Ima li vrijednijeg od zlata u vrijeme krize: Ovo su stvari čija cijena po gramu nadmašuje proračune država

Mnogo smo pričali o investicijskim potencijalima zlata. Ono je tu oduvijek, jednako dugo je i držalo svoju vrijednost, i često je prvi izbor ljudi u vremenima kriza, kada sve dionice i valute postaju rizične.

No, društvenim mrežama ovih je dana kružila i zanimljiva infografika, koja je ukazala na činjenicu da postoje i tvari i materijali koji su puno vrijedniji od zlata kada se gleda cijena po gramu. Iako se samo u neke od ovih stvari realno može ulagati, zanimljivo je baciti oko na niz ilegalnih, opasnih i gotovo nemogućih supstanci koje ozbiljno zasjenjuju zlato u njegovoj vrijednosti.

Zlato u društvu droge

Na samom dnu liste, kao neka vrsta utješne nagrade, stoji zlato s cijenom od oko sto šezdesetak dolara po gramu. Iako nam se čini nedostižnim dok gledamo izloge draguljarnica, zlato je zapravo samo uvod u svijet u kojem se grami mjere milijunima. Odmah iznad njega smjestili su se kokain i heroin, s vrijednošću od oko 200 i 250 dolara po gramu, čija cijena ne raste zbog njihove rijetkosti u prirodi, već zbog “logističke kreativnosti” potrebne da prođu carinu i završe u rukama kupaca, te zbog reputacijskog i poslovnog rizika povezanog uz njihovu trgovinu.

Zmijski otrov doseže četiri tisuće dolara po gramu jer je proces mužnje ljutih gmazova spor, opasan i zahtijeva nekoga tko stvarno voli svoj posao, dok se škorpionski otrov penje čak do deset tisuća dolara jer su te male beštije još škrtije s tekućinom koju daju.


Pročitajte više: Zlatni maraton: Kako je investicijsko zlato postalo novi stup financijske sigurnosti hrvatskih građana


Radioaktivnost i kristali

Između njih su se ugurala dva izotopa plutonija, po cijeni od 6,5 do 8 tisuća dolara po gramu, koji su skupi jer njihova proizvodnja zahtijeva nuklearne reaktore i jako puno zaštitnih odijela, a ne zato što ih je teško naći u periodnom sustavu.

Predivni plavi kristal bentoit, koji izgleda kao da je ispao iz neke Disneyjeve bajke, košta oko dvadeset tisuća dolara po gramu. Razlog je jednostavan – nalazi se gotovo isključivo u jednom malom okrugu u Kaliforniji, a i tamo ga je sve teže iskopati. Odmah uz njega je Soliris, koji nije kamen nego lijek. Koristi se za liječenje rijetkih bolesti krvi, a godišnja doza može koštati stotine tisuća dolara, što ga u gramima svrstava u sam vrh svjetske elite.

Tu je i tricij, onaj radioaktivni vodik koji čini da kazaljke na vašem satu svijetle u mraku, a koji košta trideset tisuća dolara po gramu jer se doslovno mora “stvoriti” bombardiranjem litija neutronima.

Svemirske cijene

Na četrnaestom mjestu nalazi se helij-3, izotop koji bi jednog dana mogao spasiti čovječanstvo kao gorivo za čistu fuzijsku energiju. Na Zemlji ga ima tek u tragovima, dok ga na Mjesecu ima na bacanje. Cijena od trideset i sedam tisuća dolara zapravo je prava sitnica ako uzmete u obzir da bismo po njega morali slati rakete u svemir.

Kad smo kod svemirskih cijena, tu je i crveni beril, dragulj toliko rijedak da se za svaki iskopani primjerak crvenog berila pronađe oko 150.000 dijamanata. Zovu ga i crveni smaragd, a gram ovog čuda košta pedeset tisuća dolara jer se vadi na samo par lokacija u Utahu i Meksiku.

Zatim dolazimo do LSD-a, psihoaktivne tvari popularne u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća, koji s cijenom od sedamdeset i pet tisuća dolara po gramu zvuči suludo, ali treba znati da je gram ove tvari dovoljan za desetke tisuća doza, pa je njegova koncentrirana vrijednost zapravo kemijski trik.

Deveto, deseto i jedanaesto mjesto drži egzotično drago kamenje poput taaffeita, grandidierita i musgravita. To su minerali koji su toliko rijetki da većina draguljara nikad u životu ne vidi ni jedan primjerak uživo. Pronalaze se u tragovima na Madagaskaru ili Šri Lanki i često se brkaju s drugim kamenjem dok ih laboratorij ne testira i ne potvrdi da ste zapravo pronašli bogatstvo od sto do sto sedamdeset i pet tisuća dolara po gramu.

U gornjem domu imamo kirij-244, sintetički element koji košta sto osamdeset i pet tisuća dolara. Toliko je radioaktivan da stvara toplinu i svjetlost, a dobiva se u nuklearnim reaktorima za vrlo specifične znanstvene i svemirske svrhe. Painit, koji slijedi s tristo tisuća dolara, dugo je bio službeno najrjeđi mineral na svijetu. Izgleda kao tamni, zagasiti kristal, ali nemojte da vas izgled zavara – to je čista financijska moć u malom pakiranju.

Prašina i dijamanti

Mjesečeva prašina na šestom mjestu vrijedi preko četiri milijuna dolara jer je, tehnički gledano, ilegalno posjedovati je ako niste država, pa svaki gram koji završi na crnom tržištu ili aukcijama vrijedi pravo bogatstvo. Plavi i crveni dijamanti, koji se cijene od petnaest do dvadeset i pet milijuna dolara po gramu, zapravo su prirodni unikatni incidenti koji nastaju pod nevjerojatnim pritiscima i temperaturama s točno određenim nečistoćama koje im daju boju. Kalifornij-252 drži treće mjesto s dvadeset i sedam milijuna dolara; to je element koji se proizvodi u laboratoriju i koristi se za pokretanje nuklearnih reaktora i liječenje određenih vrsta raka.

Na drugom mjestu su endohedralni fulereni, fascinantne “kavezne” molekule koje koštaju sto šezdeset milijuna dolara po gramu. Oni su budućnost tehnologije jer mogu držati atom u savršenoj izolaciji, što je ključno za sljedeću generaciju atomskih satova i navigacijskih sustava.

I na samom vrhu, nedostižna i teoretski najskuplja tvar u poznatom svemiru – antimaterija. S cijenom od šezdeset i dva bilijuna dolara (tisuću milijardi) po gramu, ona je više koncept nego roba. To je jedini materijal koji se pri kontaktu s običnom tvari pretvara u čistu energiju sa stopostotnom učinkovitošću. Kad bismo ikada uspjeli proizvesti cijeli gram i spremiti ga, mogli bismo napajati cijeli svijet danima, ali trenutno bi nas proizvodnja tog jednog grama koštala više nego što vrijedi sve što su ljudi ikada proizveli u povijesti. Štedite radije za zlato, nekako je realnije.


Foto: Nano banana 2 (Ilustracija)

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Između dva termina: Strategije za kvalitetnu prehranu u danima bez slobodne...

U gustom rasporedu poslovnih obaveza, gdje se sastanci nižu jedan za drugim, vrijeme predviđeno za obrok često „strada“ prvo. Ipak, upravo je u takvim...
- Advertisment -