Kako će se rasplesti priča o navodnom odustajanju – ili obimu korištenja europskog novca za projekt robotaxija, za što je ugovor s državom prije tri godine potpisala tvrtka Project 3 Mobility (P3M) u Rimčevu suvlasništvu – sa zanimanjem ćemo pratiti ovog ljeta. Zasad iz Vlade samo poručuju da ugovor traje, nisu zaprimili službeni zahtjev za raskidom (o čemu su prošlog tjedna pisali mediji) i nude ocjenu da su svi ključni zahtjevi uredno ispunjeni. Druga strana mudro šuti.
Na web stranici tvrtke, koja se sada zove Verne, uz opis projekta (Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture) i dalje stoje ovi datumi provedbe: svibanj 2023. – 31. kolovoz 2026. Iznos vrijednosti projekta je 535 milijuna eura, sufinanciranje iz EU 179 milijuna eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).
Kako se Vlada u Bruxellesu borila da robotaxiji dobiju veliki ugovor
Trenutak je ovo kad bi se svi mogli podsjetiti i kako se taj projekt uopće vinuo do ugovora za R&D potporu iz europskog novca. Ukoliko će od priče o novoj urbanoj mobilnosti u Zagrebu konačni rezultat oko tog dijela novca biti mutan (iako je Mate Rimac krajem prošle godine objavio video s parkiralištem na kojem je prikazano 60-ak plavih prototipova „u različitim fazama razvoja“), u Banskim dvorima bi se mogli barem crveniti. Pogotovo u komunikaciji s Bruxellesom. Čini se sve skupa naivno ili lakovjerno jer P3M/Verne u tri godine nije iskoristio predviđeni novac za razvoj potpuno autonomnog vozila pete razine niti je u tom razdoblju bilo transparentno što radi – osim nekoliko odgoda rokova i na koncu pokazanih prototipova. Sadašnje izjave iz Vlade zvuče kao pokušaj kontrole (reputacijske) štete, ili traženje časnog izlaza.
Priča, naime, ide ovako: Vlada se prije nekoliko godina neuobičajeno žestoko borila s europskom birokracijom ne bi li je uvjerila da dade zeleno svjetlo za tu veliku direktnu potporu privatnoj tvrtki.
U pitanju su principi tržišnog natjecanja i ostale „trice“. Iz Komisije su napominjali da se izbor korisnika za potporu prema europskim propisima za R&D&I mora temeljiti na transparentnim, objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima, ali su se oko hrvatskog slučaja na koncu odlučili na „pozitivniji stav“ i prihvatili da korisnik nije izabran na temelju otvorenog selekcijskog postupka. Hrvatske vlasti su im, naime, tumačile da je NPOO prošao kroz široki konzultacijski proces, pa onda i projekt P3M. Komisija stoga na koncu konstatira da je izbor korisnika rezultat tih konzultacija „kao i diskrecijske odluke Republike Hrvatske“.
Pročitajte više: Nekad je bio dio sustava, sada radi za Pantheon AI: Ima li win-win rješenje za struju? Evo što nam kaže HOPS
Pet upita, pet odgovora i pet sastanaka
Do toga se došlo nakon cijelog niza dopisa na relaciji Zagreb-Bruxelles i sastanaka. Najprije je u siječnju 2022. godine Vlada poslala Komisiji set informacija zašto bi iz NPOO-a financirala razvoj robotaxija (inovativno rješenje za gradsku mobilnost koje se temelji na potpuno autonomnom električnom vozilu razine 5), iz Bruxellesa su tijekom te godine u čak pet navrata tražili dopune, a Hrvatska je potom i poslala pet odgovora. Zadnji u veljači 2023. godine. Dodatno, održano je i pet tehničkih sastanaka na kojima su sudjelovale službe Europske komisije te predstavnici hrvatskih vlasti i tvrtke P3M. Nakon više od godinu dana, Komisija je „položila oružje“ i odobrila da Hrvatska u razvoj autonomnog električnog vozila razine 5 usmjeri 179,5 milijuna eura u vidu granta. Očito se radilo o iznimci, a u Bruxellesu su, čini se, blagonaklono prihvatili argumentaciju Banskih dvora.
