Dok čitajući američki roman prolazimo njujorškim Central parkom, ne pitamo se možemo li jednako tako vlastite parkove, ulice i gradove sagledati iz drukčije perspektive. Ove godine zato na plažu možete ponijeti izbor ljubića, krimića i spekulativne fikcije naših pisaca. Naši pisci ne nude eskapizam i daleke zemlje, već opisuju naše gradove, naše mentalitete, naše probleme i naša rješenja. Ljubavni dijalozi su autentični i bliski, a kriminalistički zapleti uvjerljivi. Svim domaćim piscima zajedničko je da su malo poznati i podcijenjeni u knjižarama i u medijima, iako mogu biti podjednako zabavni, intrigantni i duhoviti kao i strani koji k nama stižu prijevodima i praćeni jakim marketingom velikih nakladničkih kuća.
Uoči ljeta održava se u Zagrebu festival žanrova i priručnika Dvotočka, na kojem se okupljaju domaći pisci krimića, ljubića i spekulativne fikcije s prijedlozima za ljeto, upravo zato da bi skrenuli pažnju javnosti na sebe i izborili se za veću vidljivost u medijima. Ovdje je kratko predstavljanje pisaca koji su nastupili na ovogodišnjem, petom festivalu žanrova i preporuke njihovih noviteta.
Danijel Špelić: Zavjera – krimić
Lukas Hum je detektiv koji živi u slavonskom gradu Trenkovac i rješava zločin koji je podijelio grad. Hum nailazi na nepravilnosti u istrazi i koprupciju, ali mora ustrajati unatoč strahu koji šire moćni pojedinci. Može li pojedinac protiv sustava i može se se sam izboriti za pravdu? Danijel Špelić (Pakrac 1979.) svoje je krimiće smjestio u fiktivni grad Trenkovac koji je nastao kombiniranjem motiva malih slavonskih gradova Pakraca i Lipika, a „Zavjera je četvrti krimić o Lukasu Humu. Iako je odgojen je na američkim filmovima i krimićima, Danijel Špelić piše „filmske“ krimiće iz naše sredine jer obrađuje univerzalne priče koje se mogu dogoditi bilo gdje na svijetu. Član je Društva hrvatskih književnika, a objavljuje njegove knjige u izdanju Naklade Bošković u knjižnicama su u cijeloj Hrvatskoj.
Pročitajte više: O ženi koja se ne uklapa u herojski narativ: Upečatljiva audio knjiga “ja se zovem lidija deduš”
Martina Duvnjak: Zagrebačka Hercegovka – ljubić
Sudar kultura, mentaliteta i temperamenata u romanima Martine Duvnjak opisan je zabavnim dijalozima i komičnim situacijama jer Martina Duvnjak šutljive i grube likove s kamena postavlja u romantične situacije gdje su prisiljeni pokazati osjećaje. Za Martinu Duvnjak prilika je to za geg i humor, ali i za opisivanje rodbinskih odnosa koji su otporni na promjene. Novost kod Martina Duvnjak su emancipirane žene koje muškarcima jasno postavljaju granice. Zbog humorističnih dijaloga, živopisnih likova i prihvaćanja izazova opisivanja rodbinskih odnosa Martina Duvnjak nagrađena je priznanjem za nove perspektive hrvatskog ljubavnog romana na festivalu žanrova Dvotočka. Knjige Martine Duvnjak u izdanju nakladnika Prof&Graf mogu se naći u knjižarama Hoću knjigu i Znanje.
Saša Jakšić: Istina o njemu – ljubić
Ljubavni romani Saše Jakšić ne uklapaju se u očekivanja i stereotipe razvijene pod utjecajem prijevodne literature, već sadrže autentičnu toplinu, emociju i ukorijenjenost u hrvatski mentalitet i životne okolnosti iz naše sredine. Zbog nekonvencionalnih tema i likova, obrađenih na originalan način u obilju varijacija, Saša Jakšić također je osvojila priznanje Dvotočka za doprinos hrvatskom ljubavnom romanu. Saša Jakšić (Osijek, 1976.) radi kao profesorica stranih jezika u Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku i dosad je objavila osam romana, a vodi i vlastitu nakladničku kuću Prof&Graf, te blog Ovisna o čitanju. Knjige Saše Jakšić mogu se naći u knjižarama Hoću knjigu i Znanje.
Pročitajte više: Sram je promijenio stranu: Zašto je knjiga Gisèle Pelicot manifest moći koji svaka žena treba pročitati
Vlatka Planina: Miriamin vrt – spekulativna fikcija
Prokletstvo koje prati generacije žena jedne obitelji izvore duboko iz obiteljske povijesti. Može li se razriješiti u suvremenom dobu i kako? Vlatka Planina (Zagreb, 1984.) piše romane kakve je voljela čitati kao tinejdžerica jer, kako kaže, zna koliko su utjecale na nju, formirale je kao osobu i usadile joj zdrave temelje. Sa pet romana za mlade i sedam zbirki poezije postala je članica Društva hrvatskih književnika, a osvojila je i uglednu nagradu Artefakt za spekulativnu fikciju i Dvotočku za doprinos spekulativnoj fikciji. Opsežnim romanom „Miriamin vrt“ pokazala je da ne piše samo za tinejdžere, već i za zreliju publiku. Knjiga je u izdanju Naklade Bošković i dostupna u knjižnicama.
Mirjana Grbac Pismestrović: Lutka od papira
Nina i Renata prijateljice su između kojih nema tajni. Zajedno otkrivaju djevojačka povjeravanja, prva kupanja na plaži bez roditelja, nove interese i, dakako, mladiće koji se u grupama okupljaju nedaleko njih, razmjenjujući poglede. Upoznavanja se tek priželjkuju, a postupno približavanje djevojačkog i momačkog svijeta donosi iznenađenja i za jedne i za druge, osobito kad se na tulumu organizira projekcija pornića…Kako je komunikacija društvenim mrežama djelovala na odnose? Jesu li elektronički uređaji olakšali povezivanje djevojaka i mladića? Kako su se kontakti uspostavljali prije informatičkog doba i jesu li bili prisniji, trajniji? Mirjana Grbac Pismestrović (Karlovac 1956.) opisuje sazrijevanje sedamdesetih godina i životne izazove koji ostaju isti bez obzira na tehnologiju. Knjiga u izdanju Beletre u prodaji je u knjižarama i dostupna u knjižnicama.
Piše: Sandra Pocrnić Mlakar, vlasnica izdavačke kuće Beletra
