Zagrebački fotograf Marko Janečić samozaposlen je i vlasnik paušalnog obrta, a odnedavno i roditelj. U spletu birokratskih zavrzlama na vlastitoj je koži osjetio što znači biti paušalni obrtnik koji želi iskoristiti pravo na očinski dopust.
Pravo na očinski dopust
„Samozaposleni paušalni obrt i očinski dopust? Ništa od toga… Ovaj post ću posvetiti svim novopečenim samozaposlenim očevima koji su imali želju iskoristiti ovu ‘beneficiju’ koju nam država velikodušno pruža“, započeo je Janečić objavu na LinkedInu ogorčeno nastavljajući kako svaki zaposleni otac u Hrvatskoj ima pravo na korištenje očinskog dopusta u trajanju od 20 radnih dana (bez prekida) do šestog mjeseca starosti novorođenog djeteta.
„Kako to u praksi funkcionira? Prijavite se na HZMO s popunjenim zahtjevom i dogovorenim terminom korištenja očinskog dopusta s vašim poslodavcem. Država pokriva 100 posto plaće u tom razdoblju kako bi mogli uživati sa svojim djetetom. Zvuči odlično!“, nastavlja Janečić objašnjavajući kako pravila ne vrijede za sve jednako, te se ona mijenjaju u slučaju da je riječ o paušalnom obrtniku.
Pročitajte više: Paušalistica na rodiljnom: ‘Zarađivala sam 2600 eura mjesečno, a sad ću dobivati naknadu od 700 eura’
Paušalni obrtnik na očinskom dopustu
„Da bi koristili ovu mjeru, potrebno je prvo obrt staviti u mirovanje. Pa dobro, ne zvuči kao neki problem, je l’? Osim ako imate stalne klijente s kojima surađujete na mjesečnoj bazi. Tome možete doskočiti tako da koristite očinski dopust od sredine tekućeg do sredine idućeg mjeseca, pa svakako možete poslovati u oba mjeseca“, savjetuje Janečić ističući kako to nije kraj problemima.
„Sljedeći apsurd je taj da bez obzira na status mirovanja obrta i dalje trebate platiti doprinose iako vam država u tom periodu podmiruje plaću. Naknada iznosi 100 posto osnovice plaće (što je za paušaliste po defaultu minimalac) i kad od tog iznosa odbijete trošak doprinosa, ostaje vam na raspolaganju cca 500 €. S obzirom na to da svi tekući troškovi ne staju s mirovanjem obrta (u mom slučaju licence za software, režije i rate za opremu…), doslovno odlazim u minus korištenjem očinskog dopusta“, zaključio je Janečić.
Neriješena pitanja paušalnih obrtnika
U Hrvatskoj je aktivno više od 77.000 paušalnih obrta, no pri odlučivanju o rodiljnim naknadama i pravima roditelja paušalnih obrtnika država nije detaljno vodila računa. Naime, u ožujku je stupio na snagu novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je za većinu zaposlenih donio poboljšanja, ali ne i za vlasnike paušalnih obrta. Na to već dugo upozoravaju Women in Adria i Udruga Glas poduzetnika (UGP) te su u siječnju Vladi uputili prijedloge koji bi trebali ispraviti nepravdu.
“Održali smo sastanak i možemo reći da u Ministarstvu rada i demografije postoji razumijevanje te da se radi na nekom obliku podrške. Međutim, potrebno je sveobuhvatno rješenje i volja za podrškom roditeljima poduzetnicima jer zasad još nema sinergije Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva s Ministarstvom rada”, objašnjava Ivana Matić, CEO Women in Adria i članica Upravnog odbora UGP-a.
Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji nije u sustavu PDV-a te plaća paušalni porez na dohodak na temelju godišnjih prihoda razvrstanih po razredima s prihodima do 11.300 eura do 60.000 eura.
Novim zakonom država je diskriminirala obrtnice s visokim prihodima jer su im iznos naknade izjednačili s nezaposlenim majkama i sveli na 701,89 eura, daleko ispod prihoda. Odlaskom na porodiljni dopust žene moraju zamrznuti paušalni obrt, no to ne znači da nemaju troškove poslovanja vezanih uz hladni pogon, najam, režije i ostale troškove čime su ih prisilili na poslovanje s gubitkom tijekom trajanja dopusta.
Foto: Privatna arhiva, Canva