Ta odluka Europske komisije o odobrenoj državnoj potpori iz svibnja 2023. godine je detaljna i opširna, na čak 48 stranica. Spominje poslovni plan i studiju koju je radila Boston Consulting Group te tumači zašto je ipak opravdano da jedna privatna tvrtka (uz Rimac grupu se kao ključni dioničar navodi KIA Corporation) primi toliki novac za “going beyond the state of the art” (pomicanje granica postojećih tehnoloških rješenja).
Vlada: “Pozicionirat ćemo EU u sam vrh razvoja potpuno autonomnih tehnologija”
Spominje se da su hrvatske vlasti ukazale da će potpora „promovirati R&D&I aktivnosti u Uniji“ te čak da će projekt „pozicionirati EU u sam vrh razvoja potpuno autonomnih tehnologija i usluga za vožnju u međunarodnom kontekstu, budući da su ključne aktivnosti istraživanja i razvoja u ovom području trenutno koncentrirane u SAD-u, Kini, Izraelu i Rusiji“. Jasno je pritom naznačeno da željena 5. razina autonomnosti (vožnja bez ikakvog uplitanja ljudi) ne postoji pa su za projekt u Hrvatskoj nužna visoka R&D ulaganja u razdoblju 2023.-2025., a spominje se i visok rizik.
I, eto nas u Zagrebu u proljeće 2026. godine. Prema neslužbenim izvorima u medijima, Verne bi sada htio vratiti dosad povučenih 89,7 milijuna eura, a ostali dostupan europski novac ne bi ni dirao. Iz Vlade poručuju da projekt „vozi“ dalje do kraja: „(…) daljnje aktivnosti usmjerene su na pravovremeno ostvarenje preostalih pokazatelja do ugovorenog roka“. Uostalom, prije samo dva mjeseca objavili su da su povukli 8. tranšu novca iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 897 milijuna eura „nakon što je Hrvatska uspješno ispunila svih 17 pripadajućih reformskih i investicijskih pokazatelja“. Kao jedna od najvažnijih investicija iz te tranše navodi se „proizvodnja i testiranje 60 verifikacijskih prototipova te testiranje sustava za autonomnu vožnju“. To, međutim, nisu automobili koje Verne sada vozi zagrebačkim ulicama i gdje uz putnike, za svaki slučaj, i dalje sjedi vozač koji ispred sebe ima komande.
Zamjena projekata, zamaskirano odustajanje, spašavanje obraza…
Što se tu događa? Zamjena jednog visokotehnološkog projekta drugim, zamaskirano odustajanje od prevelikog zalogaja, kontrola štete ili spašavanje obraza na visokoj razini… izaberite. Naravno, istraživački projekti mogu ne uspjeti, ali o tome bi trebalo od početka govoriti drukčije i biti mrvicu realniji u procjeni mogućnosti i ciljeva.
Verne je uoči Vladina slanja zahtjeva za 8. tranšu objavio da su verifikacijske prototipove proizveli i testirali u skladu s ugovorom i pravilima dodjele državnih potpora te naveli da im je isplaćeno 89,7 milijuna eura, a istovremeno nastavljaju privlačiti privatne investicije (koje su tada ukupno iznosile više od 104 milijuna eura). A onda stiže iduća objava, iz ožujka ove godine, koja je bila potpuno iznenađenje: partnerstvo s Uberom i kineskim Pony.ai na razvoju komercijalne usluge robotaxija u Zagrebu. Temelj za tu uslugu nije pak pokazani prototip i peta razina autonomne vožnje, nego autonomni sistem vožnje koji razvija Pony.ai, a Verne će djelovati kao vlasnik flote i operater usluge. Tvrde pak da time Zagreb pozicioniraju kao prvo tržište za komercijalnu robotaxi uslugu u Europi…
Što će biti s onih 60 plavih prototipova bez volana, to još nisu objavili. No, u budućnosti će, kažu, na ulice dovesti „namjenski razvijeno autonomno vozilo tvrtke – robotaksi s dva sjedala, posebno dizajniran za usluge prijevoza bez vozača“. Dovoljno dobro?
Foto: Verne, Rimac Automobili, Canva
