Informatika i elektrotehnika godinama se smatrala muškom domenom. No, posljednjih se nekoliko godina takav stav, polako ali sigurno mijenja u korist žena. Iako podaci pokazuju kako su muškarci još uvijek u većini u tvrtkama koje rade u ICT-u, velike međunarodne kompanije kroz čitav niz različitih poticaja i posebnih programa pokušavaju privući što više žena.
IBM ima žene visoko na listi prioriteta
IBM je jedna od tvrtki koja kroz sustav kvoti, ali i posebne programe koji potiču mentorstvo, povezivanje i dodatnu edukaciju, iz godine u godinu povećava broj žena u svojim redovima.
Interne kvote i leadership programi za žene
Prema podacima koje smo dobili od IBM Hrvatska, oko trećinu njihovih zaposlenika čine žene. Kvote, koje ovise o svakom poslovnom odjelu iz godine u godinu povećavaju se u njihovu korist. ‘IBM stalno radi na novim programima povezivanja zaposlenika, pa tako i žena. Svi mentoring, shadowing programi su dostupni ženama, ali također ima programa koji su osmišljeni prvenstveno za žene. Neki od njih su: Technical Women Mentoring, Women’s Leadership Council, Work-Life toolkits, različite IBM connection’s grupe (npr. Multicultural Women’s Leadership Group, Great women wiki, Women in Europe)’, ističu s ponosom u IBM-ovom uredu u Zagrebu. Posebno su ponosni na nekoliko edukacijskih programa koji su namijenjeni prvenstveno njihovim zaposlenicama.
‘Radi se o ‘Elevate-Leadership Development’ Programu koji traje 12 mjeseci i namijenjen je iznimno talentiranim ženama koje imaju potencijal biti rukovoditelji. Tu je i program ‘Taking the Stage’ koji uči žene kako izgraditi i prezentirati sebe kao snažnog rukovoditelja među suradnicima, na sastancima i prezentacijama. Također imamo i ‘Reconnection Initiative’ program u sklopu kojeg pronalazimo uspješne žene iz višeg managementa koje su otišle iz IBM-a ili poslovnog svijeta te ih pozivamo da se vrate u IBM. Kroz taj program uključujemo i žene koje su na različitim vrstama dopusta poput neplaćenog ili porodiljnog’, pojasnila nam je Jelena Grbić iz odjela Human Resourcesa IBM-a u Zagrebu i dodala kako stavljaju naglasak na dodatnu edukaciju zaposlenika, bez obzira na spol.
‘U IBM-u znamo da je znanje ključ uspjeha, pa u skladu s tim puno ulažemo u edukaciju svojih zaposlenika. Zaposlenicima nudimo različite programe i edukacije ovisno o predznanju koje imaju, o pozicijama i odjelima u kojima rade, ali i prema zahtjevima i željama samih zaposlenika. Edukacije su dio svakodnevnih mogućnosti zaposlenika, ali također i obaveza, te su uključene u osobne godišnje ciljeve koje su zaposlenici i njihovi rukovoditelji postavili. U samoj organizacijskoj kulturi IBM-a je stalno educiranje i usavršavanje i nominacije za pojedine edukacije zaposlnici doživljavaju kao priznanje’, ističe Jelena Grbić.
Rad od kuće
S obzirom na to da žele privući što više žena, u IBM-u su posebno osjetljivi i na ‘ženske potrebe’. Prije svega to se odnosi na žene koje zasnivaju obitelj i koje se nakon duljeg izbivanja zbog porodiljnog dopusta ponovno vraćaju na posao. ‘Postoji mogućnost skraćenog radnog vremena, fleksibilnog radnog vremena koje se prilagođava potrebama zaposlenica, ali i mogućnost rada od kuće’, ističu u IBM-u. Žene koje se nakon duljeg vremena ponovno vraćaju na posao često prolaze kroz period prilagodbe koji ovisi o samoj prirodi posla. Kako bi im tu prilagodbu olakšali u IBM-u postoje ‘Lean In grupe’ koje okupljaju do desetak žena koje si u formalnom ili neformalnom okruženju pružaju međusobnu podršku. Sastaju se po potrebi jednom ili više puta mjesečno, ovisno o potrebama i afinitetima određene skupine.
I dok u svijetu rad od kuće nije ništa novo, u Hrvatskoj su još uvijek rijetki zaposlenici velikih tvrtki kojima se nudi ta mogućnost. Većinom od kuće rade privatnici ili mali obrtnici. No, u IBM-u mogućnost rada od kuće pružaju svim svojim zaposlenicima. ‘IBM svojim zaposlenicima nudi mogućnost rada od kuće. U pravilu svatko može raditi od kuće. Ovisno o radnom mjestu zaposlenika odlučuje se koji broj dana u tjednu može raditi od kuće. Za sada imamo pozitivna iskustva i ne vidimo veće probleme u ovom programu’, poručuje Jelena Grbić.
