Žene u upravama isplativa su investicija

Žene teško ulaze u upravne i nadzorne odbore iako su veoma često imenovane na mjesta pomoćnica odnosno asistentica tim istim članovima odbora. U Hrvatskoj se postotak žena u upravnim i nadzornim odborima kreće između 10 i 20 posto, ovisno o vrsti tvrtke odnosno kompanije i da li je ona javna ili privatna.

Međutim, da žene na čelu tvrtke mogu višestruko pridonijeti njenom razvoju i poboljšati rezultate najbolje pokazuje posljednji primjer iz, ne tako daleke nam, Španjolske.

Žene u upravama donose bolje rezultate

Naime, kada su 2009. u španjolskom operateru telefona i interneta, Jazztelu povećali broj žena u svom upravnom odboru, nisu mogli ni sanjati kakve će to posljedice imati pet godina kasnije. Još 2007. godine španjolska je vlada donijela zakon prema kojem bi državne kompanije morale povećati udio žena u upravnim i nadzornim odborima u sljedećih 8 godina na barem 40 posto. Tek je nekoliko kompanija uspjelo u tom naumu. Korak koji je Jazztel napravio višestruko im se isplatio. U proteklih pet godina vrijednost dionica im se povećala više od šest puta.

Predsjednik odbora, Leopoldo Fernandez Pujals, za Bloomberg je pojasnio kako je uopće došlo do toga da Jazztel dobije čak četiri direktorice. On je, igrom slučaja, 2009. godine pročitao jedno istraživanje koje je zaključilo kako kompanije donose bolje odluke kada je u upravnom ili nadzornom odboru barem jedna žena. Od regrutera ExcellentSearch & Selection zatražio je da pronađu dvije žene s različitim životopisima. Oni su pronašli četiri, ponudili ih Pujalsu, a on je, oduševljen njima, zaposlio sve četiri.

Pujals ističe kako je uvjeren da je uspjeh kompanije u potpunosti vezan uz činjenicu da u upravnom odboru sjede četiri žene.

žene_u_upravama

Žene donose bolje odluke

Pujalsov stav podupire i istraživanje Credit Suisse Group iz 2012. godine koje je pokazalo kako su u prosjeku, globalne kompanije u čijim nadzornim odborima sjedi barem jedna žena, imale 16 posto bolje rezultate u periodu od 6 godina. Za usporedbu, u isključivo muškim kompanijama, rast je bio 12 posto. I podaci o prihodima su bolji. Tvrtke sa ženama u odborima imale su 14 posto veće prihode, dok su tvrtke s isključivo muškim odborima imale rast od 10 posto.

Treba li istaknuti i da su kompanije sa ženama u odborima imale bolje rezultate na burzi, manji dug te bilježile bolje ukupne rezultate.

‘Kad se u obzir uzmu različita stajališta, u našem slučaju to su ženski stavovi i razmišljanja, dolazimo do drugačijih pogleda na stvari, drugačijih perspektiva. I smatram da se u tom slučaju na kraju donose bolje odluke’, istaknula je u intervjuu jedna od četiri članice Jazztelovog upravnog odbora, Elena Gil.

Hrvatska još uvijek kaska

Za razliku od Španjolske, Hrvatska nema zakon kojim bi se odredio udio žena u nadzornim i upravnim odborima javnih tvrtki. Tek je u Zakonu o ravnopravnosti spolova navedeno kako bi se trebalo težiti poduzimanju pozitivnih mjera radi zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova.

Međutim, posljednji podaci iz istraživanja koje je proveo Deloitte pokazuje kako udio žena u upravama najvećih kompanija u Hrvatskoj iznosi tek oko 12 posto. Treba napomenuti i da je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj zabilježen pad udjela žena u upravnim i nadzornim odborima. Samo je u 2013. u odnosu na 2012. taj pad iznosio tri posto.

žene_u_upravama_1

I istraživanje koje je proveo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazalo je kako u Hrvatskoj još uvijek postoji “stakleni strop za žene koje svoju karijeru žele graditi na višim rukovodećim pozicijama”.

“Činjenica da na jednu ženu na rukovodećem mjestu dolaze gotovo 2 muškarca, odnosno da je na najvišoj razini rukovodećih mjesta taj omjer 1:3.3, ukazuje na visoku vjerojatnost izravne diskriminacije žena pri zapošljavanju na rukovodeća mjesta na hrvatskom tržištu”, ističe se u istraživanju.

Pravobraniteljica je u svom istraživanju navela kako bi trebalo uvesti zakonsku obvezu postizanja zastupljenosti žena od minimalno 40 posto na najvišim rukovodećim radnim mjestima. U prijevodu, trebalo bi napraviti ono što je Španjolska uvela prije više od sedam godina.

Norveška je još 2002. uvela kvote za žene i uspjela u naumu da u javnom sektoru žene čine 40 posto članova nadzornih odbora. No, to je rezultiralo nedostatkom žena na nižim, managerskim pozicijama u privatnom sektoru. Glavni razlog je u tome što im javni sektor pruža fleksibilnost koju nemaju u privatnom sektoru. Stoga se sad poziva na uravnoteženje ‘obiteljskih’ obveza za žene i muškarce kako bi oba spola bila jednako “rizična” za poslodavce.

Kako je stanje u Hrvatskoj loše i na tom području, stvari će se morati mijenjati. Naime, Hrvatska je u srpnju 2013. godine postala članica Europske unije pa će morati razmisliti o uvođenju kvota.

Europska komisija je još krajem 2012. godine usvojila prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europe o povećanju broja žena na visokim pozicijama trgovačkih društava koja kotiraju na burzi. Prema toj Direktivi, do 2020. godine tvrtke koje kotiraju na burzi morale bi imati barem 40 posto direktorica u svojim redovima. No, Direktivu tek trebaju izglasati i usvojiti da bi ona postala važeća za sve zemlje članice.

Možda onda i u Hrvatskoj netko shvati da žene na rukovodećim položajima mogu biti samo “plus”, a ne “minus”.

Foto: 123rf

 

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

nominacije za najbolje poduzetnice

Objavljene ovogodišnje finalistice projekta Nagrade najboljim poduzetnicama

Večeras u dvorani Istanbul zagrebačkog hotela Esplanada objavljene su finalistice ovogodišnjeg projekta Nagrade najboljim poduzetnicama. Večer u znaku pametnih, sposobnih i...