala problema u pronalasku posla i radila je do nekoliko dana pred porod. Posljednjih petnaestak godina, u Kanadi je porodiljni isto godinu dana (maksimum), ali poslovne žene često ne iskoriste više od nekoliko mjeseci. Moja kuma je koristila cijelu godinu, ali zbog visoke cijene vrtića i nedostatka mjesta za manju djecu odustala je od povratka na radno mjesto. To je česta pojava, da žene ostanu doma nekoliko godina do predškolske dobi. Moj osobni stav je da je do škole bolji sustav predškolskog odgoja i vrtićki sustav u Hrvatskoj nego u Kanadi, ali da je školski sustav u Kanadi bolje organiziran za obiteljski život nego u Hrvatskoj’, ispričala nam je Lucijana Jerković.

Posao_u_Kanadi_Lucijana_Jerković_1

Briga za malu djecu, prvenstveno onu vrtićke dobi, u Kanadi je skuplja nego u Hrvatskoj, u odnosu na primanja. Kako ističe naša sugovornica, nije rijetkost da je trošak vrtića veći od primanja. Stoga ne iznenađuje da se žene odlučuju na ostanak kod kuće do polaska djece u školu. Jedan dio odlučuje se na povremeni rad kako bi ostale u toku, dok se druge odlučuju na neki oblik rada od kuće. Za razliku od Hrvatske, naglašava naša sugovornica, žene se nakon takve stanke koja može trajati i nekoliko godina, mogu opet zaposliti i nastaviti sa svojom karijerom.

Neke se pak žene odlučuju na privatan oblik čuvanja gdje uz dozvolu mogu čuvati grupu od šestoro ili sedmero djece u svom domu. Takav oblik brige za djecu posebno je popularan među ženama koje rade. Ono što Kanada ima, a u Hrvatskoj je rijetkost, su vrtići u sklopu velikih korporacija te kratkotrajni programi brige poput ‘after-school care’ koji se dodatno plaća.

Nema sigurnosti posla, ali može se napredovati

Iako Lucijana Jerković radi i živi u Hrvatskoj, pitali smo ju, zna li kakvo je stanje s diskriminacijom na poslu u Kanadi, barem prema pričama njenih prijateljica.

‘Mislim da ima manje diskriminacije na poslu te da napredovanje je moguće za one koje to žele i rade na tome’, kaže naša sugovornica, ali i nastavlja kako prekid karijere zbog djece i nedostatak ambicija otežavaju napredovanje u karijeri. ‘Imam puno prijateljica koje ne žele napredovati. Koje su sretnije s manje odgovornosti, kako bi mogle postići bolji balans između privatnog i poslovnog života.’

U Hrvatskoj je još uvijek većina ugovora o radu na neodređeno vrijeme, iako se teško može govoriti o sigurnosti posla. Ni u Kanadi nema sigurnog posla, ali je mnogo lakše ostati bez posla preko noći. Međutim, doprinosi se uplaćuju svima.

‘Možeš imati puno radno vrijeme i ugovor koji ne predviđa fiksni rok, ali taj ugovor nema sigurnosti i radni se odnos može prekinuti od danas do sutra. Isto tako, honorarni poslovi nisu u istoj kategoriji, pojam staž se ne poima na isti način. Svaki sat rada u Kanadi se evidentira i uplaćuje se u mirovinski sustav. Ja sam kao studentica radila u prosjeku 16 sati tjedno u jednoj drogeriji. S plaće mi se skidao porez i doprinosi poreznom sustavu. Za tu vrstu posla niti ne postoji ugovor, nego je prijava na bazi SIN broja (slično našem OIBu). Ima puno ‘part-time’ poslova, ima puno više fleksibilnih oblika zaposlenja – rad od kuće, temping (privremeni rad), dnevničarski poslovi, part-time (možete raditi za više poslodavaca istovremeno), itd. Pronaći posao s punim radnim vremenom i dobrim beneficijama (poput dopunskog zdravstvenog osiguranja, plaćenog godišnjeg odmora, drugog mirovinskog stupa) vjerojatno je teže’, priča naša sugovornica.

Ostati ili otići?

Obitelj naše sugovornice još uvijek važe hoće li ostati u Hrvatskoj ili otići u Kanadu. S obzirom na to da ona ima obitelj i prijatelje i u Hrvatskoj i u Kanadi, odluka nije jednostavna. Svodi se na vaganje između onoga što imaš ‘kod kuće’ i što ti se nudi ‘u tuđini’.

Što biste vi odabrali?

Foto: privatna arhiva Lucijane Jerković

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Stop nepotrenim nametima

UGP organizira potpisivanje peticije “Stop nepotrebnim nametima”!

Udruga Glas poduzetnika odlučila je organizirati potpisivanje peticije STOP nepotrebnim nametima kojom se traži ukidanje obvezne članarine u HGK-u, HOK-u i...