Zdenka Lončar je na mjesto pomoćnice ministra za malo i srednje poduzetništvo došla iz međunarodne korporacije. Naviknuta na postizanje postavljenih ciljeva, u svom timu je implementirala mnoštvo dobrih praksi, pa je tako u njenoj upravi 44% manje bolovanja, dok je cijelo Ministarstvo ostvarilo smanjenje od 13%. Korporativna efikasnost implementirana u Ministarstvu rezultirala je drastičnim smanjenjem prekovremenih sati na svega 1%.
S njom smo razgovarali o njenoj karijeri i planovima Ministarstva za žensko poduzetništvo.
Zdenka Lončar – iz korporacije u javni sektor
Kako to da ste se odlučili dinamičnu korporativnu karijeru zamijeniti karijerom u javnom sektoru?
Poziv ministra se ne odbija! Svi smo spremni komentirati da ništa u državi ne valja, svi smo spremni stajati sa strane i kritizirati. Svi govore da treba imati puno više ljudi s iskustvom iz realnog sektora, onih koji znaju i razumiju potrebe gospodarstvenika. Prije no što sam došla u ministarstvo sam radila 26 godina u realnom sektoru: od studentskih poslova, sezonskih poslova, kod mikro i malog poduzetnika, surađivala s/radila za velike i najveće i donosim upravo to traženo iskustvo. Promjene neće donijeti netko drugo, one počinju s nama i u nama samima i ja sam taj dio spremna odraditi.
Što vam je iz korporativnog svijeta pomoglo u javnom sektoru, a koje vještine ste dodatno morali razviti?
Iskustvo rada u najboljim svjetskim korporacijama, na regionalnim pozicijama je nemjerljivo i apsolutno sve je primjenjivo za rad u javnom sektoru. Ne želim i odbijam razviti dodatne vještine koje uključuju prihvaćanje sporosti i tromosti, koje uključuju odbijanje odgovornosti za (ne)učinjeno. Razmišljam, radim i ponašam se na isti način kao i u privatnom sektoru: red, rad, rokovi i ono najvažnije: rezultati.
Javni posao uključuje i prisutnost u medijima od čega mnoge žene zaziru. Čim ste imenovani, završili ste u medijima zbog sadržaja svog životopisa. Kako ste se s tim nosili?
Prisutnost u medijima je sastavni dio pozicije na kojoj sam trenutno angažirana. Treba imati u vidu i vrijeme kada je nešto napisano (sezona tzv. „kiselih krastavaca“ ili u predizbornoj fazi i sl.), u koju svrhu i tko je to napisao. Sasvim sigurno da postoji i ona da je na žene jednostavnije, lakše napasti, jer se neće ili ne mogu braniti. “Ako si se uputio prema cilju i putem počeo zastajkivati i kamenjem gađati svakog psa koji laje na tebe, nikad nećeš stići na cilj.” Ima stvari na koje treba reagirati, a ima i onih na koje ne treba uopće obraćati pažnju.
Kako možemo potaknuti još visokokvalficiranih žena s međunarodnim iskustvom da se angažiraju u javnom sektoru i politici? Što vi vidite kao dobre strane ovakvog posla i karijere u javnom sektoru?
Žene same trebaju osjetiti potrebu za aktivnim sudjelovanjem u javnom sektoru i politici i to je onaj osnovni problem kod nas žena. Ono što danas imamo je rezultat nekih prošlih vremena kada smo bile drugačije odgajane. Danas trebamo odgajati našu djecu: dječake da poštuju žene, majke, bake, sestre i prijateljice i njihova prava, a djevojčice da su i one više nego kvalitetne i kvalificirane da sutra imaju ravnopravni status u društvu.
Dobra strana posla u javnom sektoru je da znate da ste svojim kvalitetnim, poštenim i iskrenim pristupom poslu, ljudima s kojima radite i poduzetnicima kojima se obraćate, a nadasve rezultatima sigurno doprinijeli promjenama u društvu i načinu poslovanja. Promjene su vidljive i one se dešavaju!
Kako Ministarstvo planira potaknuti žensko poduzetništvo, prvenstveno startupove?
