Poznati modni brend Zara našao se u središtu kontroverze nakon što su njihove reklame zabranjene zbog korištenja modela koje su mnogi ocijenili kao “nezdravo mršave”. Kritičari tvrde da takve reklame promoviraju nerealne i štetne standarde ljepote, osobito među mladima koji su najosjetljiviji na poruke iz modne industrije.
Naime, kako piše BBC, Britanska Agencija za standarde oglašavanja (ASA) zabranila je dvije reklamne kampanje modne kuće Zara, ocijenivši da modeli na fotografijama izgledaju „nezdravo mršavo“. Zara je uklonila sporne fotografije i istaknula kako su oba modela imala liječničke potvrde o dobrom zdravlju. Tvrtka se pozvala i na britanski izvještaj Fashioning a Healthy Future iz 2007., prema kojem modeli moraju imati medicinsku potvrdu da nemaju poremećaje u prehrani.
Modeli u zabranjenim kampanjama djeluju “nezdravo mršavo”
Zabrana Zara oglasa dolazi nakon sličnih odluka protiv drugih modnih brendova ranije ove godine. U srpnju je zabranjen oglas brenda Marks & Spencer jer je model u kampanji također djelovao “nezdravo mršavo”, a slična zabrana pogodila je i brend Next zbog oglasa za uske traperice, gdje su kut snimanja i izbor odjeće dodatno naglašavali mršavost modela. Iako je Next izjavio kako se ne slaže s odlukom regulatora, jer je model bio “zdrav i fit”, oglas je svejedno uklonjen.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio širu raspravu o odgovornosti modnih i oglašivačkih kompanija u oblikovanju društvenih ideala ljepote, kao i potrebi za većom inkluzivnošću i realističnijim prikazom ljudskog tijela u medijima, uključujući i pitanje zašto se oglasi s modelima koji djeluju nezdravo pretilo ne podvrgavaju sličnim mjerama.
Pročitajte više: Novi TikTok trend za mlade zaprepastio liječnike – opasno je, reagirali i francuski političari
Dr Hrvoje Handl: Društvo, pod pritiskom medija i modne industrije, sve češće idealizira krajnosti
Psihijatar i psihoanalitičar dr Hrvoje Handl smatra da je današnje društvo zapelo u krajnostima kada je riječ o standardima ljepote.
„Čini mi se da smo danas sa svim mogućim trendovima – i sa ovim skinny trendom i sa ovim body positivity trendom – otišli u nekakve krajnosti. Tijela su ili jako mršava ili jako debela, a ne postoje ta nekakva takozvana srednja tijela koja imaju pravo biti zadovoljna sobom,“ objašnjava Handl.
Dodaje kako u psihoterapiji za ovakvu pojavu postoji termin splitting – odnosno crno-bijelo gledanje na svijet. U kontekstu tijela to znači da društvo, pod pritiskom medija i modne industrije, sve češće idealizira krajnosti i ostavlja malo prostora za stvarne, „srednje“ oblike tijela u kojima bi se većina ljudi mogla prepoznati.
„Kada postoji velik strah, splitting se vrlo često javlja – to je gledanje bez nijansi, bez prostora za neku normalnu, prihvatljivu sredinu“, pojašnjava Handl.
Osuđivanjem i komentiranjem otkrivamo vlastite frustracije
Ističe i da trendovi poput body positivity ili body neutrality pokušavaju pružiti alternativu, ali se i oni često naginju drugoj krajnosti. „Socijaliziraju ljude koji se ne mogu nositi s ekstremnim dijetama, a mogu biti dobro u većem tijelu. To naravno ne znači da ih treba odmah idealizirati ili reklamirati, ali znači da im treba priznati pravo na postojanje i na dobrobit,“ kaže on.
Prema Handlu, problem je što se iza krajnosti krije opće nezadovoljstvo društva samim sobom i stalna potraga za identitetom kroz podjele: „mršavi protiv debelih“, „naši protiv vaših“. Takav pristup, naglašava, zanemaruje osnovnu povezanost tijela i psihe. „Oni koji su zadovoljni i sretni sobom mogu biti zadovoljni i sretni i s drugima. No stalnim osuđivanjem i komentiranjem, bilo mršavih bilo debelih, zapravo otkrivamo vlastite frustracije.“
Društvene mreže potiču regresiju
Dodatni problem, smatra Handl, leži u dinamici društvenih mreža koje potiču regresiju i pojednostavljeno, djetinjasto gledanje na svijet.
„Komercijalizirani prostor društvenih mreža čini nam odraslost teškom. A zapravo, odraslost može biti i sretna i lijepa – samo je potrebno pronaći ono što je dobro u njoj“, zaključuje.
Fotografije: Screenshot YouTube/ Napomena: Naslovna fotografija je ilustrativna i nema veze sa spomenutim oglasima u tekstu