Top poslodavac za zaposlene majke
Koliko IBM pažnje posvećuje zaposlenim majkama najbolje pokazuju nagrade i priznanja koja su dobili za svoj trud. Tako su 2013. godine imenovani u Top 10 među 100 najboljih svjetskih kompanija za zaposlene majke. Također, imenovani su u Top 10 među 50 najboljih kompanija za zaposlene majke na rukovodećim pozicijama.
Dobar mentor ne ovisi o spolu
S obzirom na to koliko ulažu u edukaciju i privlačenje žena, moglo bi se zaključiti kako u IBM-u smatraju da su one bolji mentori i rukovoditelji od muškaraca. No, to nije baš točno. ‘Koliko je netko dobar ili loš mentor ne ovisi o spolu. Dobar mentor ima neke osobine koje ga čine takvim, ali i neka stečena ili naučena znanja. Dobar mentor mora cijeniti učenje i dijeljenje znanja, mora voljeti svoju profesiju i ono što radi, zna motivirati druge, poštuje različitost, zna dobro slušati i ima razvijene komunikacijske vještine, zna definirati ciljeve te uvidjeti rezultate i dati konstruktivan feedback. Nijedan od navedenih osobina nije muška ili ženska i svatko od nas bi uz malo truda morao moći razviti mentora u sebi’, naglašava Jelena Grbić.
Već smo spomenuli kako žene čine otprilike trećinu zaposlenih na rukovodećim položajima, ali i kako se teži taj broj povećati. U drugim tvrtkama to nije slučaj pa nas je zanimalo zašto su žene još uvijek u manjini na višim položajima. ‘Povijesno je poslovni svijet “muški” svijet. Žene sve više dokazuju da su ravnopravne muškarcima i da je za uspjeh idealna kombinacija muško-žensko rukovodstvo. Tvrtke podjednako ulažu u muške i ženske zaposlenike baš zbog toga što se njihovi stilovi vodstva nadopunjuju.
S druge strane, sada kada su žene dokazale da mogu i znaju, nalazimo se u vremenu u kojem se promijene događaju prebrzo i teško je vratiti se ako odeš na godinu dana. Tu mislimo prvenstveno na porodiljni, koji barem nekoliko prvih mjeseci, mora imati žena. Vani je situacija nešto bolja, društvo je osviješteno, pa i očevi odlaze na roditeljske, što je kod nas još uvijek rijetkost. Također su poslodavci fleksibilniji, pa žene mogu raditi skraćeno, dijeliti radno mjesto, birati vrijeme rada.
Plaće se moraju određivati transparentno, benefiti i edukacije moraju biti dostupni svima. Društvo bi trebalo raznim inicijativama i promocijama raditi na promijeni stavova građana, te podršci majkama, ali i očevima. Nedostaje pomoć države i lokalnih zajednica kroz vrtiće i škole kojih je premalo i loše su organizirani’, ističe Jelena Grbić te dodaje kako u IBM-u, kroz svoje programe, pokušavaju pružiti potporu ženama koje žele ostvariti i karijeru i obiteljski život.
Žene same moraju probiti ‘stakleni strop’
Upravo zbog uvjerenja kako je ‘poslovni svijet još uvijek muški svijet’, žene koje žele napredovati često se susreću s problemom ‘staklenog stropa’. ‘Žene bi svakako i same trebale učiniti nešto da se promijeni njihov status i da se razbije ‘stakleni strop’. Moraju naučiti od muških kolega kako biti otvoren za promijene i izazove. Moraju raditi na promociji sebe, jasno iznositi svoje stavove i odluke, te stvarati mrežu poznanstava i kontakte u poslovnom svijetu. No, da ‘žensko vrijeme’ u poslovnom svijetu tek dolazi, svjesni su i u IBM-u. Naime, sve se češće govori o ‘ženskom stilu upravljanja’ koji bi trebao obilježiti 21. stoljeće i omogućiti ženama da se probiju na čelne pozicije.
‘U današnje vrijeme u poslovanju je bitna bitna brza transformacija, informacije se brzo razmijenjuju, prilagodbe moraju biti trenutačne i žene vođe su sa svojim “multitasking” sposobnostima u prednosti. Žene su ustrajnije u postizanju cilja, lakše prihvaćaju promjene, svladavaju prepreke i ustraju do ostvarenja. Fleksibilnije su u organizaciji rada što je sadašnjoj generaciji zaposlenika bitno. Zaposlenicima nije dovoljno samo ostvarenje na poslu, već žele uskladiti poslovne i privatne interese i potrebe. Žene vođe su puno osjetljivije na taj work-life balance i lakše organiziraju zadatke i radno okruženje kako bi zadovoljile potrebe posla, ali i zaposlenika’, zaključuje na kraju Jelena Grbić iz IBM-a.
Foto: Jelena Grbić