Upravo temeljem svih prethodnih i sadašnjih mjera i aktivnosti koje je Ministarstvo poduzetništva i obrta poduzimalo imamo danas rezultate s kojima se malo europskih zemalja može pohvaliti: RH je jedna od rijetkih EU zemalja koja ima vlastitu Strategiju razvoja ženskog poduzetništva 2010. – 2013., upravo završavamo analizu po istoj i na temelju toga će do konca svibnja biti i donesena nova Strategija za razdoblje 2014. – 2020.; 30% svih poslovnih subjekata su u vlasništvu žena; u zadnjih 5 godina smo postigli da nam je prosjek 41,4% svih korisnika bespovratnih potpora bio u korist žena.
Jedna od vrlo konkretnih mjera je i preferencijalni sustav bodovanja za žene poduzetnice na mjerama bespovratnih potpora našeg Poduzetničkog impulsa. Odrađen je cijeli niz aktivnosti na terenu u suradnji s ostalim ministarstvima, komorama, poslovnim udruženjima, JLS-ima itd. Isti pristup imamo i za mlade i poduzetnike početnike: kontinuirani rad na terenu poduprt s argumentima i konkretnim aktivnostima. Drugu godinu za redom smo odradili predstavljanje našeg programa Poduzetnički impuls na terenu, idemo prema županijama i gradovima, kapilarno informiramo poduzetnike na svim razinama.
Za mlade poduzetnike početnike također postoji preferencijalni sustav bodova. Naša agencija Hamaginvest je uvela jamstva za poduzetnike početnike, sad su oni dodatno osigurani i od strane EIFa pa tako EU početnici mogu dobiti jamstva u visini do 80% odobrenog kredita što prije nikako nije bio slučaj. Prošle godine uvedeni su i mikrokrediti, upravo za poduzetnike početnike u visini do 70.000kn uz kamatnu stopu od 0,99% na razdoblje do 5 godina i max poček do 6 mjeseci. Za inovatore start-upove smo ove 2014. godine uveli da se mogu sa svojim idejama prijaviti i kao fizička lica i tek ako njihova ideja/njihov projekt dobije zeleno svjetlo i ako žele dobiti bespovratna sredstva u iznosu od 5.000-50.000kn imaju obvezu osnovati gospodarski subjekt.
Samo prošle 2013. godine sam osobno sudjelovala na 5 start-up vikend događanja (2x Zagreb, 1x Rijeka, 1xDubrovnik, 1x Pakoštane) gdje smo se upravo obraćali mladoj generaciji, onima s idejama i onima koji su najpropulzivniji sa svojim projektima. Sve su to novine koje Ministarstvo poduzetništva i obrta kontinuirano uvodi temeljem onoga što znamo, temeljem onoga što slušamo potrebe poduzetnika i pratimo trendove.
Budući da imamo jako malo podataka o poduzetnicama, da li planirate napraviti neku ozbiljniju analizu ženskog poduzetništva po regijama, industrijama, vlasništvu…jer jedino će na taj način biti moguće pratiti napredak, slažete li se?
U sklopu već spomenutog Izvješća o strategiji razvoja ženskog poduzetništva za razdoblje 2010. – 2013. ćemo imati cijeli niz podataka koji će biti podloga za razdoblje 2014. – 2020. Osobno nisam zadovoljna kvalitetom istih i sasvim sigurno da ćemo u razdoblju koje slijedi posvetiti dužnu pažnju poboljšanju kvalitete svega što se tiče razvoja poduzetništva kod žena: od boljeg planiranja, boljeg praćenja dogovorenih aktivnosti na terenu, boljeg promoviranja i boljeg učenja za poduzetništvo.
Želim posebno istaknuti veliku i značajnu ulogu našeg SEECEL-a (South East Europe Center for Entrepreneurial Learning) i sve što kolegice tamo rade upravo na promicanju važnosti učenja za poduzetništvo s posebnim naglaskom na žene i vodeću ulogu Hrvatske u regiji u tom pogledu.
Foto: Dulist, privatna arhiva
