Donosimo glavne točke Vladinog antiinflacijskog paketa, s posebnim naglaskom na porezne izmjene, među kojima je i porez na ekstra dobit srednjim i velikim tvrtkama koje nisu veliki izvoznici. Podsjetimo, inflacija je u travnju dosegla 5,8 posto na godišnjoj razini.
Uz postojeće energetske mjere, Vlada je svoj paket usmjerila na: proračunsku disciplinu (usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog tromjesečja 2027.godine, što znači da nema daljih povećanja plaća u javnom sektoru), administrativne cijene (moratorij na sve administrativne cijene koja određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu do prvog tromjesečja 2027. godine), ali i izmjene u poreznom sustavu.
Četiri porezne mjere
Što se poreznih izmjena tiče, tu se navode četiri mjere: uvođenje „poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti“, potom izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika te izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu i ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Vezano za prvu poreznu mjeru, u Vladi kažu da im je cilj „prevenirati stvaranje prekomjernog povećanja profitnih marži za vrijeme energetske krize i globalne nestabilnosti“. Tom su mjerom obuhvaćeni samo srednji i veliki poduzetnici, odnosno obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom (njih oko 1740). Opisuju ju kao preventivnu antiinflacijsku mjeru, a isključeni su porezni obveznici koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području Hrvatske.
Termin srednji poduzetnik odnosi se na one koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:
1. ukupna aktiva 25 milijuna eura
2. neto prihod 50 milijuna eura
3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250 radnika.
Veliki poduzetnik je onaj koji prelazi granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta.
Predmet oporezivanja je dio dobiti poduzeća ostvaren u 2026. godini koji je „posljedica prekomjernog povećanja postotne marže bruto dobiti (dobit prije oporezivanja/prihod) u odnosu na prosječnu postotnu maržu bruto dobiti u posljednje tri godine“. Stopa oporezivanja je 50 posto.
Pročitajte više: Nove obveze trgovaca počinju već za koji tjedan: Evo što će svi web shopovi po novom obavezno imati
Što se mijenja za paušaliste
Oko izmjena u paušalnom oporezivanju obrtnika učinak je, kažu u Vladi, 60 milijuna eura, a i dalje će ostati značajno niži porezni tretman paušalaca od nesamostalnog rada.
Nude i statistiku po kojoj je broj paušalnih obrtnika značajno narastao zadnjih godina (sa 27.624 u 2017. godini, na 101.564 krajem 2025. godine). Kako kaže ministar financija Tomislav Ćorić, u tome vide i „moment prikrivenog nesamostalnog rada“ te se zato uvode izmjene u poreznom tretmanu paušalnog obrta. Naime, gornji prihodovni segmenti paušalnih obrtnika će se drukčije tretirati – kroz umanjenje priznatih izdataka te kroz izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.
Evo kako to izgleda: za prva dva porezna razreda (onaj do 15.300 te onaj do 19.900 eura) ukupni se iznos davanja za porez i doprinose ne mijenja, a za ostale porezne razrede dolazi do povećanja. Za one do 30.600 eura iznos davanja raste za 7,67 posto, za one do 40 tisuća eura iznos davanja raste 24,61 posto, za one do 50 tisuća eura raste 49 posto, a za najviši razred do 60 tisuća eura iznos davanja za porez i doprinose raste za 82 posto (sa 4364 na 8324 eura). Udio obveznika u najvišem razredu je 9,1 posto, a onih najnižih 50 posto.
Kartkoročni turistički najam
Izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu obuhvaćaju prvu i drugu kategoriju jedinica lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti. Preciznije, u tim se kategorijama podižu donje granice iznosa paušalnog poreza za 50 posto: sa 100 na 150 eura u prvoj kategoriji te sa 70 na 100 eura u drugoj kategoriji. Ćorić je napomenuo da unatoč tim izmjenama, kratkoročni najam u turizmu i dalje ostaje oporezivan nešto niže od dugoročnog najma.
Foto: Screenshot
